Savjet Evropske unije odobrio je 14,2 milijarde eura iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA-III) za zemlje zapadnog Balkana i Tursku, koje će biti na raspolaganju do 2027. godine, a retroaktivno će se početi primjenjivati za projekte od 1. januara ove godine.

Formalno gledano, ovaj paket će biti usvojen tek nakon što ga, nakon što je to u utorak učinio Savjet, u nekoliko narednih dana izglasa i Evropski parlament, a posmatrači u Briselu očekuju da je to samo pitanje formalnosti, pišu Nezavisne.

Ono što je novina u odnosu na prvu i drugu komponentu IPA, koju je koristila i BiH, mnogo je izdašnija količina novca, ali i mnogo rigoroznija kontrola utrošenih sredstava.

Primjera radi, kako su Nezavisne novine pisale prije godinu dana, usvojene su odredbe o tome da će Evropska kancelarija za borbu protiv korupcije (OLAF) imati nadležnost da obavlja istrage u slučaju sumnji na zloupotrebe sredstava, a u slučaju BiH, iako to nije napisano u usvojenom tekstu, ali je "Nezavisnim novinama" još ranije potvrđeno, zahtijevaće se i novi zakon o javnim nabavkama, koji treba u potpunosti da bude usklađen s evropskim normama.

Iz samog iščitavanja teksta se na više mjesta može zaključiti da će EU iskoristiti razne mehanizme koji su joj na raspolaganju kako bi se spriječila zloupotreba i omogućilo da novac stigne do onih kojima je namijenjen.

Takođe, ono što je novo u odnosu na ranije komponente IPA, sredstva se neće doznačavati u skladu sa zahtjevima zemalja primateljica, već nakon što zemlje usklade svoje strategije i razvojne planove sa planovima EU, koji se odnose na zaštitu životne sredine, digitalizaciju i jačanje interneta, transportno povezivanje, programe za mlade, mala i srednja preduzeća, reformu javne administracije, kao i za borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava.

Drugim riječima, EU želi da ovaj novac bude iskorišten za one projekte koje je ona predvidjela u vlastitom razvoju do 2050. godine.

Iz Kancelarije EU u BiH rekli su Nezavisnim novinama da, kako bi Bosna i Hercegovina ostvarila koristi od pomoći iz IPA-III, ključne su cjelodržavne sektorske strategije za pripremu BiH za strateški okvir IPA-III.

"Takođe, važno je imati zrele prijedloge projekata za finansiranje. Kao što je pokazalo iskustvo u implementaciji prethodne pomoći EU, od ključne je važnosti imati odgovarajuće administrativne i ljudske resurse za implementaciju projekata", naveli su iz Kancelarije EU u BiH.

Podsjećanja radi, EU je poslije usvajanja Strategije za zapadni Balkan u februaru 2018. godine promijenila svoj kurs u odnosu na raniji period i najavila period značajnijeg angažovanja u regionu, što su i "Nezavisne novine" tada napomenule.

U pitanju je potpuna promjena kursa, s ciljem da EU preuzme vodeću ulogu u regionu u odnosu na druge konkurente, a za BiH ciljevi i planovi iz te strategije pretočeni su u 14 ključnih reformskih prioriteta koje je Evropska komisija usvojila povodom aplikacije BiH za članstvo u EU.

Iako su mnogi sumnjali da će EU taj teoretski dokument prenijeti u praksu, to se odobravanjem ovih sredstava pretače u praksu.

U Savjetu EU kažu da će doznačavanje pomoći biti bazirano na osnovu učinjenih konkretnih koraka i na osnovu principa ravnopravne zastupljenosti.

"Posebna pažnja će biti posvećena naporima u temeljnim reformama, kao što su vladavina prava i temeljna prava, demokratske institucije i javna administrativna reforma, kao i ekonomski razvoj i konkurentnost", rečeno je.

Što se tiče principa ravnopravne zastupljenosti, naglašeno nam je da će se voditi računa i o potrebama i o kapacitetima primatelja, kako bi se izbjeglo da neke zemlje ne dobiju dovoljno pomoći.

Izvor: Radio Sarajevo

Širom svijeta danas se obilježava Međunarodni dan pismenosti, čiji je cilj da se istakne važnost pismenosti za pojedince, zajednice i društva.

UNESKO je 17. novembra 1965. proglasio 8. septembar Međunarodnim danom pismenosti, a prvi je put obilježen 1967. godine.

Svake godine na ovaj dan UNESKO podsjeća međunarodnu zajednicu na status pismenosti i obrazovanje odraslih na globalnom nivou.

Približno 775 miliona odraslih ima problem s nedostatkom minimalne pismenosti.

Jedno od pet odraslih i dalje je nepismeno, a dvije trećine tog broja čine žene. Čak 60,7 miliona djece ne pohađa školu, a još mnogo njih pohađa je neredovno ili prekine školovanje.

Prema UNESKO-ovom “Izvještaju o globalnom praćenju obrazovanja za sve”, južna i jugozapadna Azija imaju najnižu stopu pismenosti za odrasle (58,6%), a prate ih supsaharska Afrika (59,7%) i arapske države (62,7%). Države s najnižom stopom pismenosti u svijetu jesu Burkina Faso (12,8%), Niger (14,4%) i Mali (19%). Ovaj izvještaj pokazuje jasnu povezanost između nepismenosti i izuzetno siromašnih država te između nepismenosti i predrasuda o ženama.

U našoj zemlji danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Po kotlinama u jutarnjim satima će biti magle. Vjetar slab do umjerene jačine sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13 stepeni Celzijusa, na jugu zemlje do 18. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28 stepeni, a na jugu zemlje do 31 °C.

Izvor: Faktor

Jasmila Žbanić predsjednica je žirija programa "Orizzonti" na prestižnom Venecijanskom filmskom festivalu. Ovo nije prvi put da Žbanić odlučuje o najboljim ostvarenjima na festivalima A - klase jer je, podsjetimo, nešto ranije ove godine bila i članica Internacionalnog žirija 71. izdanja Berlinalea.

Venecijanski festival, njegovo 78. izdanje, otvoreno je sinoć novim djelom Pedra Almodovara "Madres Paralelas" koje se takmiči za glavnu nagradu - Zlantog lava.

Žbanić je pozirala na crvenom tepihu najstarijeg filmskog festivala na svijetu zajedno sa ostalim članovima žirija kao i sa direktorom festivala Albertom Barberom.

Danas u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Lokalno malo kiše može pasti u centralnim i istočnim područjima.

U Hercegovini uglavnom umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 19 i 24°C, na jugu zemlje do 28°C.

Izvor: Faktor

Zbog rekordnih zapljena ilegalnih cigareta i duhana u Bosni i Hercegovini, ali i zbog činjenice da su se takve cigarete cjenovno približile legalnim, na tržištu je sve teže naći cigarete i duhan bez akciznih markica, pišu Nezavisne.

Da je ilegalnih cigareta sve manje, potvrdili su nam i brojni građani, koji tvrde da na tržištu nema ilegalnih cigareta, koje su do prije samo nekoliko mjeseci najnormalnije kupovali uglavnom na pijacama i kod uličnih prodavaca. Takođe, naglašavaju da se i danas ponegdje mogu naći cigarete i duhan bez akciznih markica, ali da je njihova cijena daleko veća i približno ista kao i legalnih cigareta sa akciznom markicom.

“Cigarete koje sam pušio i kupovao na pijaci bile su prvo tri KM, onda su poskupjele na 3,4 KM pa 3,6 KM i na kraju ih uopšte više nema. Sad imaju druge neke bez akciznih markica, ali koštaju 3,7 KM i četiri KM, i to ako ih ima. Sedam dana ih nema pa onda dva dana ima i tako je u posljednjih skoro dva mjeseca”, ispričao nam je jedan građanin Banjaluke.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je u prvih sedam mjeseci ove godine oduzeto duvana i cigareta namijenjenih crnom tržištu u vrijednosti od 4,4 miliona KM, te da je to ubjedljivo više u odnosu na podatke za svaku prethodnu godinu. “To su samo podaci iz UIO; a na to treba dodati još i ostvarene rezultate Granične policije BiH, kao i svih nadležnih MUP-ova u cijeloj BiH. Pojačane aktivnosti službenika UIO i broj izvedenih akcija svakako su doprinijeli smanjenju prodaje duvana i cigareta na crnom tržištu u BiH”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH. Da su zapljene ilegalnih cigareta rekordne, pokazuju i njihovi podaci, pa je tako u prvih sedam mjeseci ove godine vrijednost zaplijenjene robe bila 4,4 miliona KM, a u toku cijele 2020. godine zaplijenjeno je i oduzeto duhana i cigareta bez akcizne markice u vrijednosti od 2,4 miliona KM.

Godinu ranije, odnosno 2019. godine, službenici UIO zaplijenili su 1,2 miliona KM ilegalnih cigareta i duhana, dok su 2018. godine te zapljene iznosile 1,7 miliona KM. Stručnjaci u BiH kažu da se u posljednje vrijeme u medijama moglo primijetiti da su akcije i zapljene ilegalnog duhana i duhanskih proizvoda češće te da je vrijednost te zaplijenjene robe dosta veća nego prethodnih godina.

“Jedan od razloga za uspjeh jesu i sve češće akcije naših institucija, ali i također akcije koje se provode u susjednoj Crnoj Gori. U konačnici zbog problema u lancima distribucije ilegalnih proizvoda, a uz istu ili sličnu potražnju, imamo situaciju da dolazi do poskupljenja ilegalnih proizvoda, tako da je sada razlika u cijeni smanjena između ilegalnih i legalnih. Ipak to još ne znači da imamo povećanje u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne godine”, rekao je Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

On ističe da je sada pravi trenutak da se uz smanjenje akciza na duvan i duvanske proizvode te uz jači inspekcijski nadzor vrati ilegalno tržište u legalne tokove, a što će se višestruko pozitivno odraziti na prihode po osnovu akciza i PDV-a. Inače, u odnosu na životni standard, Bosna i Hercegovina ima najviše akcize na duhan i duhanske prerađevine u Evropi, zbog čega su u jednom trenutku ova tržišta, legalno i ilegalno, bila praktično izjednačena.

Izvor: Nezavisne