Premda je Evropska agencija za lijekove (EMA) najavila da bi odobrenje za upotrebu „Pfizerove“ i „BioNTechove“ vakcine protiv koronavirusa moglo stići do 29. decembra, njemački „Bild“ javlja da bi se to moglo dogoditi već 23. decembra.

Nijemci, pak, kažu da bi u tom slučaju vakcinacija u toj zemlji mogla početi dan nakon Božića, točnije, 26. decembra.

S obzirom na to da je Evropska komisija u planu vakcinisanja najavila da će sve zemlje EU, nakon što EMA kaže posljednju riječ, vakcine dobiti u isto vrijeme, to bi značilo da bi Hrvatska s prvim vakcinacijama mogla početi već 26. ili, pak, 28. decembra, javlja „Jutarnji list“.

Naime, iz „BioNTecha“ su izvijestili da isporuka vakcina iz tvornice i primarnog distributivnog evropskog centra u belgijskom Puursu može početi čim stigne zeleno svjetlo EMA-e i EK.

Datum do kojeg bi EMA mogla dati zeleno svjetlo na konferenciji za medije indirektno je potvrdio i njemački ministar zdravstva Jens Špan (Spahn). Rekao je kako su medijski napisi, prema kojima bi EMA trebala odobriti vakcinu 23. decembra, točni, te dodao kako će se to dogoditi redovnim, a ne hitnim postupkom.

- Imamo informaciju da će „Pfizerova“ vakcina stići u Hrvatsku 4. januara. No, ranije su iz firme rekli da, čim stigne odobrenje EMA-e, već u ovoj bi se godini mogle isporučiti simbolične količine vakcine istovremeno za sve zemlje EU, kao što je i dogovoreno, a ostatak bi trebao stići nakon Nove godine - kaže direktor HZJZ-a dr. Krunoslav Capak.

Uvjeren je da će u slučaju da EMA 23. odobri vakcinu, i Hrvatska prve količine dobiti istovremeno kao i Njemačka, odnosno kao i druge zemlje EU.

U BiH se dolazak vakcina najavljuje tek u martu, podsjeća "Avaz".

OD maja 2022. na hrvatsko-slovenskoj granici provodit će se posebno stroge kontrole prema građanima trećih zemalja, odnosno onima koji nisu državljani Europske unije.

Njima će se, među ostalim, uzimati i otisci prstiju, a očekuje se kako će sve izazvati velike gužve.

Da bi proces povezivanja informacijskih sustava država Schengena, koji predviđa posebne kontrole za državljane trećih zemalja na vanjskim šengenskim granicama, mogao bi dovesti do zastoja u prometu na granici Slovenije i Hrvatske, rekao je jučer slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Kazao je to nakon virtualnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica Europske unije, a ministri su se na sastanku upoznali s pripremama na uvođenje interoperabilnosti više informacijskih sistema u Schengenu, koji između ostaloga predviđa pojačan nadzor ulaska državljana trećih država. Na sastanku nije prihvaćen prijedlog Slovenije i Hrvatske da se takve kontrole provode na vanjskim granicama Europske unije, pa bi u sadašnjem obliku novi sistem mogao izazvati zastoje na granici dviju članica budući da Hrvatska nije dio šengenskog prostora.
“Sistem interoperabilnosti zahtijeva i uzimanje otisaka prstiju i druge postupke, što će nesumnjivo izazvati velike zastoje na hrvatskoj strani. Spominjala se i mogućnost posebnih redova za prolaz putnika iz trećih država, ali svuda na terenu to neće biti moguće”, kazao je Hojs nakon sastanka, dodavši da je rok za uspostavljanje interoperabilnosti zbog kašnjenja u nekim državama pomaknut na svibanj 2022. godine.
Budući da Hrvatska nije ušla u Schengen, na granici sa Slovenijom provodit će se posebne mjere prema državljanima “trećih zemalja” što bi, potvrdio je to slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, moglo izazvati znatno sporiji protok prometa.

Da je to loša vijest za Hrvatsku, potvrđuje i IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego koji kaže da je “blago rečeno da bi novi sistem mogao prouzročiti zastoje”.

“Novi sistem će zasigurno dodatno zagušiti promet na našim već preopterećenim graničnim prijelazima. Pogotovo u tijeku turističke sezone, što će biti dodatni udar na naše gospodarstvo i turizam. Premijer i vlada mogu nastaviti inzistirati da se novi sustav prebaci na vanjske granice, ali otpočetka tvrdim da je jedino cjelovito rješenje ubrzani i zasluženi ulazak Hrvatske u Schengen”, kazao je Flego za Glas Istre.

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje oblačnosti i sunčanije očekuje se na jugu i jugozapadu zemlje.

Po kotlinama i uz riječne tokove, u jutarnjim satima sa maglom i niskim oblacima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 11, na jugu do 13 stepeni.

 U četvrtak je u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U ostatku naše zemlje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto sunčanije se očekuje u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 6 do 11, na jugu do 13 stupnjeva.

U petak u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove dugotrajna magla i niska oblačnost. U ostatku Bosne jutro oblačno uz postepeno razvedravanje. Nešto sunčanije očekuje se u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 stepeni.

U subotu se u Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 stepeni.

Austrijska vojska predstavila je prvog vojnog psa naučenog da otkrije koronavirus mirisanjem zaštitne maske zaraženih, saopćilo je Ministarstvo odbrane Austrije.

U saopćenju se navodi da belgijski ovčar po imenu Fantazi Forever od Zetalblika učestvuje u programu koji bi trebalo da otkrije da li psi mogu da razlikuju zdrave i zaražene ljude.

Privremeni izvještaj o programu potvrdio je da pas zaista može da prepozna maske zaraženih osoba, javio je TASS.

- Prva faza provjere psa prelazi u praktičnu fazu - ističe se u saopćenju.
Drugi pas trenutno završava prvu fazu, dok će još dva psa naučiti ovu vještinu do kraja godine. Očekuje se da će projekat biti završen u prvom tromjesečju 2021. godine, a prije toga će svi psi proći praktične testove na maskama zaraženih.

Ministarstvo odbrane želi da donese zaključak o tome da li je moguće koristiti pse u realnim uslovima, na primjer na aerodromima.

U obraćanju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) predsjednik Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) Carmel Agius je kazao da se izricanje presuda Ratku Mladiću, te Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću očekuje u maju 2021. godine.

Agius je kazao kako je 2020. godina stavila Mehanizam na iskušenje više nego ijedna druga, te da je bilo od iznimne važnosti da se nastavi rad ove institucije uprkos izazovima pandemije koronavirusa.

- Da nije bilo COVID-19 Mehanizam bi završio postojeća suđenja ove godine, kako sam predviđao prošlog decembra - rekao je Agius.

On je naveo da su žalbe na prvostepenu presudu Ratku Mladiću iznesene u augustu ove godine, te da bi se predmet trebao okončati u maju 2021. godine. Ranije je Mehanizam najavio da će do kraja 2020. godine izreći presudu Mladiću, bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) nepravosnažno osuđenom na doživotni zatvor za genocid i druge zločine počinjene u Bosni i Hercegovini.

Prvostepenom presudom Haškog tribunala iz 2017. godine Mladić je proglašen krivim za genocid u Srebrenici, progone Bošnjaka i Hrvata, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, te je osuđen na doživotnu kaznu zatvora. Nakon što je u nekoliko navrata odgođeno iznošenje žalbi zbog izmjena u Žalbenom vijeću, Mladićevog zdravstvenog stanja i pandemije koronavirusa, ročište na kojem su iznesene žalbe je održano u augustu ove godine.

Mladić je uhapšen u maju 2011., a suđenje mu je počelo godinu dana poslije. Agius je u obraćanju Vijeću sigurnosti u junu ove godine kazao da se presuda Mladiću očekuje devet mjeseci nakon iznošenja žalbi, a presuda u predmetu protiv Stanišića i Simatovića do aprila 2021. godine, o čemu je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije pisala.

U današnjem obraćanju Agius je naglasio da su saslušani posljednji svjedoci Odbrane Simatovića u ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću, te da se presuda u ovom predmetu najvjerovatnije očekuje krajem maja iduće godine.

Bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije (SDB) Jovica Stanišić i operativac te službe Franko Simatović optuženi su za progon, ubistva, prisilno premještanje i deportacije Hrvata i Bošnjaka u Hrvatskoj i BiH. Poslije prvog suđenja, Haški tribunal je 2013. Stanišića i Simatovića oslobodio krivice, ali je Apelaciono vijeće 2015. usvojilo žalbu Tužilaštva i zbog nepravilnosti u postupku naložilo da suđenje bude ponovljeno po istoj optužnici.

Stanišić se zbog bolesti od jula 2017. nalazi na privremenoj slobodi u Beogradu. Vijeću sigurnosti UN-a obratio se i glavni tužilac MMKS-a Serge Brammertz, predstavivši izvještaj Tužilštva.

- Posljednih devet mjeseci su bili test za nas, ali smo positgli rezultate u i izvan sudnice zahvaljujući posvećenosti našeg osoblja - rekao je on.

Brammertz je, između ostalog, istakao važnost traganja za nestalim osobama na području bivše Jugoslavije, te naveo da su uz pomoć ovog Tužilaštva u BiH pronađene četiri grobnice tokom izvještajnog perioda. Neki od predstvanika zemlja članica Vijeća sigurnosti izrazili su zabrinutost zbog negiranja genocida, te veličanja presuđenih ratnih zločinaca.

Jedan od najutjecajnijih molekularnih biloga u Evropi kaže kako su proljetos zemlje regije imale dobar odgovor na širenje virusa SARS-CoV-2, ali početkom jeseni neozbiljnost, neorganiziranost i zakašnjelo donošenje nekih mjera rezultirali su, dodaje, velikim brojkama novozaraženih i umrlih.

Nekontrolisano širenje virusa i zasićenost zdravstvenog sistema

Na pitanje, zbog čega neke zemlje, među kojima je i BiH, bilježe veći broj umrlih od COVID-19, Đikić odgovara da je to rezultat nekontroliranog širenja virusa među populacijom koji je zahvatio i rizične grupe (starije osobe, hronične bolesnike).

- Drugi razlog je i taj što je došlo do zasićenja zdravstvenih sistema u pojedinim državama, jer oni više ne mogu ponuditi adekvatnu njegu i "obradu" pacijenata. Osim toga, ne testiramo dovoljno iako ljudi imaju simptome, a razlog su mali kapaciteti. Sve to rezultat je neoptimalnog zdrastvenog sistema na trenutno vrlo aktivnu pandemiju – kaže Đikić.

Prema njegovim riječima, "ništa nismo naučili iz iskustva kojeg je New York imao sa COVID-19 u martu i aprilu".

- Tamo su u martu i aprilu umirali mladi i zdravi ljudi sa ozbiljnim simptomima, ne samo plućne bolesti, nego i drugih organa, prvenstveno bubrega, probavnog trakta i mozga. Gledali smo, a nismo htjeli vidjeti da ta bolest ima i druge faktore. Zbog toga i danas moramo biti vrlo oprezni – kakve će biti dugotrajne posljedice COVID-19!? Trebamo biti svjesni da mladi i zdravi ljudi, koji nemaju nikakve bolesti, mogu dobiti vrlo teške simptome i umrijeti.

Naglašava da je izbjegavanje kontakata tokom predstojećih novogodišnjih praznika, jedan od najboljih načina zaštite od infekcije.

- Zemlje koje su na pravilan način uvele mjere izbjegavanja kontakata tokom novembra i decembra imaju puno bolje rezultate. Jedan dio zemalja u Evopi je u vrlo ozbiljnoj situaciji u ovo predbožićno i novogodišnje vrijeme. Razumljivo je da ljudi imaju potrebu za okupljanjem, druženjem, opuštanjem, ali moramo upozoriti, pogotovo one zemlje koje imaju veliki broj zaraženih, da popuštanje tokom dvije predstojeće sedmice može uzrokovati još jedan val COVID-19 sredinom januara koji može biti još opasniji i zahvatiti još veći dio populacije i time dodatno ugruziti ekonomiju i finansije tih država. Mislim da bi sve zemlje adekvatnim kampanjama trebale upozoriti da je ovo pravo vrijeme ozbiljnosti i razumijevanja i da ćemo smanjenim kontaktima tokom Božića i Nove godine doprinijeti borbi protiv bolesti.

Posebno je istakao važnost vakcinisanja protiv COVID-19.

- Vakcinacija je najbolji način protiv, ne samo novog koronavirusa, nego svih drugih virusa sa kojima smo se u prošlosti borili. Zahvaljujući zajedničkom radu stručnjaka, novim tehnologijama i ulaganjima, ne samo farma – industrije, nego i vlada, došli smo do cilja, a to je proizvodnja sigurne i učinkovite vakcine.

No, ono što sada ljude najviše zanima jeste – "kada se vakcinisati i kojom vakcinom?" Prema riječima Đikića nekoliko je različitih vrsta tehnološkog pripremanja vakcina, a radi se o glasničkim RNK baziranim vakcinama te adenovirunso baziranim vakcinama.

- Obje vakcine za sada su pokazale izvrsne rezultate. Hoću da kažem da do sada nema nikakvih naučnio zasnovanih podataka da su one štetne. Do sada je u kliničkim testiranjima vakcina protiv COVID-19 vakcinisano više od 100.000 ljudi širom svijeta. Nigdje nije primijećen ozbiljan pokazatelj da one štete zdravlju. Sve vakcine koje su još uvijek u završnim fazama ispitivanja ne pokazuju opasnost, ali pokazuju vrlo dobru djelotvornost i zaštitu od infekcije.

Vraćat ćemo se u normalu u dvije faze

No, ipak postoje određene nuspojave kod ljudi koji pate od alergijskih reakcija.

- Te osobe ne smiju se automatski isključivati iz vakcinacije, nego kroz saradnju sa ljekarima, konsultirati, vidjeti da li mogu ili ne primiti vakcinu. Ako mogu, onda to trebaju uraditi u bolnici pod nadzorom ljekara. Naravno, medicina je tu napredovala i ljekari znaju kod takvih osoba kontrolirati alergijsku reakciju izazvanu vakcinom.

Kaže kako će 2021. biti godina rješenja problema pandemije, a provodit će se u dvije faze.

- Prva faza bit će uključivanje ljudi u vakcinaciju, tako da se stvori kolektivni imunitet, a to ćemo postići ako vakcinišemo 60 do 70 posto pupulacije, što se može učiniti u prvih šest do osam mjeseci. Druga faza podrazumijeva i dalji oprez kako bismo spriječili prodor manjih grupa virusa koji će zaostati u nekim dijelovima svijeta. Uz ove dvije faze vjerujem da ćemo do kraja 2021. godine pobijediti SARS-CoV-2. Moramo biti svjesni da će se mnoge stvari promijeniti, od načina na koji sarađujemo, do načina na koji putujemo. Bit će manje putovanja jer smo u pandemiji vidjeli da se mnoge stvari mogu završiti i bez bespotrebnih prelazaka stotina kilometara avionom, automobilom. Sve to pozitivno će se odraziti na prirodu, smanjit će se zagađenje. Mislim da će 2021. ostati upisana kao godina u kojoj će ljudi postati bolji, a planeta Zemlja ljepše mjesto za život – zaključio je Đikić.

Izvor: Faktor