U Amazonskoj prašumi otkrivene su stijene na kojima su naslikane desetine hiljada životinja i ljudi. Crteži su nastali prije 12.500 godina i još uvijek su jasno vidljivi na zidu koji se proteže dužinom gotovo osam kilometara, a nalazi se u Kolumbiji.

Kompanija Moderna saopćila je da će zatražiti hitno odobrenje njihove vakcine protiv koronavirusa od američke Uprave za hranu i lijekove (FDA), nakon što su posljednji podaci pokazali da je učinkovita više od 94 posto.
Moderna je drugi proizvođač lijekova koji je od FDA zatražio odobrenje hitne upotrebe. Prije njih je to uradio Pfizer, jedna od vodećih kompanija kada je u pitanju vakcina protiv koronavirusa.
Ovo znači da bi u roku od nekoliko sedmica Amerikanci mogli dobiti prve doze ove vakcine.
Nova analiza koju je provela Moderna je pokazala 196 potvrđenih infekcija među 30.000 osoba koje su učestvovale u kasnoj fazi ispitivanja. U placebo grupi je zabilježeno 185 slučajeva koronavirusa, a u onoj koja je zaista primila vakcinu je bilo svega 11 zaraženih. Ovakvi rezultati govore o efikasnošću od 94,1 posto.
Također, vakcina je potpuno efikasna kada je u pitanju teško obolijevanje od koronavirusa s obzirom na to da od 30 teških slučajeva koji su učestvovali u ispitivanju nijedno nije primilo vakcinu, nego placebo. Također, došlo je do jedne smrti usljed zaraze koronavirusom u placebo grupi.
Moderna je rekla i da je djelotvornost vakcine konzistentna i kod ljudi različite starosne dobi, rase, pola.

Udruženje Srce za djecu oboljelu od raka upriličilo je za vikend u Sarajevu premijerno prikazivanje filma nazvanog “Sa druge strane medalje”, režiserke Aide Kauković.

Dvije noći zaredom (28. i 29. novembra) u kino sali Općine Novi Grad priliku da pogleda film imalo je 60 ljudi, jer se poštovao dozvoljeni broj osoba koje mogu boraviti u zatvorenom prostoru po epidemiološkim mjerama.

– Čuli smo 60 uzdaha, isto toliko suza i poslije projekcije mogli su se osjetiti razumijevanje i empatija u zraku. Pogođena, osviještena i obogaćena publika dala je najvišu ocjenu za film. Raduju nas dobar feedback na ovako bitne projekte, jer je upravo to cilj. Da pričamo o najtežim temama, jer tugujući roditelji imaju potrebu da pričaju, a to je još tabu tema. Imaju potrebu da se njihova djeca spominju i da ne budu zaboravljena. Upravo je ovaj film i svojevrstan tribute svim malih i velikim herojima koji su nas prerano napustili, nakon teške i mukotrpne borbe. Film je tribute svim roditeljima, koji su ostali iza njih – navode iz Udruženja.

Kako se naglašava, namjera je probuditi svijest bh. društva o potrebama i željama tugujućih roditelja kao i odati počast djeci koja su preminula od posljedica raka, a film “Sa druge strane medalje” je nastao na inicijativu majke Tanje Kisić i režiserke Aide Kauković uz podršku Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka”.

Potrošači u BiH brašno i ulje plaćaju 10 posto skuplje u odnosu na period od prije nekoliko mjeseci, pišu Nezavisne novine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, pšenično brašno koštalo je marku po kilogramu, a posljednji podaci pokazuju da mu je cijena 1,1 KM, dok je ulje sa dvije marke skočilo na 2,2 KM po litru.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara RS, kaže da je brašno poskupjelo u Srbiji, iz koje mnogo uvozimo.

“Recimo, tokom žetve cijena brašna u Srbiji bila je oko 200 evra po toni, sada je oko 230 evra po toni, a mi oduvijek uvozimo brašno iz Srbije. Što se tiče domaćeg brašna, kod mene u firmi nije se mijenjala cijena. Ali, s obzirom na to da je i pšenica poskupjela, možda oko 30 evra po toni, realno je očekivati da i domaći mlinovi podignu cijene”, kazao je Kos za Nezavisne novine.
Borci za zaštitu prava potrošača ocjenjuju da je u pitanju novi udar na novčanike bh. građana. Institucije bi, ističu, trebalo da reaguju.

“Problem je što mi zaista imamo taj fenomen ‘puzajućeg’ poskupljenja, često bez ikakvog opravdanja. Mi živimo u društvenoekonomskom modelu tržišne ekonomije, gdje je slobodno formiranje cijena, ali mi imamo mehanizme koji ipak sprečavaju da dolazi do monopola. Međutim, često nema kontrola”, rekao je za “Nezavisne” Marin Bago, predsjednik Udruženja potrošača “Futura” iz Mostara.

Prema podacima Saveza sindikata Republike Srpske, sindikalna potrošačka korpa za oktobar 2020. godine koštala je 1.951 KM. Mjesec ranije, sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj koštala je 1.927 KM. Kao i ranijih mjeseci, i u oktobru, izračunali su sindikalci, najviše novca trebalo je upravo za hranu.

“Porodice u Republici Srpskoj najviše novca u oktobru su trošile za nabavku hrane – 727,9 KM, za stanovanje i komunalne usluge – 591,5 KM te za tekuće održavanje domaćinstva – 105,4 KM”, naveli su iz Saveza sindikata Republike Srpske.

Inače, osim brašna i ulja, cijene još nekih životnih namirnica u proteklim mjesecima su korigovane.
Junetina bez kosti je, recimo, u oktobru bila skuplja u odnosu na septembar, dok svinjetini i piletini cijene nisu mijenjane, baš kao ni mlijeku i siru. Jaja su u septembru u prosjeku koštala 0,2 KM, a mjesec kasnije za komad je trebalo izdvojiti 0,3 KM.

Pandemija koronavirusa uticala je na smanjenu potražnju u zemljama Evropske unije za radnom snagom iz Bosne i Hercegovine. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH Slovenija bilježi pad potražnje za radnicima iz naše zemlje od 60 odsto, a Njemačka 20 odsto.

Slovenija koja najviše traži vozače, varioce, bravarei zidare iz Bosne i Hercegovine ove godine je, zbog epidemiološke situacije, smanjila broj oglasa za 60 odsto. U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH navode da je prošle godine bilo 14.500 posredovanja za rad u Sloveniji, a ove godine će biti duplo manje. Napominju da je potražnja Njemačke za medicinarima u BiH ista, ali da je zbog nerada njemačke ambasade od aprila do jula smanjen broj posredovanja.

BORIS PUPIĆ, portparol Agencije za rad i zapošljavanje BiH

„Do kraja septembra za Sloveniju je izdato 4.650 radnih dozvola, što je za 50 odsto niže nego u istom periodu prošle godine. Njemačka nema toliki pad,negdje je 20 odsto pad potražnje pošto su to medicinari sa srednjom školom oni su i dalje su traženi.“

U republičkom Udruženju prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport ističu da za prevozničku djelatnost nikad gora ni lošija situacija . Očekuju da će i ovo malo vozača koji su ostali u zemlji, po završetku pandemije, otići da radi u zemlje Evropske unije.

„Svi prevoznici na nivou BiH i RS rade sa smanjenim kapacitetom čak 30 odsto. Morali smo da otpustimo jedan broj vozača, jer nema dovoljno posla.Nadležne institucije nisu pomogle ovoj branši zbog čega smo dovedeni do ruba propasti.“

Zbog koronavirusa smanjena je potražnja i za građevinskim radnicima koji zbog malih plata, nesigurnih uslova i loše zaštite na radu napuštaju matičnu zemlju i odlaze u inostranstvo.

 „Građevinski sektor je na dnu ljestvice po statističkim podacima po platama. Ni 700 maraka je prosječna plata. Kada uzmete u obzir da je prosječna sindikalna potrošačka korpa 2.000 maraka.“

Ukoliko nadležni ne donesu adekvatne mjere, stabilizacijom epidemiološke situacije nastaviće se odliv radne snage iz Bosne i Hercegovine, zbog boljih radnih uslova i životnog standarda u zemljama Evropske unije.

Izvor: BHRT

Grupa ekonomista iz BiH uputili su pismo prema MMF-u, uredu u Sarajevu, a vezano za novi kreditni aranžman koji traže vlasti naše zemlje.

Pismo koje su potpisali Svetlana Cenić, Draško Aćimović, Zoran Pavlović, Admir Čavalić i Faruk Hadžić upućeno je Endru Džuelu (Andrew Jewell), rezidentnom predstavniku za BiH Međunarodnog monetarnog fonda.

- Obraćamo Vam se kao grupa ekonomista, koja je duboko zabrinuta najavama vlasti u Bosni i Hercegovini vezano za pokretanje pregovora oko dobivanja novog kredita od MMF-a, prema najavama vrijednog 1,5 milijardi KM.

Kao progresivni dio struke, na početku pandemije COVID-a, upozoravali smo da nam slijedi period duboke ekonomske krize i da je potrebna hitna reakcija vlasti kako bi se pomoglo održanju privrede i privrednog sistema, uključujući i vanjsko zaduženje, koliko god je potrebno, ali ako će biti usmjereno u konkretne projekte i neophodne strukturne reforme, koje mogu dovesti do oporavka naše ekonomije.

Ipak, iz dosadašnjeg iskustva u saradnji sa MMF-om, uključujući i posljednje odobrenih 330 miliona eura putem Instrumenta za brzo finansiranje, vidimo da se dobiveni novac usmjerava u tekuću budžetsku potrošnju, bez bilo kakve jasne namjene i provedbe obećanih reformi, gdje se vlast čak nije odrekla nepotrebnih izdataka poput onih za nabavke službenih automobila.

Stoga, želimo Vas zamoliti i kao građani i kao grupa ekonomista, da prilikom pregovora oko zaključenja novog kreditnog aranžmana, uzmete u obzir činjenicu dosadašnjih neispunjenih obećanja predstavnika vlasti, smatrajući da su potrebni jasni uslovi i namjena utroška sredstava.

Naglašavamo da podrška nužno ne mora biti usmjerena prema višim nivoima vlasti, već i prema progresivnim lokalnim zajednicama, sa konkretnim idejama i projektima, gdje bi se novac usmjerio precizno za ukidanje određenih parafiskalnih nameta, ukidanja taksi za osnivanje pravnih lica, digitalizacije javnog sektora, restruktuiranja poslovanja javnih komunalnih preduzeća, unapređenja zdravstvenog sektora, te aktivnosti koje će dovesti do transparentnijeg rada institucija, kontrole zaduživanja javnih i državnih preduzeća i generalno nabavki u javnom sektoru, a ne u tekuću budžetsku potrošnju i finansiranje preglomazne i neefikasne administracije.

Stabilnost zdravstvenog sektora, kao i PIO sistema, od krucijalne je važnosti i njihovo funkcionisanje ne smije biti dovedeno u pitanje, navodi se u pismu.