Koronavirus pokazao je da može preživjeti nekoliko sati u zraku, do jednog dana na kartonu, a njegovi tragovi pronađeni su na plastici i do tri dana nakon kontaminacije.

U ovakvim okolnostima, naučnici svih zvanja koriste svoja znanja i talente kako bi se uključili u borbu protiv pandemije, a među njima je i tim na čelu s Zhitongom Chenom sa Univerziteta Kalifornija, piše sciencealert.com.

Oni su uspješno testirali hladnu plazmu kao dezinfekcijsko sredstvo protiv novog koronavirusa na čitavom nizu površina, bez ikakvih oštećenja.

- Sve što smo koristili dolazi direktno iz zraka. Zrak i elektricitet. To je vrlo zdrav tretman bez nuspojava - pojašnjava inženjer Richard Wirz.

Naravno, govori o plazmi. Plazma je najmanje poznato od četiri agregatna stanja materije (među kojima su još čvrsto, tekuće i plinovito stanje) i javlja se prirodno u višim dijelovima Zemljine atmosfere.

Formira se kada se elektroni odvoje od matičnih atoma, što te atome čini pozitivno nabijenima, a sve zajedno gradi mješavinu nabijenih čestica koje su nestabilne i puno reaktivnije nego u njihovom ekvivalentnom plinovitom stanju.

Hladna plazma već se dokazala učinkovitom protiv superbakterija, odnosno bakterija otpornih na lijekove.

Remeti površinsku strukturu DNK virusa i bakterija, no nema štetnog utjecaja po ljudsko tkivo. Čak je učinkovita i protiv ćelija raka.

Stoga su Chen i Wirz dizajnirali i napravili atmosferski plazma uređaj punjen plinom argonom, koji je inertan i stabilan te jedan od najčešćih plinova u zraku.

Uređaj šalje ubrzane elektrone kroz plin, izbijajući elektrone iz atoma plina pri sudaru s njima.

Svega 12 vata kontinuirane snage potrebno je za rad tog uređaja.

Tako nastali tok plazme gotovo sobne temperature, usmjerili su prema kontaminiranim površinama, izlažući ih električnoj energiji, nabijenim atomima, ionima te ultraljubičastom zračenju.

Uređaj su testirali na šest različitih površina, uključujući karton, kožu s nogometne lopte, plastiku i metal.

Otkrili su da je virus na tim površinama deaktiviran već nakon 30 sekundi, a nakon tri minute izloženosti plazmi, svi tragovi virusa bili su uništeni.

Chen i njegov tim vjeruju da je po virus pogubnija kombinacija reaktivnog kisika i iona dušika koji se formiraju tokom interakcije plazme sa zrakom oko njenog toka.

To su potvrdili tako što su testirali i uređaj s plinom helijem, čija je plazma proizvela manje navedenih čestica te bila i znatno manje učinkovita.

Nabijene čestice smrtonosne su za virus, jer razaraju njegovu površinu putem elektrostatičkih sila.

No, ni to nije sve, jer Wirz ističe i da bi se hladna plazma mogla istražiti i za korištenje u neutraliziranju virusa SARS-CoV-2 dok je još u zraku.

- Ovo je tek početak. Imamo visoka očekivanja za plazmu u budućnosti - poručuje Wirz.

Rad tima iz Los Angelesa objavljen je u naučnom časopisu Physics of Fluids.

Pfizer je već prodao 82 posto zaliha vakcina nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, što je izazvalo zabrinutost da neće biti dovoljno doza i za ljude iz siromašnijih država.
Farmaceutski gigant Pfizer i njegov njemački partner BioNTech namjeravaju proizvesti ukupno 1,3 milijarde doza tokom 2021. godine, no veliki dio vakcina su već unaprijed naručile Velika Britanija, Japan, SAD i Evropska unija. Te države, koje su kupile stotine miliona doza, predstavljaju samo 14 posto globalne populacije.

Sjedinjene Američke Države će dobiti 600 miliona doza, Velika Britanija 40 miliona doza, dok su Japan i EU osigurali 120 miliona, odnosno 300 miliona vakcina.

Analizu prodaje je provela grupa za zdravstvenu i socijalnu pravdu sa sjedištem u Velikoj Britaniji Global Justice Now koja je upozorila da nedostatak jednakog pristupa vakcinama Pfizer ugrožava mnoge živote širom svijeta.

Odvojeno istraživanje koje je provela fondacija Bill & Melinda Gates pokazuje da bi pravična distribucija vakcina protiv koronavirusa globalno spriječila 61 posto smrtnih slučajeva, a ukoliko se doze prvo podijele među bogatim zemljama, broj smrtnih slučajeva bi bio smanjen samo za 33 posto.

Politička menadžerica u Global Justice Now Heidi Chow kaže da je vakcina ove dvije kompanije dobra vijest za samo mali dio čovječanstva.

"Ovu vakcinu mora praviti više proizvođača. Ukoliko Pfizer i BioNTech ne bi željeli podijeliti svoj patent, onda bi se desila vještački indukovana oskudica koja je sada potpuno neprihvatljiva", rekla je ona za Independent.

Pfizer je već prodao 82 posto zaliha vakcina nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, što je izazvalo zabrinutost da neće biti dovoljno doza i za ljude iz siromašnijih država.
Farmaceutski gigant Pfizer i njegov njemački partner BioNTech namjeravaju proizvesti ukupno 1,3 milijarde doza tokom 2021. godine, no veliki dio vakcina su već unaprijed naručile Velika Britanija, Japan, SAD i Evropska unija. Te države, koje su kupile stotine miliona doza, predstavljaju samo 14 posto globalne populacije.

Sjedinjene Američke Države će dobiti 600 miliona doza, Velika Britanija 40 miliona doza, dok su Japan i EU osigurali 120 miliona, odnosno 300 miliona vakcina.

Analizu prodaje je provela grupa za zdravstvenu i socijalnu pravdu sa sjedištem u Velikoj Britaniji Global Justice Now koja je upozorila da nedostatak jednakog pristupa vakcinama Pfizer ugrožava mnoge živote širom svijeta.

Odvojeno istraživanje koje je provela fondacija Bill & Melinda Gates pokazuje da bi pravična distribucija vakcina protiv koronavirusa globalno spriječila 61 posto smrtnih slučajeva, a ukoliko se doze prvo podijele među bogatim zemljama, broj smrtnih slučajeva bi bio smanjen samo za 33 posto.

Politička menadžerica u Global Justice Now Heidi Chow kaže da je vakcina ove dvije kompanije dobra vijest za samo mali dio čovječanstva.

"Ovu vakcinu mora praviti više proizvođača. Ukoliko Pfizer i BioNTech ne bi željeli podijeliti svoj patent, onda bi se desila vještački indukovana oskudica koja je sada potpuno neprihvatljiva", rekla je ona za Independent.

Iz Turske nam stiže priča o jednom strastvenom kolekcionaru mobilnih telefona. Sahabetin Ozčelik skuplja ove uređaje već dvije decenije, a do sada ih ima više od 1.000 u kolekciji

Zemljotres jačine 5,2 stepena pogodio je oko četiri sata jutros Sjevernu Makedoniju, a osjetio se i u Crnoj Gori i zemljama regiona.

Epicentar zemljotresa bio je blizu mjesta Vrutok, na dubini od deset kilometara, na 50 kilometara jugozapadno od Skoplja, javlja agencija MIA, a prenosi Sputnjik.
Zemljotres se najjače osjetio u Gostivaru i Mavrovu, nešto slabijeg intenziteta bio je u Tetovu, Skoplju, Bitoli i Prilepu.

Jutros u Bosni preovladava niska naoblaka. U sjevernim područjima registrovna je rosulja. U Hercegovini i jugozapadu Bosne je vedro.

Danas će u Bosni preovladavati niska naoblaka. Padaće i rosulja, uglavnom u sjevernim područjima. U Hercegovini i jugozapadu Bosne sunčano.

Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10, na jugu zemlje od 16 do 21 stepen.

U četvrtak će u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U poslijepodnevnim i večernjim satima lokalno će pasti malo kiše. Prije podne sunčano u Hercegovini gdje se prognozira naoblačenje u drugoj polovini dana. Vjetar slab jugozapadnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 4°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 8 i 13°C, na jugu zemlje od 15 do 19°C.

U petak se se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama će biti i dugotrajne magle. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 10°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C.
U subotu će u većem dijelu Bosne preovladavati magla i niska naoblaka. U Hercegovini i na planinama sunčano. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 1 i 5°C, na jugu zemlje do 8°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C.

Do 16. novembra prostrano polje visokog zračnog pritiska uvjetovat će stabilno i suho vrijeme u Bosni i Hercegovini. Slab vjetar sjevernog i sjeveroistočnog smjera, maglovita jutra uz riječne tokove i kotline, te sunčani dani, prognoziraju se do sredine mjeseca.

Promjena vremenskih prilka uz slabe padavine prognozira se od 17. do 24 novembra. Snježne padavine očekuju se od 21. do 24. novembra samo na istoku, sjeveroistoku te u centralnim krajevima Bosne, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.