Jesen 1992.godine nakon zarobljeništva i prelaska na slobodnu terirotiju preko Majevice, stigli smo u selo podno Majevice, Rašljani, udaljeno 15tak kilometara od mog rodnog grada Brčkog.
Rašljani, malo selo u punom smislu riječi sa prekrasnim pejzažima i prijatnim ljudima, bar sam ja takve upoznao. Naši počeci u Rašljanima nisu bili nimalo lagani, ali kako je moj djed poznavao jednog hadžiju, inače mještanin čije ime ne bi spominjao, sve je nekako bilo lakše. Ali bez obzira na poznanstvo sa hadžijom dolazak u novu sredinu, adaptacija, privikavanje nikom nije lako pa tako nije bilo ni nama, posebno u besmislu rata.
Hadžija nas je primio kod sebe, a u početku smo se smjestili u mutvaku koji je bio uz njegovu kuću. Kod hadžije smo ostali nekoliko mjeseci i zaista nam je bilo lijepo, ako se to može reći za
period rata, ali gostoprimstvo hažijine porodice prema nama bilo je neopisivo. Ja kao mali dječak svoje vrijeme često sam provodio na livadi iza hadžijine kuće, igrao sam se zaboravljajući bar na trenutak na realnosti tog vremena i na to da se moj otac još uvijek nije vratio kući od onog dana kad su ga neki čudni ljudi sa puškama odveli od mene, a mama mi je uvijek govorila da je otišao za nju ubrati cvijet pa je zaboravio put kući.
Dani su prolazili, već smo nekoliko mjeseci kod hadžije, ali moj djed odlučuje uz hadžijinu pomoć polako krenuti praviti kuću kako bi oslobodili hadžijin mutvak i počeli živit u svojoj kući.
Niko nije mogao pretpostaviti kad će završiti ludilo zvano rat i kad ćemo moći da se vratimo u Brčko svojoj kući iz koje smo bili istjerani. Hadžija mom djedu i još nekolicini Brčaka daje zemlju na kojoj bi napravili kuće, zemlju nam daje besplatno, a djed obećava da će mu platiti nekad ako bude imao novca što hadžija prihvata bez pogovora ili nekog uvjetovanja. Svi su se tako dogovorili sa hadžijom, mada je on naglasio ukoliko se ne bude moglo platiti niko nije obavezan i da je svakom halal zemlja. Hadžija je bio veliki čovjek zaista! U najtežim vremenima pokazao je svoju veličinu, pokazao je da je čovjek.
Djed je napravio kuću za par mjeseci uz pomoć dobrih ljudi, a prije svega uz pomoć hadžije koji nam je dao mogućnost da uopšte krenemo praviti našu kuću. Poslije završetka kuća je izgledala zaista prelijepo, a konačno smo imali svoj mir i svoju slobodu. Na zemlji koju je hadžija dao nama i ostalim Brčacima napravljeno je 7-8 kuća. Stvorilo se malo pravo naselje i svi koji su tu
napravili kuće odlučili su naselju dati ime, hadžino naselje! Hadžino naselje bilo je jedan vid zahvale hadžiji koji je svoju zemlju ustupio besplatno ljudima kojima je trebala pomoć više nego ikad.
Naša kuća nalazila se blizu rijeke koja protiče kroz Rašljane, a preko rijeke nalazila se druga hadžijina livada na kojoj je bila stara vodenica. Danima sam iz našeg dvorišta gledao tu vodenicu
koja je izgledala toliko staro, ali je bez obzira na sve prkosila vremenu. Svaki dan u isto vrijeme, vidio bi starog čovjeka kako ulazi u vodenicu i kod mene se iz dana u dan javljala sve veća želja da uđem unutra i upoznam vodenicu iz bliza i da vidim šta taj čovjek radi unutra. Konačno sam nakon nekoliko dana odlučio preći preko rijeke i približit se vodenici u nadi da će mi stari djed možda dopustit i da uđem unutra. Prilazeći vodenici osvrtao sam se oko sebe, bojazno gledajući da me neko ne vidi ipak odlazak u nepoznato nikad nije prijatan. Vodenica je izbliza izgledala zaista impresivno, prekrivena zelenilom koje je oslikavalo starost, a drveni točak ispod vodenice, e to je za mene tek bio doživljaj. Pomislio sam na trenutak ovako veliku igraču još nikad nisam vidio. Voda iz kanala je padala na drveni točak koji se tako brzo okretao, a ja nisam znao zašto je to tako. Gledajući u točak izgubio sam pažnju i u jednom momentu iznad na ulazu u vodenicu ugledao sam čovjeka koji me gledao namrgođeno, pitajući me „dijete šta radiš ovdje, opasno je
stojati tu“! Na trenutak sam se prepao, ali ipak izustih „svaki dan posmatram vodenicu, imao sam  želju vidjet je izbliza“. Vodeničar mi je na to odgovorio „primjetio sam da svaki dan posmatraš iz
dvorišta mene i vodenicu, živiš tamo“? Potvrdno sam odgovorio, pitajući ga da li bi me pustio unutra jer bi volio vidjeti šta se dešava unutra, volio bi vidjeti vodenicu iznutra! Čovjek mi jemahnuo rukom da se popnem gore i uđem sa njim u vodenicu, a ja sam od sreće potrčao prema ulazu ne želeći čekati ni trena! Sve ostalo je bilo nebitno, pomislio sam „vidjet ću vodenicu iznutra, konačno!“
Začas sam se popeo uz brežuljak koji je vodio do ulaza u vodenicu, a čovjek me pitao za ime, rekavši mi pri tome da se on zove Lazar i da živi nedaleko od vodenice, pokazavši mi svoju kuću
u donjem dijelu livade. Vrata na vodenici bila su jako stara, a na vratima se nalazila stara brava u obliku kocke, a u njoj stari veliki ključ. Vodeničar Lazar je otključao vodenicu i nas dvojica smo ušli unutra. Konačno, pomislih, ušao sam unutra, a ulazak unutra je za mene tek bio doživljaj.
Odmah sam primjetio kako je unutra sve od drveta, kako cijela vodenica miriše po brašnu i kako iz jednog dijela koji se okreće uz pomoć drvenog točka ispod vodenice izlazi kukuruzno brašno,
prekrasan prizor. Lazar mi je odmah objasio da voda koja dolazi iz kanala, pada na drveni točak,a taj točak pokreće mehanizam koji služi za mljevenje brašna. Upitao sam ga „ko sve kupuje
brašno od vas“.? Lazar se nasmijao i odgovorio mi: „niko sinko, svako kome treba brašno meni donese žito ili pšenicu i ja im to besplatno meljem, a oni mi zauzvrat ostave malo brašna ili mi daju koji dinar kao znak zahvalnosti“! Vodeničar Lazar me pozvao da jedan dan dođem do njegove kuće i pojedem voćku, a on će mi pokazati branu koja se nalazi blizu njegove kuće, brana koja obezbjeđuje dovoljnu količinu vode potrebnu za rad vodenice.
Idući dan otišao sam do vodeničarove kuće i tamo upoznao njegovu suprugu, zvala se Cvija.
Divna osoba, vedra, ljubazna, gostoljubiva, odmah mi je ponudila voće i čokoladu „Braco i Seka“ u to vrijeme meni je bila ljepša od današnje Milke! Cvija i Lazar nisu imali djece, možda su zbog toga voljeli djecu, možda sam im ja zbog toga još više bio drag, ne znam. Lazar je bio pravi težak, njegove ruke bile su najbolji dokaz težačkog života, sijeda kosa, razvijeno tijelo koje je bez obzira na njegove godine dolazilo do izražaja. Cvija, prava domaćica, žena čije sam slatkiše uvijek volio jesti čak i danas osjetim ukus njenih slastica. Rijetko bi odlazila u vodenicu, osim ako bi Lazar morao otići nešto do sela da obavi. Lazar i Cvija, obilježili su dobar dio mog djetinstva, iako su u hadžijnom naselju živjeli moji vršnjaci, ja sam rado kad god bi mogao išao sa Lazarom u vodenicu. I sa Cvijom sam rado provodio vrijeme jer Cvija bi uvijek za mene imala neki slatkiš ili voćku. Godine su prolazile, ja sam polako rastao, a Lazar i Cvija kao da su vehnuli, vodenica je sve slabije radila, valjda zato jer je rat stao pa su svi imali mogućnost kupiti
brašno u prodavnici. Cvija je umrla prije nego smo se mi vratili u Brčko, Lazar je ostao da živi sam sa svojom vodenicom, a vodenica zadnju godinu dana kao da nije ni radila. Lazara, starog vodeničara, čovjeka naboranog lica i težačkih ruku nisam vidio više od 20 godina, ne znam da li je živ, ali pamtim ga kao ozbiljnog i kao čovjeka koji je uvijek dijelio savjete, a ja sam mnogo naučio od njega i uvijek sam uživao slušajući njegove priče. Lazar i Cvija, bili su zaista posebni ljudi nosim ih u svom sjećanju kao ljude koji su u teškim vremenima zračili pozitivno i donosili ljudima osmijeh na lica svojom pojavom. Mnogo je godina prošlo od kad sam zadnji puta vidio staru vodenicu, ne znam da li se njen drveni točak i dalje okreće. Bez obzira na sve, vodenica je ostala dio mog djetinstva, dio koji sam ponio kao najljepši iz ratnih dana, a Cvija i Lazar osobe koje su se prema meni odnosile kao prema nekom rođenom, iz današnje perspektive shvatam kakvi su ljudi bili Lazar i Cvija, ljudi bez mržnje, voljeli svakog, živjeli svoj život, nisu željeli nikome zlo, svojom pojavom ljudima su donosili osmijeh na lice, a u tim ludim vremenima rata to nije bio čest slučaj, danas još rijeđe...

Vedad Zeherović

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje oblačnosti uglavnom u sjeveroistočnim dijelovima.

Prijepodne, slaba kiša ili lokalni pljuskovi se očekuju u Hercegovini i na zapadu Bosne. Poslijepodne lokalnih pljuskova može biti još i u centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne.

Vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera.

Najniža jutarnja temperatura će iznositi od 6 do 11, na jugu do 13, a najviša dnevna od 12 do 17, na jugu do 20 stepeni.

U Sarajevu će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Tokom dana, može pasti i malo kiše. Jutarnja temperatura u glavnom gradu BiH iznosiće od 5 do 7, a najviša dnevna od 14 do 16 stepeni, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U ambijentu Gradske Vijećnice u Sarajevu, onom koji plijeni svojom ljepotom, baš onakvom kakav zaslužuje jedan ovakav događaj, onom koji je odolijevao i vremenu i prilikama, održan je zajednički koncert četiri nacionalna kulturna društva u Bosni i Hercegovini pod nazivom „Sazvučja”. Ovoj značajnoj svečanosti prethodilo je i potpisivanje Sporazuma o suradnji ovih društava kojim je utemeljeno Međukulturalno vijeće.

Na inicijativu Republike Hrvatske, danas se ponovo za pogranični promet otvara 20 prijelaza između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, javlja Anadolija.

Kako je navedeno, čini se to zbog početka nove školske godine, te potrebe obavljanja privrednih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima dvije države.

Ponovno otvoreni granični prelazi za pogranični promet su: Svilaj, Gejkovac, Pašin Potok, Bogovolja, Kordunski Ljeskovac, Lička Kaldrma, Bili Brig, Aržano Pazar, Dvorine, Cera, Jovića Most, Sebišina, Slivno, Podprolog, Unka, Vukov Klanac, Imotica, Slano, Hrvatska Dubica i Gabela Polje.

Dvadeset prelaza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske privremeno je bilo zatvoreno početkom aprila zbog sprečavanja širenja zaraze koronavirusom.

Evropske države vraćaju restriktivne mjere kako bi spriječile dalje širenje koronavirusa, i dalje se opirući potpunom prekidu društvenih aktivnosti, no zatvarajući škole, otkazujući medicinske zahvate koji nisu hitni i regrutirajući studente medicine.

Većina evropskih vlada je tokom ljeta ublažila restriktivne mjere kako bi vratila u život svoju privredu koja je već pogođena velikim padovima i gubitkom radnih mjesta nakon prvog vala pandemije.

No povratak aktivnosti u normalu - od gužvi u restoranima do početka novih školskih godina - doveo je do velikog rasta broja novozaraženih na cijelom kontinentu.

Kafići i drugi ugostiteljski objekti zatvarani su među prvima pod novim restriktivnim mjerama, no širenje zaraze sada je ispit spremnosti vlasti da ostave škole otvorene i održe funkcioniranje zdravstvenog sustava.

Slovenija objavila nove drastične mjere

Slovenska vlada u srijedu kasno navečer objavila je da uvodi nove drastične mjere u borbi protiv korone.

Od ponedjeljka će se škola od petog razreda osnovne škole naviše održavati na daljinu. Od petka se uvodi i ograničavanje kretanja između crvenih statističkih regija u Sloveniji, kojih je sedam. U tim će regijama nošenje maski biti svuda obavezno, ograničit će se rad određenih uslužnih i sportskih djelatnosti i zabraniti okupljanje više od deset ljudi, javljaju slovenski mediji.

Ove se mjere uvode nakon što Slovenija danima ima visoke brojke novozaraženih koronavirusom. Danas ih je bilo 707, najviše dosad.

Francuska uvela policijski sat, proglašeno je i vanredno stanje

Francuska vlada je u srijedu donijela izvršnu uredbu o uvođenju vanrednog zdravstvenog stanja koja stupa na snagu u subotu 17. oktobra u ponoć na čitavom državnom teritoriju zbog pogoršanja stanja epidemije COVID-19.

- Policijski sat se uvodi na četiri sedmice i ići ćemo u parlament kako bismo ga produžili do 1. decembra. Šest sedmica je vrijeme koje će, čini nam se, biti korisno - rekao je Emmanuel Macron u televizijskom intervjuu.

Policijski sat se od ovog vikenda uvodi od 21 do 6 sati po srednjoeuropskom vremenu u više velikih gradova u zemlji gdje se epidemija naglo širi, poput Pariza i okolice, Marseillea, Lyona, Montpelliera, Lillea i Toulousea.

To znači da će se restorani, barovi, pozorišta i kina zatvarati u 21 sat.

Onima koji prekrše propisane mjere prijeti kazna od 135 eura.

Epidemija novog koronavirusa odnijela je u Francuskoj više od 32.000 života.

Češka i Rusija uvele online nastavu

Češka, evropska zemlja s najvećim brojem zaraženih po glavi stanovnika, nastavu je preselila na internet i planira na teren poslati hiljade studenata medicine. Bolnice otkazuju zahvate koji nisu hitni kako bi se oslobodili kreveti.

- Nekad smo na rubu suza - rekla je Lenka Krejcova, glavna medicinska sestra u bolnici Slany blizu Praga, dok se opći odjel bolnice pretvara u odjel za oboljele koronavirusom.

Poljska je ubrzala obuku za medicinske sestre i razmatra otvaranje vojnih poljskih bolnica.

U isto vrijeme nastavu na internet seli i Moskva, a Sjeverna Irska zatvara škole na dvije sedmice.

- Nemam nikakvih dobrih vijesti. Na rubu smo katastrofe - kaže poljski imunolog Pawel Grzesiowski dok njegova država u srijedu bilježi rekordnih 6.526 novih zaraza i 116 smrtnih slučajeva.

Velike evropske ekonomije poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske zasad se opiru pritiscima da zatvore škole jer je ta odluka tokom proljeća dodatno otežala situaciju roditeljima koji su morali balansirati rad od kuće s brigom za djecu.

Nizozemska zatvorila kafiće i restorane

Političari u Njemačkoj razmatraju trebaju li produžiti školske praznike oko Božića i Nove godine kako bi se zaraza obuzdala, iako kritičari tvrde kako nema dokaza da su škole žarišta širenja virusa.

Nizozemska je u srijedu zatvorila kafiće i restorane, ali škole je ostavila otvorene.

Dnevni broj novozaraženih u Evropi u prosjeku je 100 hiljada, što je trećina ukupnog svjetskog rasta broja novih slučajeva.

Britanski premijer se opire

Britanskog premijera Borisa Johnsona opozicija poziva na novi lockdown na nivou cijele Engleske, no on se zasad opire, piše Index.hr.

U Bosni i Hercegovini jutros je umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Atmosferski pritisak u Sarajevu iznosi 938 hPa, za 7 hPa je niži od normalnog i lagano opada.

U BiH danas će preovladavati sunčano vrijeme uz umjerenu oblačnost. Poslijepodne i u večernjim satima porast nablake, u Hercegovini, zapadnim i jugoistočnim područjima Bosne praćen kišom. Vjetar slab do umjeren južni i jugozapadni. Dnevna temperatura zraka od 13 do 18 stepeni.

U Sarajevu će biti sunčano uz umjeren porast naoblake tokom dana. Krajem dana ili tokom noći ponegdje na području Kantona je moguća slaba kiša. Dnevna temperatura iznosit će oko 15 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

U četvrtak će biti pretežno oblačno vrijeme. Prije podne kiša se očekuje u Hercegovini, na zapadu i sjeverozapadu Bosne. Poslije podne i u večenjim satima kiša, pljuskovi i grmljavina u većini područja. Intenzivnjie padavine u Hercegovini. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, uglavnom, južni i jugozapadni. Jutarnja temperatura od 7 do 12, na jugu od 13 do 18, a dnevna od 12 do 18, na jugu i sjeveroistoku do 21 °C.

U petak će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Slaba kiša ili lokalni pljuskovi se očekuju u Hercegovini i na zapadu Bosne. Poslije podne lokalnih pljuskova može biti još u centralnim, istočnim i sjevernim područjima Bosne. Jutarnja temperatura od 7 do 11, na jugu do 15, a dnevna od 12 do 17, na jugu do 20 °C.

U subotu će u Bosni pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini sunčano uz umjeren porast naoblake. Poslije podne i u večernjim satima ponegdje u Hercegovini, centralnim i istočnim područjima Bosne može biti slabe kiše. Jutarnja temperatura od 4 do 10, na jugu do 13, a dnevna od 10 do 16, na jugu do 20 °C.
Umjereno do pretežno oblačno vrijeme očekuje se u nedjelju. Razvedravanje u večernjim satima. Tokom dana povremena i slaba kiša je moguća ponegdje u Hercegovini i na jugoistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 0 do 6, na jugu do 10, a dnevna od 9 do 14, na jugu do 19 °C.

Stabilnije vrijeme prognozira se od 17. do 22. oktobra, uz povremenu i slabu kišu u centralnoj Bosni. Od 23. do 27. oktobra očekuju se promjenljive vremenske prilike, sa obilnijom kišom na jugozapadu Bosne i u Hercegovini.

Do 23. oktobra, jutarnje temperature se prognoziraju od 2 do 7 stepeni u Bosni, te od 5 do 10 stepeni u Hercegovini, dnevne u Bosni između 7 i 12, u Hercegovini od 11 do 16 °C.

U periodu od 24. do 27. oktobra slijedi blagi rast temperatura, jutra će biti ugodno topla, sa vrijednostima u Bosni od 9 do 14, u Hercegovini od 10 do 15 °C. Tokom dana između 15 i 20 u Bosni, te 17 i 22 °C u Hercegovini, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.