Menu

Politika (1918)

Komšić o Mladićevoj ulici u Beranama: Oni koji su to predložili nisu ništa bolji od zločinaca

 

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić reagovao je na vijest da je jedna ulica u Beranama u Crnoj Gori nazvana po ratnom zločincu Ratku Mladiću, rekavši da oni koji su to predložili nisu ništa bolji od zločinaca.
Komšić se osvrnuo na ovu temu na obilježavanju masakra na Markalama u Sarajevu ističući da su upravo ovaj dan i sve godišnjice koje se obilježavaju zapravo dokaz da je u BiH počinjen stravičan zločin za vrijeme rata. S druge strane, kako kaže, to zlo i dalje živi i brojnim generacijama je pripisana sudbina da se nadaju da će jednog dana i tome doći kraj.

"Kada ste mislili nakon Drugog svjetskog rata da je to zlo fašizma uništeno, kada smo mislili da je završen rat 1995. godine i kada je sve izgledalo optimistično jer je bilo bitno da prestane ubijanje i kada smo se nadali da će se normalnost vratiti barem u smislu odnosna prema zlu i zločinca prevarili smo se i dalje imamo posla sa istim politikama, projektima oni su nekad slabiji nekad jači nekad isplivaju na površinu pa ih više nije ni stid pa ne kriju to zlo iza kojeg stoje ili koji su počinili. U taj kontekst možete staviti priču o Mladiću i odlikovanjima ratnim zločincima", kazao je Komšić.

Prema njegovim riječima, to je i šamar za sve poštene građane Crne Gore.

"Oni koji su to predložili nisu ništa bolji od zločinaca. Očito je da se nova vlast u Crnoj Gori naprosto takmiči sa vlastima u manjem bh. entitetu u veličanju i slavljenju genocida i veličanju ratnih zločinaca. Iskreno se nadam da vladavina takvih u Crnoj Gori neće potrajati, jer ono što rade ne vodi ničemu dobrom", poručio je Komšić.

Više...

UN: Odbijamo negiranje genocida, ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca u BiH

 

Glasnogovornik Ujedinjenih nacija na redovnom brifingu za novinare u New Yorku pitan je o veličanju ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

- Mogu vam reći da odbacujemo bilo koji oblik govora mržnje, poricanje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, u Bosni i Hercegovini i drugdje - odgovorio je Stephane Dujarric, glasnogovornik UN-a.

Dodao je da je glavni tajnik UN-a u poruci koju je prošle godine izrekao na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma naglasio a izgradnja budućnosti mira zahtijeva suočavanje s prošlošću. To znači priznati da su stravični zločini počinjeni tokom rata.

- Glavni tajnik naglasio je da ti zločini nikada ne smiju biti zaboravljeni, niti se treba slaviti ideologija počinitelja. Govoru mržnje ili narativima nepovjerenja i straha nije mjesto u inkluzivnoj, mirnoj Bosni i Hercegovini - rekao je Dujarric, piše Glas Amerike.

Više...

Nakon izjave ratnog zločinca Šešelja Čedomir Jovanović napustio studio u "Ćirilici"

 

Gosti kod Milomira Marića u ‘Ćirilici’ sinoć su bili lider radikala Vojislav Šešelj, predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović, prof. dr Branimir Nestorović i režiser Dragoslav Bokan. Rasprava o različitim temama bila je žustra i intenzivna, a na momente čak i oštra. U jednom trenutku, nakon svađe s Dragoslavom Bokanom, Čedomir Jovanović odlučio je da napusti studio. Jovanović je tokom razgovora rekao Bokanu da mu je porodica svetinja. “Ja živim za njih”, rekao je Jovanović. Bokan mu je odgovorio, a Jovanović mu je onda uzvratio: “Đubre jedno!” U jednom trenutku prišao je stolu gdje sjedi voditelj Milomir Marić i ostavio mikrofon. Prilikom izlaska, dobacio je nekoliko riječi Vojislavu Šešelju, na šta je on reagovao vrlo burno: – Šta ćeš meni da uradiš? – agresivnim tonom rekao je Šešelj. – Mene ne možeš fizički da udariš, to bi ti bilo poslednje – uz ove je riječi lider radikala ispratio Čedomira Jovanovića. Šešelj je prethodno rekao da je Jovanović jedini put pobijedio u svojoj politici kada je ubijen nekadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić. Također je još kazao kako je Jovanović sa intelektualcima doveo stranog špijuna. Špijuna Željka Komšića – naveo je Šešelj. Jovanović je na to ustao i napustio studio, a prije toga se rukovao samo sa doktorom Nestorovićem.

Više...

Šef grčke diplomatije danas u posjeti BiH

 

Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković sastaće se danas sa ministrom spoljnih poslova Grčke Nikosom Dendiasom.

U Ministarstvu inostranih poslova biće održan tet-a-tet sastanak Turkovićeve i Dendiasa, a potom i sastanak delegacija ministarstava inostranih poslova BiH i Grčke.

Sastanak će početi u 11.30 časova, nakon čega će Turkovićeva i Dendias dati izjave za medije, najavljeno je iz MIP-a BiH.

Nakon toga, i članovi Predsjedništva BiH primiće danas u Sarajevu ministra inostranih poslova Grčke Nikosa Dendijasa.

Sastanak će biti održan u radnom salonu sa početkom u 13.00 časova, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

Više...

Stanivuković Beograd nazvao svojim glavnim gradom, a BiH republikom

 

Novi gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković u posjeti Beograd kazao je više spornih poruka.
Stanivuković je gostujući na K1 televiziji kazao kako je "Beograd naša najveća prijestolnica te da svaki naš čovjek, pravoslavac, ima prema njemu posebnu emociju".

"Ja to mislim, ja to osjećam, to je moje. Beograd je moja prijestolnica, glavni grad, centar", izjavio je on, a na pitanje voditeljice kako graditi dijalog ako ne priznaje državu u kojoj živi kazao je kako priznaje Republiku Bosnu i Hercegovinu koja se sastoji od dva entiteta i da on to ne dovodi u pitanje.

Najavio je promjene u Republici Srpskoj, te kazao kako "bez obzira ko vodio naše zemlje, Republiku Srpsku i Srbiju, bitna je saradnja."

Za Dodika je kazao da je potpuno izgubio kompas, ali mu je zamjerio što ga na svečanosti otvaranja spomenika Stefanu Nemanji nije pozdravio, nije mu uzvratio pozdrav.

"Pogledao me pogledom koji želi najgore, ali to je njegovo pravo. Gledao me pogledom unezvjerene zvijeri", opisao je Stanivuković "susret" s Dodikom.

Više...

Naša regija među prioritetima SAD-a: Biden i Merkel razgovarali o Zapadnom Balkanu

 

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Joe Biden obavio je telefonski razgovor sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u kojem je, kako se navodi u saopćenju Bijele kuće, istaknuo težnju ka jačanju odnosa ove dvije zemlje.

Da su zemlje zapadnog Balkana, pa i Bosna i Hercegovina, među vanjskopolitičkim prioritetima nove američke administracije, potvrdio je i ovaj razgovor.

- Lideri su se dogovorili da skupa rade na zajedničkim vanjskopolitičkim prioritetima, uključujući Afganistan, Kinu, Iran, Rusiju, Ukrajinu i Zapadni Balkan – navodi se u saopćenju.

Biden je u razgovoru iskazao opredjeljenje za jačanje transatlantske alijanse, uključujući NATO i saradnju sa Evropskom unijom.

Biden je, podsjetit ćemo, u decembru prošle godine, povodom 25. godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, poručio da je taj Sporazum donio mir u našoj zemlji, ali da je posao na promoviranju pravde, pomirenja i funkcionalne, multietničke BiH nedovršen.

- Ova godišnjica prilika je za sve strane da razmisle o svjetlijoj budućnosti i da se ponovo obavežu na teške, ali nužne korake za izgradnju potpuno funkcionalne BiH za sve njene građane – poručio je Biden.

Kazao je da se raduje saradnji sa međunarodnom zajednicom i građanima biH kako bi se napokon ostvarilo obećanje iz Dejtonskog sporazuma – prosperitetna, pravedna i demokratska BiH u srcu Evrope – cijela, slobodna i mirna.

Više...

Biden očaran BiH: Ti pogledi oduzimaju dah

 

Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden jučer je položio svečanu zakletvu, a većina u Bosni i Hercegovini vjeruje da je on veliki prijatelj naše zemlje.

Tome u prilog ide i video koji je nastao tokom Bidenove posjete bh. zajednici u saveznoj državi Iowi tokom predizborne kampanje za izbore 2008. kada je izabran za potpredsjednika SAD.

U razgovorima sa glasačima porijeklom iz BiH, tadašnji senator savezne države Salaware rekao je kako je očaran prirodnim ljepotama Bosne i Hercegovine.

Biden je prisutnima kazao kako je proveo puno vremena u Bosni i Hercegovini, te da se radi zemlji veličanstvene ljepote.

Rekao im je i da je letio iznad BiH u helikopteru i da je uživo u pogledima koji oduzimaju dah.

"BiH je topografski jedna od najljepših zemalja u kojima sam ikad bio", rekao je tada Biden.

Tadašnji senator iz savezne države Delaware je u bh. zajednici dočekan s aplauzima.

“U ovoj bh. zajednici nas je 4,000”, rekao je jedan od predstavnika bh. zajednice u Iowi.

Podsjetimo, Joe Biden jučer je i zvanično postao 46. predsjednik SAD. Na inauguraciji zakletvu je položila i potpredsjednica Kamala Harris.

Više...

Joe Biden danas postaje 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

 

Svečanost kojom se Joe Biden zvanično potvrđuje kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bit će održana danas u Washingtonu. Ta svečanost je poznata kao inauguracija.

GLOBUS
MIJENJA TRUMPA
Joe Biden danas postaje 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih DržavaPrije 19m KOMENTARI
Dosadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je ušao u historiju kao jedini predsjednik protiv kojeg je pokrenut proces opoziva dva puta, najavio je da neće prisustvovati inauguraciji svog nasljednika Bidena. Njegov potpredsjednik Mike Pence će prisustvovati inauguraciji

Svečanost kojom se Joe Biden zvanično potvrđuje kao 46. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država bit će održana danas u Washingtonu. Ta svečanost je poznata kao inauguracija.

 

Inauguracija američkog predsjednika predstavlja tradiciju staru više od 200 godina. Od prve inaguracije Georgea Washingtona 30. aprila 1789. godine, protokol ove ceremonije je već odavno utvrđen, ali su se određene stavke ipak promijenile.

Kroz historiju, svaka inauguracija je bila drugačija. Međutim, ove godine svečanost je suočena s drugom vrstom problema. Zbog pandemija koronavirusa, posebne mjere će biti poduzete i protokol će biti izmijenjen.

Dosadašnje inauguracije su uglavnom sadržavale dvokilometarsku paradu niz Aveniju Pennsylvania do Bijele kuće, ali i druge zabavne sadržaje, svečanosti i večernje inauguracijske balove, koji će morati biti preskočeni ove godine.

Biden će prema Bijeloj kući ići samo u vojnoj pratnji, a na televiziji će biti emitovana virtuelna parada. Tribine za gledanje parade neće biti postavljene. Umjesto uobičajenih 200.000 ulaznica za inauguracijske svečanosti, ove godine ih ima samo hiljadu.

Dosadašnji američki predsjednik Donald Trump, koji je ušao u historiju kao jedini predsjednik protiv kojeg je pokrenut proces opoziva dva puta, najavio je da neće prisustvovati inauguraciji svog nasljednika Bidena. Njegov potpredsjednik Mike Pence će prisustvovati inauguraciji.

Trump nije jedinstven po ovom postupku, posljednji put kada je odlazeći predsjednik odbio prisustvovati inaguraciji se desio 1869. godine sa tadašnjim predsjednikom Andrewom Johnsonom. Prvi put se to desilo sa Johnom Adamsom, drugim predsjednikom SAD-a, 1801. godine, a drugi put sa Johnom Quincyem Adamsom, njegovim sinom, 1829. godine.

Tradicija nalaže da se trenutni predsjednik i odlazeći predsjednik sastanu u Bijeloj kući. Obojica će se, potom, voziti u istom automobilu rutom od Bijele kuće do američkog Capitol Hilla. U Capitolu će novi predsjednik položiti zakletvu.

Predsjednik izgovara zakletvu pred najvišim sudijom u zemlji i okupljenim članovima Kongresa. Iako Ustav Sjedinjenih Država ne nalaže polaganje zakletve stavljanjem ruke na Bibliju, većina američkih predsjednika je to uradila uz nekoliko izuzetaka.

John Quincy Adams i Franklin Pierce položili su zakletvu stavljanjem ruke na pravnu knjigu, što simbolizira njihovu posvećenost Ustavu.

Teddy Roosevelt, kada je položio zakletvu u svojoj kući u Buffalu u državi New York, nakon smrti predsjednika McKinleyja, nije koristio nijednu knjigu. Jednostavno je podigao desnu ruku i izgovorio zakletvu pred sudijom.

Nakon atentata na Johna F. Kennedya, njegov potpredsjednik Lyndon B. Johnson, umjesto Biblije, koristio je katolički misal kada je položio zakletvu u Dallasu u avionu Air Force One. Pretpostavlja se da je bilo lakše pronaći misal, koji se nalazio na stolu u Kennedyjevoj spavaćoj sobi u avionu, nego naći Bibliju.

S druge strane, 44. američki predsjednik Barack Obama je na polaganju zakletve tokom drugog mandata koristio dvije Biblije. Jedna koja je pripadala Abrahamu Lincolnu, predsjedniku kojem se pripisuje okončanje ropstva u SAD-u, a druga je pripadala Martinu Lutheru Kingu Jr., istaknutom baptističkom svećeniku i borcu za rasnu jednakost tokom 1960.-ih godina.

Nakon polaganja zakletve, očekuje se da predsjednik održi govor. Najkraći govor ikada održan je onaj Georgea Washingtona na polaganju zakletve za drugi mandat 1793. godine. Govor je bio dug svega 135 riječi.

Najduži inauguracijski govor jednog američkog predsjednika je bio onaj Williama Henrya Harrisona koji je trajao skoro dva sata. Harrison je poznat i po tome što je imao najkraći mandat jer je umro mjesec dana nakon inaguracijo od bolesti respirtaornog trakta. Mnogi krive njegov dugi inauguracijski govor i hladno vrijeme. On je odbio da obuče kaput tokom govora.

Pri svojoj inauguraciji, Ronald Reagan je promijenio dotadašnji običaj da se ceremonija održava na istočnoj strani Capitola. Reagan je želio da se ceremonija održi na zapadnoj strani jer ima puno bolji pogled na Washingtonski spomenik. Od tada se inauguracije održavaju na zapadnoj strani Capitola.

Tokom ceremonije inuaguracije, koju cijeli svijet posmatra, samo nekoliko kilometara dalje, u Bijeloj kući, dešava se iseljavanje bivšeg i useljavanje trenutnog predsjednika. Više od stotinu osoba učestvuje u ovom procesu selidbe.

Ovaj proces je veoma zahtjevan jer ekipe imaju samo pet sati da obave selidbu. Bijela kuća ima tri sprata i 132 sobe. Prizemlje je otvorena za javnost, a porodica američkog predsjednika živi na drugom i trećem spratu.

Uobičajeno je da nakon inauguracijskog govora, predsjednik i potpredsjednik prisustvuju ručku s članovima Kongresa.

Dosadašnja tradicija je također uključivala održavanje nekoliko večernjih balova, ali to neće biti omogućeno ove godine iz epidemioloških razloga.

Više...
Priključi se za RSS feed

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com