Nakon 25 godina jasno vidimo da je Dejtonski mirovni sporazum uspostavio čvrste temelje za Bosnu i Hercegovinu, temelje za mir koji se održao i temelje koji su omogućili zemlji da se pripremi za tranziciju ka modernoj demokratskoj državi, kazao je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Eric Nelson, u emisiji BHT1 uživo.

Komandant EUFOR-a general Reinhard Trischak osvrnuo se u autorskom članku na 25 godina Daytona te ulogu, misiju i mandat EUFOR-a u tom kontekstu.

Za ulazak u Srbiju od 20. decembra bit će neophodan negativan PCR test, a ta bi mjera, ovisno o razvoju epidemiološke situacije, mogla potrajati do 10. januara 2021. godine, odlučio je u ponedjeljak Krizni stožer srbijanske vlade za borbu protiv koronavirusa.

Deset godina od ukidanja viza za šengensko područje za građane BiH navršava se danas, što je za posljedicu imalo to da su građani dobili mnogo veću slobodu putovanja, ali su se i migracije znatno povećale.

Podsjećamo, EU je odlučila da ukine vize građanima BiH i Albanije. Odluka je 14. decembra 2010. godine objavljena u Službenom listu EU, a građani BiH su od 15. decembra mogli slobodno putovati. Odluka je donesena jednoglasno na sastanku ministara unutrašnjih poslova 27 zemalja članica EU.

Ministarstvu spoljnih poslova BiH poslali smo upit o broju izdatih viza građanima BiH za šengensko područje do dobijanja bezviznog režima, kako bismo uporedili brojeve, ali do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.

Do približnih podataka došli smo zaobilaznim putem jer smo na stranici Njemačkog ministarstva spoljnih poslova našli podatke za građane BiH kojima su turističke vize izdavane za putovanje u tu zemlju. S obzirom na to da se ugrubo računa da trećina putnika iz BiH ide u Njemačku, mogu se izvući podaci za cijelo šengensko područje.

Prema tim njemačkim podacima, do 2010. godine, odnosno do ukidanja viza, Ambasada Njemačke u BiH je u prosjeku izdavala 26.500 turističkih šengenskih viza godišnje za putovanje građana BiH u Njemačku. Pod pretpostavkom da je to trećina svih turističkih šengenskih viza, može se zaključiti da je godišnje u BiH bilo izdavano ukupno oko 75.000 turističkih šengenskih viza. Ako uzmemo da je građanin u prosjeku za takse, putovanje u Sarajevo i ostale troškove morao dati oko 200 maraka, može se reći da je u proteklih deset godina ušteđeno oko 150 miliona maraka samo u ove svrhe.

S druge, pak, strane, podaci Njemačkog ministarstva spoljnih poslova pokazuju da je broj izdatih viza za građane BiH koji su turistički putovali u Njemačku naglo pao. Tako je, primjera radi, 2011. godine izdato 212 viza i to iz svih kategorija, naredne godine 101, a 2013. samo 67. Najviše viza u jednoj godini izdato je upravo 2011. godine.

Istovremeno, značajno je porastao broj migracija iz BiH u Njemačku. Podaci Njemačke savezne kancelarije za migracije i izbjeglice, koje smo našli na njihovoj stranici u Izvještaju o migracijama iz 2019. godine, jasno ukazuju na te trendove.

Naime, do 2010. godine građanima BiH je u prosjeku godišnje izdavano oko 1.200 boravišnih dozvola. Nakon ukidanja viza, taj broj konstantno raste iz godine u godinu, da bi 2017. godine, za koju imaju posljednje svježe podatke, taj broj iznosio 12.461. Iz ovog podatka se vidi da je nakon ukidanja viza broj izdatih dozvola porastao za deset puta. Primjera radi, 2011. godine iselilo se 1.400 građana, naredne godine 3.400, 2013. godine 4.000, 2014. godine 5.300…

S obzirom na to da nismo uspjeli naći podatke o imigracijama iz BiH u cijelo šengensko područje, može se indirektno zaključiti da su slični trendovi bili i kad su u pitanju druge za građane BiH atraktivne evropske zemlje, poput Austrije, Slovenije, Nizozemske ili Švedske.

U Evropskoj komisiji su nas uputili na njihove redovne godišnje izvještaje o implementaciji mjera za liberalizaciju viznog režima. Ovi izvještaji se pišu svake godine od 2017. godine, nakon što je EU usvojila mehanizam za suspenziju bezviznog režima prethodne 2016. godine. Podsjećanja radi, ovaj mehanizam je usvojen nakon što su pojedini građani zemalja zapadnog Balkana počeli zloupotrebljavati bezvizni režim tako što su odlazili u evropske zemlje, posebno u Njemačku i Švedsku, a onda tamo podnosili zahtjeve za azil, za koji su znali da nemaju šanse, ali su u međuvremenu dobijali novac za izdržavanje dok su čekali odgovor na zahtjev za azil.

U Evropskoj komisiji kažu da je BiH preduzela značajne mjere, od jačanja kontrola, do informativnih kampanja, kako bi se ove zloupotrebe zaustavile.

“BiH je implementirala sve mjere koje su tražene u 2. izvještaju. Svi kriterijumi za održavanje vizne liberalizacije i dalje se ispunjavaju, a napredak je ostvaren i u sprečavanju zloupotreba. Iako je došlo do smanjenja broja vraćenih građana, nastavljena je dobra saradnja na readmisiji”, zaključeno je u Evropskoj komisiji, prema izvještaju koji je objavljen u julu.

U Delegaciji EU u Sarajevu kažu da je EU pružila značajnu podršku BiH kako bi ispunila uslove za viznu liberalizaciju.

“Kako bi ostvarila ovaj važan cilj, BiH je morala ispuniti brojne kompleksne zahtjeve koje je pred nju postavila EU, posebno u oblasti vladavine zakona i osnovnih prava. Standardi za biometrijske podatke u pasošima i putnim ispravama su pogotovo zahtijevali ogromne napore svih aktera i visok nivo usklađenosti sa pravnom stečevinom EU”, rekli su oni za “Nezavisne”.

Dodali su da su značajna poboljšanja bila neophodna u oblastima politika integrisanog upravljanja granicom, upravljanja migracijama, te borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

“Kao pouzdan dugogodišnji partner zemlje, EU je pružila značajnu finansijsku i stručnu pomoć BiH kako bi tada ispunila uslove. Naša spremnost da pomognemo sa daljim usklađivanjem sa standardima EU se nastavlja, dok se zemlja sprema za naredne korake na svom putu ka EU”, kažu oni.