U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari 11. jula ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci osam žrtava genocida počinjenog 1995. godine u Srebrenici.

Posmrtni ostaci se nalaze u Komemorativnom centru u Tuzli odakle će u srijedu biti prebačeni u prostorije JKP „Gradska groblja“ Visoko. Ispraćaj tabuta iz Visokog za Potočare će biti 9. jula – izjavila je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić.

Dodala je da, ukoliko se neka od porodica žrtava do same dženaze, odnosno ispraćaja tijela, odluči ukopati posmrtne ostatke žrtve, to će joj biti i omogućeno.

Najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana u Memorijalnom centru Potočari je Salko (Ahme) Ibišević, iz Ljubovije. On je imao svega 23 godine kada je likvidiran. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u sekundarnoj masovnoj grobnici Liplje u općini Zvornik 2001. godine.

– Porodica je smogla snage da njegove posmrtne ostatke identificira tek 19 godina kasnije, u martu ove godine, kada je i dala saglasnost za ukop na kolektivnoj dženazi u Memorijalnom centru Potočari – kazala je Fazlić.

Najstarija žrtva koja će biti ukopana je Hasan (Alije) Pezić iz mjesta Pustoše kod Vlasenice.

On je imao sedamdeset godina kada je ubijen, a nestao je 1995. godine na području Kozluka. Njegovo tijelo je i ekshumirano iz masovne grobnice u Kozluku 1999. godine. Hasan je identifikovan zvanično tek ove godine, 21 godinu kasnije te je porodica prilikom identifikacije i dala saglasnost za njegov ukop.
Fazlić napominje da su ove godine, zbog pojave epidemije, sedam porodica koje su ranije dale saglasnost za ukop posmrtnih ostataka svojih najmilijih te saglasnosti povukle, u najvećoj mjeri zbog činjenice da mnogi članovi porodica žrtava zbog epidemije neće moći prisustvovati dženazi i ukopu ove godine u Potočarima.

U Komemorativnom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci još 97 žrtava za koje je stigao DNK nalaz o identitetu, ali te žrtve nisu zvanično identifikovale porodice.

– S druge strane, identifikovano je još 37 žrtava, ali porodice još nisu dale saglasnost za njihov ukop, uglavnom zbog nekompletnosti njihovog skeleta. Porodice šest žrtava već sada dale su saglasnost za ukop njihovih najmilijih naredne, 2021. godine – kazala je Fazlić.

Iz Memorijalnog centra Ovčara jutros je krenuo deveti ultramaraton Vukovar – Srebrenica s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida u Srebrenici.

Voditelj projekta “Vukovar – Srebrenica“ Ekrem Bećirović kaže da će zbog epidemije koronavirusa ultramaratonci istrčati samo prvu etapu od Ovčare do Vinkovaca u dužini od oko 31 kilometar.

– Nažalost, ne idemo do Srebrenice zbog aktuelne epidemiološke situacije, ali na ovaj način želimo obilježiti 25. godišnjicu genocida i poslati poruku da Srebrenicu nikad nećemo zaboraviti – poručio je Bećirović u izjavi Feni.
U ultramaratonu učestvuju stalni maratonci Robert Lasumović, Dražen Ćućić, Elvir Rakipović i Dusko Štrbac, a ukupno je 12 trkača koji će trčati prvu etapu.

Organizacijom ultramaratona Vukovar-Srebrenica želi se odati počast žrtvama zločina u Srebrenici i Vukovaru te svim nevino stradalim tokom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 1990. do 1995. godine.

Dragan Stanar iz Oštre Luke je od 2014. godine u slobodnom vremenu na plantažama površine preko sedam hektara zasadio orahe i lješnike različitih sorti.

Na tih 7 hektara zasadio je orahe bugarske i američke sorte, dok je na 8 dunuma zasadio lješnike italijanske sorte. Na ideju o uzgoju oraha i lješnika došao je krčeči i uređujući djedovo zapušteno imanje na kojem ih je i zasadio.

- Razmišljajući kada se već uradi prostor šta da se zasadi da ne bude prostor prazan došao sam na ideju da to bude orah, kasnije i lješnjak. Nisam znao puno oko toga pa sam krenuo da čitam, da proučavam. Ovdje, nažalost, ne postoje neka iskustva ljudi da se bave tim poslom i da imaju neka iskustva da mi mogu prenijeti, da mi mogu dati savjet ili sugestiju, već sam tako, koliko sam umio i znao da se snađem, u literaturi da pročitam i da pokupim što više, krenuo sam i prva parcela je ova na kojoj se sada nalazimo - rekao je Stanar i napomenuo da orah i lješnjak također zahtijevaju veliku zaštitu na početku vegetacije, te da su i njima mrazevi i niske temperature, koje su bile čak i u aprilu, najveći problem.

S ovogodišnjom sadnjom 1.000 sadnica oraha završio je proces sadnje i rekao da će se ubuduće posvetiti njihovom, kao i uzgoju lješnjaka. Za uzgoj oraha i lješnjaka odlučio se jer su tradicionalno voće na ovim prostorima, dok ima ljudi koji, prateći i medije i čitajući o svemu, zalutaju pa odu ka nekim kulturama koje nisu specifične za naše područje.

- To su obično sadnice koje su skupe, tu prevashodno mislim na aroniju, na nekakve plantaže svega i svačega, na farme činčila, puževa itd. To su naprosto stvari kojima ljudi ovdje ne treba da pridaju pažnju već da se posvete kulturama koje su ovdje tradicionalne i koje imaju tržište i koje na ovom našem geografskom i klimatskom podneblju imaju budućnost - kazao je Stanar.

Rekao je da posao oko uzgoja oraha i lješnika obavlja s puno ljubavi, a ne iz ekonomskih razloga. Svjestan je, kazao je, da će uzgoj oraha i lješnjaka jednog dana donijeti ekonomsku korist, ali da za tim neće žuriti jer, za razliku od ostalog voća, orah i lješnjak imaju svoju ambalažu koja ih štiti što mu omogućava da ih na tržište plasira kad njihova cijena bude interesantna.

Stanar je, inače, diplomirani inženjer rudarstva i više godina obnaša funkciju načelnika općine Oštra Luka, ali je naglasio da će, bez obzira čime se u budućnosti bude bavio, voditi računa da plantaže oraha i lješnjaka ostanu na zavidnom nivou. Najveću pomoć ima od dvojice sinova od 15 i 17 godina pri košenju trave, a Stanar se nada da će i oni za koju godinu zavoljeti ovaj posao i još više mu pomagati.

Najčešći gosti na plantažama su vjeverice, za koje Stanar u šali kaže da imaju sklopljen sporazum, tako da od njihove posjete nema velike štete.

Tešanjka Hidajeta Mahalbašić, supruga i majka sedmero djece, osoba je koja svojim životnim stilom ruši brojne predrasude. Obrazovana i poduzetna, predana je Bogu i svojoj porodici. U društvu sedmero djece, hrabra i odvažna, prkosi stereotipima i povremenom nerazumijevanju okoline.