Status kandidata za BiH do kraja 2019? ^Istaknuto

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini ovim sastankom nastavlja u započetu tradiciju neformalnog okupljanja lidera sa Zapadnog Balkna u sjedištu Evropske diplomatske službe u Briselu. Direktna razmjena mišljenja između lidera Zapadnog Balkana i konsultacije sa EU kako bolje, brže i dalje na evropskom putu i unutar regiona - sve su to teme koje Mogerinijeva želi da konkretizuje pred sam kraj 2017. godine. Ona tako ostaje dosljedna i svojoj više puta ponovljenoj ličnoj posvećenosti regionu i zalaganju da do kraja njenog mandata svih šest zemlja Zapadnog Balkana naprave konkretan i nepovratan napredak u približavanju EU.

"Moj prioritet tokom narednih 12 do 18 mjeseci biće Zapadni Balkan odmah nakon pitanja evropske bezbjednosti i odbrane", poručila je Federika Mogerini u junu ove godine.

Njen glas bezrezervne podrške Zapadnom Balkanu i proširenju podržan je u godini za nama i od strane svih najznačajnijih EU institucija i zvaničnika. Evropski savjet je u martu poručio regionu da "vrata EU ostaju otvorena" i obećao podršku na tom putu. Predsjednik Evropske komisije Žan Klod Junker u svom govoru o stanju Unije takođe je izdvojio proširenje na Zapadni Balkan kao jednu od važnih tema za EU u narednom periodu.

"Moj prioritet tokom narednih 12 do 18 mjeseci biće Zapadni Balkan odmah nakon pitanja evropske bezbjednosti i odbrane", poručila je Federika Mogerini u junu ove godine.

"Ukoliko želimo stabilnije susjedstvo moramo ponuditi kredibilu perspektivu proširenja zemljama Zapadnog Balkana. Tokom ovog mandata Evropske komsije i Evropskog parlamenta neće biti novog proširenja jer uslovi za prijem nisu ispunjeni. Ali u budućnosti Evropska unija će imati više od 27 zemalja članica", izjavio je Junker.

On je najavio i izradu Stregije o uspješnom pristupanju Srbije i Crne Gore EU do 2025. godine što je i prva konkretna vremenska odrednica koju je Brisel uputio Zapadnom Balkanu kada je proširenje u pitanju. Očekuje se da će šefica EU diplomatije večeras u Briselu podsjetiti premijere iz regiona na sve pozitivne poruke i posvećenost koja je tokom 2017. godine iz EU poslata put Zapadnog Balkana i naglasiti potrebu da region svojim radom adekvatno odgovori i iskoristi jasno pruženu šansu.

Planovi EU za Zapadni Balkan do 2025. godine

Pored pregleda dešavanja u godini za nama osnovna tema razgovora radne večere premijera sa Zapadnog Balkana okupljnenih kod šefice EU diplomatije biće koraci koji očekuju region na putu eurointegracija u 2018. godini.

"Predstojeća 2018. godina biće krucijalna. Evropska komisija radi na Strategiji za vjerodostojnu perspektivu proširenja Zapadnog Balkana koja će biti usvojena u februaru 2018. godine. U aprilu ćemo imati redovni Paket proširenja gdje ćemo dati ocjene o tome gdje se zemlje nalaze i gdje bi trebalo da budu kada je riječ o ulasku u EU. O tome će raspravljati i zemlje članice na samitu u junu. U međuvremenu, imaćemo i važan samit EU Zapadni Balkan u Sofiji", naveo je generalni direktor Direktorijata Evropske komisije zadužen za susjedstvo i pregovore o proširenju, Kristijan Danijelson.

Očekuje se da će na sastanku šefica EU diplomatije Federika Mogerini informisati premijere sa Zapadnog Balkan dokle se stiglo sa izradom Strategije o proširenju na kojoj radi Evropska komisija. U Briselu se nezvanično saznaje da bi Komisija u tom dokumetu trebalo da da konkretne odrednice za pristupanje Srbije i Crne Gore EU. U za sada još radnim dokumetima navodi se 2025. godina kao godina mogućeg pristupnja Srbije EU, uz uslov postizanja sprazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom do kraja 2019. godine i zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja do 2023. godine. Nezvanično, Evropska komisija u ovoj Strategiji predviđa kandidatski status za BiH do kraja 2019. godine i "zamah u pregovorima o članstvu" Albanije i Makedonije ukoliko Tirana sprovede pet reformskih prioriteta, a Skoplje riješi problem imena sa Grčkom. U Briselu očekuju da će ova Strategija biti i "ohrabrenje" i "ukazati na put" kojim zemlje Zapadnog Balkan treba da nastave u cilju približavanja i ulaska u EU.

Večera premijera, ali ne i dijalog Srbije i Kosova

U Briselu naglašavaju da iako EU institucije "naporno rade u okvirima politike proširenja" zemlje regiona moraju da budu te koje će dati "osnovnu snagu i tempo" tom procesu radeći na sopstevnim unutrašnjim reformama, prvenstveno u cilju efikasnog i nezavisnog pravosuđa, borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, funkcionalnosti demokratskih institucija i slobode medija i izražavanja.

Države Zapadnog Balkana moraju vrijedno raditi da bi postale dio EU.

Efikasno i nezavisno pravosuđe, borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, funkcionalnost demokratskih institucija i sloboda medija glavni su prioriteti.

Očekuje se da večeras Federika Mogerini još jednom podsjetiti lidere Zapadnog Balkana da će reforme u oblasti vladavine prava kao i regionalna saradnja ostati apsolutni ključ za napredak svih zemalja regiona na evropskom putu i u narednoj godini.

Iako u Evropskoj službi za spoljne poslove navode da će na marginama radne večere u Briselu biti mogućnosti i za bilateralne razgovore kako premijera sa šeficom EU diplomatije tako i premijera međusobno, naglašava se da nije planiran odvojeni sastanak srpske i kosovske strane o dijalogu o normalizaciji međusobnih odnosa. U Briselu ipak ne isključuju mogućnost da dijalog Srbije i Kosova može biti pomenut kao dio zajedničkih razgovora zapadnobalkanskih lidera o regionalnim odnosima. Radna večera u Briselu biće prilika da se po prvi put zvanično sretnu premijerka Srbije Ana Brnabić i premijer Kosova Ramuš Haradinaj. Istovremeno, ovo će biti prvi susret Haradinja i Mogernijeve poslije prošlomjesečnog debitantskog nastupa Haradinaja u Briselu koji je doveo do spekulacija o sukobu mišljenja šefice EU diplomatije i premijera Kosova oko načina vođenja dijaloga između Beograda i Prištine.

DW