Menu

Aplikacija BiH za EU mora biti kredibilna, a ne formalna Istaknuto

edmainŠta Bosnu i Hercegovinu čeka na putu ka Evropskoj uniji, za Al Jazeeru govori direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović.

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić

 

Sredinom decembra 2015. godine Predsjedništvo Bosne i Hercegovine objavilo je da će ta država u januaru 2016. podnijeti aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, a nakon što je Evropska komisija objavila da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak na putu eurointegracija.

 

Edin Dilberović, direktor Direkcije za evropske integracije Bosne i Hercegovine, kaže kako su ga novinari nakon te informacije najmanje 20 puta pitali hoće li se to u tom roku zaista i desiti, a da je njegov odgovor uvijek bio isti.

 

Koji je njegov odgovor u vezi s tim pitanjem te koji zadaci i izazovi stoje na putu Bosne i Hercegovine prema Evropskoj uniji, Dilberović govori za Al Jazeeru.

 

Postoje li realne mogućnosti da Bosna i Hercegovina podnese aplikaciju u januaru, kako je i obećano?

 

- Ne mislim da je od suštinske važnosti hoće li zahtjev za članstvo biti podnesen u ovom ili narednom mjesecu. Volio bih da se to dogodi što prije, jer bi, vjerujem, donijelo dodatni podstrek procesu, ali se, realno, predajom zahtjeva ništa ne bi promijenilo.

Snagu, pa ako hoćete i fokus javnosti, umjesto na datume, treba usmjeriti na suštinu procesa. Na nastavak reformi, usklađivanje zakonodavstva i rješenja koji ove procese olakšavaju i ubrzavaju. Svjesni smo svojih obaveza i ne sumnjam da ćemo ih ispuniti, ali značaj tog formalnog čina postaje odveć predimenzioniran u odnosu na bit integracije u Evropsku uniju.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović je nakon toga predstavio osnovne pravce kako u oblasti adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tako i drugim kriterijima, koje će BiH morati poduzeti ukoliko želi biti dio porodice Evropske unije. Znači li to da će se datum podnošenja aplikacije ipak prolongirati?

- Prema nekoliko posljednjih zaključaka Vijeća EU-a, pa i poruka koje dobijamo od zemalja članica Unije, zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo bit će razmotren kada ostvarimo vidljiv napredak u provedbi Reformske agende, prilagodimo SSP u kontekstu članstva Hrvatske i postignemo usaglašen dogovor o mehanizmu koordinacije u procesu integriranja. Kada će se to dogoditi ovisi prvenstveno o Bosni i Hercegovini, a hoće li zahtjev biti "kredibilan" odlučuje isključivo EU.

Kada govorimo o adaptaciji SSP-a, šta to podrazumijeva?

- Nakon svakog proširenja Unije, države koje s njom imaju sklopljen SSP trebaju ga prilagoditi toj novoj činjenici. Bosna i Hercegovina i EU imaju različita viđenja adaptacije Sporazuma.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine zadužilo je Vijeće ministara da pripremi novu pregovaračku poziciju, koja će se temeljiti na uvažavanju obostranih interesa te faznoj liberalizaciji i kompenzacionim mjerama. Za glavnog pregovarača imenovan je gospodin Hamdo Tinjak te je za ovaj mjesec zakazan tehnički sastanak timova radi diskusije o narednim koracima u ovom kontekstu. Uvjeren sam da smo na dobrom putu kada je u pitanju adaptacija SSP-a, od koje će na kraju dugoročno imati korist Bosna i Hercegovina.

Evropska komisija je izvijestila o napretku BiH na putu ka eurointegracijama. Možete li nam pojasniti u kojim je oblastima Bosna i Hercegovina postigla napredak?

- Stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usvajanje i početak provedbe Reformske agende i akcionih planova na svim nivoima, što je temeljeno na novoj britansko-njemačkoj inicijativi, odnosno novoj inicijativi EU-a prema Bosni i Hercegovini, kao i pisana izjava bh. lidera o reformskoj opredijeljenosti su, vjerujem, najviše doprinijeli da Izvještaj bude kakav jeste.

Po ocjeni Evropske komisije, Bosna i Hercegovina je, također, napredovala u sektoru pravosuđa, azila, migracija, upravljanja granicama. Omogućen je izvoz krompira, kao i termički obrađenog mlijeka iz četiri bh. mljekare na tržište EU-a. Napredak u posljednjem Izvještaju Evropske komisije je neupitan, naročito u poređenju s nekoliko prethodnih godina. Ali, istovremeno i obavezujući da ove godine bude još veći. Osim toga, imamo 70 preporuka Evropske komisije koje se trebaju provesti kako bi izvještaj u 2016. godini bio pozitivniji.

Prema Vašem mišljenju, da li Bosna i Hercegovina zaista ispunjava kriterije dovoljne za podnošenje aplikacije za članstvo u EU?

- Zaključci Vijeća EU-a o potencijalnom zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo koje sam naveo u odgovoru na Vaše drugo pitanje su, vjerujem, sasvim precizni i nedvosmisleni. Nadam se takvoj i realizaciji.

Jednostavno rečeno, Bosna i Hercegovina formalno ispunjava uslove da aplikaciju preda još jučer, suštinski potrebno je donijeti efikasan, funkcionalan mehanizam koordinacije, koji poštuje ustavnu strukturu Bosne i Hercegovine, provesti adaptaciju SSP-a i, što je najvažnije, uspostaviti pregovaračka tijela Bosne i Hercegovine.

Možemo li govoriti o kredibilnoj aplikaciji kada presuda 'Sejdić - Finci' još nije implementirana i ima li ikakvih pomaka u vezi s tim?

- Obnovljeni pristup EU-a ka Bosni i Hercegovini, usvojen u Vijeću EU-a u decembru 2014. godine, označio je svojevrsnu preraspodjelu prioriteta u procesu na način da se vlasti prioritetno fokusiraju na neophodne socio-ekonomske reforme, umjesto na krupne političke izazove, kao što je izmjena Ustava, a koji su godinama onemogućavali postizanje i prepoznavanje napretka u mnogim oblastima. To, međutim, nikako ne znači snižavanje pristupnih kriterija za članstvo, niti amnestira Bosnu i Hercegovinu od obaveze poštivanja Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Vijeće EU-a je u zaključcima navelo da će Evropska komisija, nakon što Bosna i Hercegovina podnese zahtjev za članstvo, u pripremi mišljenja o tom zahtjevu posebnu pažnju obratiti na provođenje navedene presude. Ukratko, implementacija presude "Sejdić - Finci" u ovom trenutku nije uslov za kredibilnu aplikaciju, ali je definitivno jedan od ključnih uslova za članstvo u EU.

S obzirom na to da će Evropsko vijeće mišljenje donositi i na osnovu takozvanih kopenhaških kriterija, a oni podrazumijevaju, između ostalog, vladavinu prava, demokratiju, poštivanje ljudskih prava i stabilnost institucija zemlje koja želi pristupiti, ima li Bosna i Hercegovina, s obzirom na nestabilnu sigurnosnu i političku situaciju, mogućnost da dobije pozitivno mišljenje?

- Ne bih prejudicirao epilog događaja koji nije ni nastao. Odluke EU-a su i političke. Evropska komisija je mišljenje o zahtjevu Grčke svojevremeno negativno intonirala, ali ga Evropsko vijeće nije prihvatilo, već je Grčkoj dalo status kandidata i odlučilo o početku pregovora o članstvu. Odluke su, uz iskrene napore aplikanta, na kraju ipak političke.

Ne postoje garancije, niti 100 posto izvjesni ishodi. Naše je da domaći zadatak uradimo najtemeljitije i najbolje što možemo, i to prvenstveno zbog boljitka građana ove zemlje. Ipak, situacija na Kipru, naprimjer, nije spriječila EU da proslijedi pozitivno mišljenje i Kipar je danas član EU-a. Ne bi trebalo da se bavimo samo predviđanjima, jer kako je jednom Albert Einstein rekao: "Ja nikada ne razmišljam o budućnosti, jer ona dolazi uskoro."

Kao uslov ispunjavanja nekih odredbi iz reformske agende bilo je, između ostalog, i usvajanje zakona o radu po hitnom postupku. Taj postupak u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine još traje, dok je Zakon o radu u entitetu Republika Srpska stupio na snagu 20. januara. Međutim, svjedoci smo snažnog otpora sindikata u RS-u. Kako će se to riješiti?

- Nadam se u argumentiranom i kompromisnom dijalogu socijalnih partnera. Na kraju, hajdemo se ipak svi fokusirati na ono što je pozitivno i uraditi što se od nas očekuje i što je naša obaveza, ne zato jer to od nas traži službeni Brisel, već zato jer je to od koristi za građane Bosne i Hercegovine, koji u porodici evropskih nacija zaslužuju i svoje mjesto, i bolji život.

Koliko referendum o bh. pravosuđu, koji najavljuje RS, utječe na bh. eurointegracijski put?

- Pravosuđe u Bosni i Hercegovini na svim nivoima treba korjenitu reformu. To bi svako od nas iz ličnog primjera mogao posvjedočiti. Postoje, međutim, i načini i forumi za provođenje ove, ali i svih ostalih reformi. Volio bih da vidim da se znanje i snaga troši u njima.

Objektivno, bi li Bosna i Hercegovina, da nije pritisaka međunarodne zajednice, uopće bila kadra ispuniti bilo koji zadatak koji pred nju postavlja Evropska komisija?

- Ne sporim da u procesu integriranja ima uslovljavanja. I sama Evropska unija naglašava da politika proširenja počiva na fer, ali strogim uslovima. Međutim, nužno je preokrenuti stav da je integracija u EU isto što i Newtonov zakon akcije i reakcije. Ona je najviši interes svakog od nas i alat za bolji život ovdašnjih ljudi. U skladu s time se trebamo ponašati i kod kuće, i u školi, i na poslu.

Evropski standardi i vrijednosti trebaju nama, u EU su već u primjeni. Sjetimo se, na koncu, ispunjenja uvjeta za viznu liberalizaciju. To je već stari, ali i dalje odličan primjer kako je Bosna i Hercegovina itekako sposobna, uz "pritisak" domaće javnosti, a ne EU-a, učiniti krupne iskorake. Oslobodimo se uvjerenja da je sve što je dobro u Bosni i Hercegovini produkt rada međunarodne zajednice. Ono što je dobro i ono što je loše u Bosni i Hercegovini je rezultat rada i međunarodne zajednice i domaćih političara. Odgovornost je, na kraju, ipak na nama.

Plašite li se da će ova aplikacija biti odbijena i šta Bosnu i Hercegovinu čeka u tom slučaju?

- Složit ćete se da nije osobito konstruktivno plašiti se bilo čega unaprijed. Da su se ljudi koji su zadužili čovječanstvo plašili ishoda svojih postupaka, mi danas ne bismo imali ni struju ni penicilin.

Da zaključim - niti imam straha, niti neizvjesnosti, niti nepoznanica kada je riječ o budućnosti Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji. Tu sam nepopravljivi optimista.

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com

x

91BF2014 45C7 4C25 BBFC 757C1C654474