Menu

Bh. i brčanski poljoprivrednci strahuju od SSP-a, raditi na kvaliteti proizvoda Istaknuto

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije (EU), s ciljem pripreme BiH za buduće članstvo u EU, stupio je na snagu 1. juna, ove godine. Privrednicima u BiH je poručeno da će SSP osigurati korist za građane naše zemlje kroz kvalitetniju, zdraviju i sigurniju robu i povećati povjerenje domaćih i stranih investitora. Pored onih optimista prisutna je i bojaznost kod poljoprivredniak od samog Sporazuma.

 

Prednosti i nedostaci SSP-a za poljoprivredu

 

Prof. dr. Ferhat Ćejavnović iz Brčkog koji predaje na Ekonomskom fakultetu kaže da SSP ima svoja poglavlja koja između ostalog obrađuje i poljoprivredne proizvode gdje ti proizvodi uvijek spadaju u osjetljive proizvode gdje se posebno pristupa kada su pregovori u pitanju, da li sa EU, CEFTA-om, SSP-om i svim drugim carinskim unijama.


"To je tako iz razloga što su poljoprivredni proizvodi ranjivi i proizvođačima koji proizvode takve proizvode, ne samo u BiH, nego i šire i EU, se pristupa sa posebnom pažnjom. Svaki sporazum nosi niz prednosti, ali i niz nedostataka. Naprimjer neki problemi su nastali sredinom 2013. godine kada je Hrvatska ušla u EU, a izašla iz CEFTA sporazuma i samim tim je preuzela određene ugovorne odnose i došlo je do nekih poremećaja i u pitanju je bilo oko 300 proizvoda", kazao je Ćejvanović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Dodajući da većina ili neki od poljoprivrednih proizvoda ne zadovoljavaju standarde EU i oni nisu u mogućnosti biti plasirani na tržište EU i BiH mora raditi na razvoju standarda i unapređenju kvaliteta.

 

Važnost podizanja standarda I kvaliteta u proizvodnji

 

"Mi u BiH moramo raditi na razvoju i unapređenju tih standarda i unapređenju kvaliteta poljoprivredno - prehrambenih proizvoda kako ne bi podlijegali tzv. necarinskim barijerama. Svaki proizvod koji ne zadovoljava standard tržišta EU on ne može na tržište EU, ali to treba da bude i motivirajući faktor za poljoprivredne proizvođače i prerađivače u BiH da teže ka postizanju takvih standarda i da unaprijede proizvodnju, odnosno da se kvaliteti hrane dignu na veći nivo, a samim tim i sigurnost hrane. To sve ukupno čini jedan bolji ambijent što se tiče zdravlja hrane, ljudi, životinja itd.", kazao je Ćejvanović.

 

Opravdana bojaznost od SSP među bh. poljoprivrednicima

 

Bojaznost od SSP među bh poljoprivrednicima postoji, kaže Ćejvanović i ona je opravdana.

 

"Naravno strah je opravdana i bojaznost kod proizvođača postoji, jer mnogi od njih ne mogu zadovoljiti te kriterije. Ono što treba konstantno raditi, odnosno državne institucije koje već postoje i koje trebaju da se na neki način u skorijoj budućnosti formiraju, jeste da puno rade na tom makroekonomskom ambijentu, odnosno stvaranju tog okruženja kako bi proizvođači što lakše i brže prevladali ove probleme. Mi možemo govoriti o dvije vrste šteta koje će nanijeti poljoprivrednom-prehrambenom sektoru. Prve su direktne štete koje su vidljive u obliku nenaplaćivanja budžetskih sredstava, odnosno carina i indirektnih poreza, a one puno gore i teže indirektne štete su one koje na neki način smanjuju konkuretnost poljoprivrednog- prehrambenog sektora, pa samim tim može doći i do gašenja nekih od tih sektora, oblasti. Ja se nadam da neće doći do toga i da će proizvođači uz malo veći napor i uz pomoć državnih institucija i institucija EU savladati te probleme i da će taj sektor biti u dogledno vrijeme konkurent na lokalnom tržištiu, regionalnom i tržištu EU", kazao je Ćejvanović.

 

Mladi poduzetnik iz Brčkog: Cilj sa aronijom na EU tržište

 

Miralem Muminović je mladi poduzetnik iz Brčko distrikta BiH koji se bavi uzgojem aronije. Svoje proizvode u budućnosti vidi na tržištu širom BiH, ali i u zemljama EU. Kaže, iako u ovom momentu teško je tvrditi da će SSP imati dobre ili loše reperkusije, Sporazum je realnost ukoliko želimo u EU.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Kao i svaki tranzicijski proces, i ovaj će biti veoma važan za našu zemlju, ali će ovaj biti znatno kompleksniji od ranijih. Iako je u ovom momentu teško tvrditi da će SSP imati dobre ili loše reperkusije, on je činjenica i naprosto je morao biti tu ukoliko želimo u EU. Što se tiče dijela koji se odnosi na poljoprivredu, smatram da će domaći proizvođači biti u podređenom položaju u odnosu na strane proizvođače zbog olakšica koje će ovi imati prilikom uvoza robe u BiH, pa se na tom planu trebalo i treba još poraditi. Istina, i izvoz naše robe će biti jednostavniji, ali se postavlja pitanje koliko mi možemo biti konkurentni na europskom tržištu, naročito ako se zna koliko je teže proizvesti paradajz i krompir u Čeliću negu u nekom njemačkom selu, što zbog mehanizacije kojom oni raspolažu, tako i zbog korištenja savremenih metoda, velikih podsticaja i slično", kazao je Miralem.

 

Kvalitet aronije u BiH šansa za tržište EU

 

Bojaznost o kvaliteti aronije u BiH ne postoji, jer, Miralem ističe da kvalitet tog proizvoda koji ima BiH nema niti jedna uvozna aronija. Šansa koja se pruža BiH u ovom proizvodu, Miralem kaže, jeste kvalitet koji posjedujemo.

 

"Kada je riječ o, konkretno, našoj aroniji, za nju nemam bojaznosti, budući da kvalitet koji mi imamo zasigurno nema niti jedna uvozna jer, jednostavno, aronija koja raste na našem podneblju je bolja od, recimo, Poljske aronije gdje se ona najviše i proizvodi. Također, naš sok od aronije ne sadrži apsolutno ništa osim aronije, što se ne može tvrditi za lijepo upakovane strane sokove od aronije. Upravo ovo, rekao bih, i jeste naša šansa: kvalitet. Tu nam sigurno ne mogu parirati europski poljoprivredni proizvodi bilo kojeg tipa. Njihova prednost je kvantitet pa samim tim i monopol nad cijenama, ali sam ubijeđen da naši proizvođači kvalitetom mogu pobijediti. Također, izrazito važno je, kao nikada ranije podizanje svijesti o važnosti kupovine domaćih proizvoda, upravo kako su to radili u Hrvatskoj pod izvrsnom parolom „Budimo kroativni“. Na taj način ćemo osnažiti našu zemlju, direktno pomoći našim poljoprivrednicima, a indirektno svim stanovnicima BiH pa tako i samima sebi", kazao je Miralem.

 

Iskustva poljoprivrednika iz EU

 

Stjepan Čerkezović, poljoprivrednik iz Gunje, Republika Hrvatska, koji se bavi ratarstvom kazao je da ulaskom Hrvatske u EU poljoprivrednici i proizvođači su se susreli sa novim pravilima i zakonima nudeći pozitivne stvari, ali i one koje nisu pozitivne za seljake iz Hrvatske.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

"Kad bi sve to sabrali i oduzeli ima tu i dobrih stvari, a ima i onih koje i nisu baš pozitivne za hrvatskog seljaka. Po meni su prednosti što su vam širom otvorene ruke, odnosno granice, protok robe i poljoprivrednih proizvoda može teći neometano, ali konkurencija je prevelika i mislim da mi u Hrvatskoj još nismo dosegli taj nivo kvalitete koju imaju većine zemalja EU. Takođe, oni imaju velike državne podrške gdje nama tu jednostavno "smanjuju" naš proizvod i mi ne možemo, barem za sada, biti konkurent na velikom evropskom tržištu", kazao je Stjepan.

 

Trgovci, nakupci najviše zarade, kaže Stjepan, dok seljak najmanje zaradi.

 

"Nismo mi tu giganti neki veliki, neke velike tvrtke, mi smo seljaci koji se bave poljoprivredom, uglavnom porodično, i raspolažemo otprilike od 50 do 100 hektara obradivog zemljišta. To su ta poljoprivredna gospodarstva gdje mi ne možemo puno konkurirati, neku cijenu dizati nekog proizvoda ili imati velike količine proizvoda. Ja se bavim pretežno ratarstvom, proizvodimo pšenicu, soju, kukuruz, znači ozimne kulture, pretežno za svoje vlastite potrebe.

 

Kvalitet proizvoda u Hrvatskoj je puno bolji od većine zemalja EU, smatra Stjepan i nada se da će se to konačno na velikom tržištu EU prepoznati.

 

"Ja sam ubijeđen da je naša kvaliteta puno bolja nego kod većine drugih zemalja EU I nadam se da će to druge zemlje EU prepoznati", kaže Stjepan.

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com