Menu

Jedna firma uspjela je dokazati da je država kriva za jezivu poplavu 2014. u Gunji Istaknuto

pop09Vinkovačkoj tvrtki Šimun d.o.o., čije su nekretnine i vozila stradali u katastrofalnoj poplavi 17. svibnja 2014. kada je pukao nasip rijeke Save u Račinovcima i Rajevom Selu, država mora nadoknaditi 3,6 milijuna kuna materijalne štete. Tvrtka je tražila ukupnu odštetu od 6,1 milijun kuna, no Trgovački sud u Osijeku za sada je prihvatio samo dio tužbenog zahtjeva.

 

 

Zaključeno je kako je država, preko Hrvatskih voda, odgovorna za pucanje nasipa, zbog čega je dužna tvrtki, čija je imovina uništena, platiti odštetu. Nakon puknuća nasipa rijeka Sava je poplavila Rajevo Selo, Račinovce, Gunju, Đuriće, Posavske Podgajce i Strošince. Dvije osobe su poginule, a više od 17 tisuća ljudi je evakuirano. Niz sudskih procesa zbog odštete još je u tijeku.


Viša sila ili greška države?

 

Odvjetnik tvrtke Šimun Mijo Maćaš na sudu je tvrdio kako do poplave nije došlo samo zbog prelijevanja rijeke Save, već uslijed pucanja nasipa, dakle zbog ljudske krivnje, konkretnije – zbog propusta u obavljanju javne djelatnosti. U ovom slučaju, gradnji i održavanju nasipa, te reakciji nakon što je do poplave ipak došlo.

 

Predstavnici države i u ovom slučaju, kao i ranije u sudskim postupcima, zbog odšteta obiteljima stradalih u ovoj poplavi uvjeravali su da je u pitanju jednostavno viša sila, vodostaj kakav nije zabilježen u posljednjih sto godina.


Što je zaključilo Povjerenstvo

 

Međutim, sud je analizirao izvješće Stručnog povjerenstva za izradu ekspertize proboja nasipa kod Rajevog Sela, koje je zaključilo kako je propusta od strane države i njezinih nadležnih službi ipak bilo. Tako je potvrđeno da je rekonstrukcija nasipa napravljena sukladno odgovarajućim tehničkim propisima i stručnim pravilima u Hrvatskoj, međutim, dostupni dokumenti ne ukazuju na projekt i popratne kriterije za integrirani sustav nasipa, koji uključuju i tijelo nasipa kao i podzemno tlo.

 

Uz to, nisu definirane niti mjere za ublažavanje potencijalnog hidrauličkog sloma podložnog tla, odnosno pucanja nasipa. Jednako tako, jako je rijetko istraživano tlo i podzemlje samog nasipa, te zbog toga jednostavno nije bilo sustava u slučaju hidrauličkog opterećenja koja su iznad normativnih razina. Drugim riječima, nije bilo sustava koji bi spriječio poplavu u slučaju pucanja nasipa.


Tlo ispod nasipa nije analizirano

 

Zato je zaključeno da je zbog nepovoljnog sastava tla ispod nasipa došlo do njegovog pucanja. A kako nadležna tijela nisu provela potrebna ispitivanja ni utvrdila da se ispod nadzemnog dijela nasipa nalazi tanak pokrovni sloj gline ispod kojeg su vrlo propusni slojevi pijeska ili šljunka, što uzrokuje hidrauličku nestabilnost nasipa te u konačnici njegovo rušenje, država sada mora snositi odgovornost.

 

"Sud je utvrdio kako je u postupanju nadležnih tijela kojima je bila povjerena briga o nasipu postojao propust i gruba nepažnja jer nisu provedene sve potrebne mjere radi ublažavanja potencijalnog sloma nasipa, niti su izvršena potrebna ispitivanja tla ispod nasipa. Stoga postoji i odgovornost, odnosno krivnja Hrvatskih voda kao pravne osobe s javnim ovlastima koja je upravljala i održavala nasip. Upravo ta tvrtka nije provela sve potrebe radnje i ispitivanja. Time ujedno postoji i odgovornost Republike Hrvatske za učinjene propuste, koji su uzrokovali slom nasipa i poplavu te štetu koja je nastala tvrtki Šimun d.o.o.", stoji u nepravomoćnoj presudi Trgovačkog suda u Osijeku.


Presuda još nije pravomoćna

 

Sud je naglasio kako državu od odgovornosti nije mogla osloboditi činjenica da se doista radilo o nezapamćenom vodostaju. Jednostavno, da je sve rađeno po pravilima, možda do poplave ne bi došlo.

 

Bez obzira na što je visoki vodostaj rijeke doista rijetka pojava, ipak nije nešto što se ne može predvidjeti, zaključeno je u presudi na kojoj i tvrtka Šimun d.o.o. i Republika Hrvatska imaju pravo žalbe.

 

https://www.telegram.hr

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com