Menu

Etničko blokiranje onemogućava usvajanje EU rezolucije o BiH Istaknuto

europski parlament epa 4Već tri godine nije uspostavljen Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, a to nije nevažno pitanje.

 


Piše:Harun Cero

 

Iako postoje naznake da bi rezolucija Evropskog parlamenta o Bosni i Hercegovini mogla biti usvojena u februaru, riječi izvjestitelja EP-a za BiH Cristiana Dan Prede ne daju razlog za optimizam kada su u pitanju obaveze koje ta zapadnobalkanska država mora ispuniti na putu ka Evropskoj uniji.

 

Dan Preda je odlučio da se finalna verzija rezolucije, koja je usklađena na Odboru EP-a za vanjske poslove (AFET), ne prosljeđuje u daljnju proceduru jer već tri godine nije uspostavljen Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC).

 

"Iako je bilo planirano da se na plenarnom zasjedanju EP-a glasa o tekstu, odlučio sam da se to odgodi zato što nije formiran SACP", kazao je Dan Preda za bh. medije.

 

Istakao je da se ne radi o nekom 'sitnom pitanju' i da se već tri godine lome koplja zbog poslovnika o radu tog tijela.

 

"Moja odluka na neki je način posljednji instrument ubjeđivanja bh. parlamentaraca da rade s nama. I ne, ovo ne znači da rezolucija nikad neće biti usvojena. S konstituiranjem novog saziva bh. parlamenta, stvara se prilika da se Vijeće konačno formira", kazao je Dan Preda i dodao da je rukovodstvu bh. parlamenta, ali i Predsjedništvu BiH, već poslao pismo u kojem ih poziva na dijalog.


Način glasanja

 

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) regulirano je osnivanje niza zajedničkih tijela BiH i EU-a, s ciljem praćenja i nadzora provedbe Sporazuma.

 

Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje je jedno od tih tijela, a sastoji se od članova Evropskog parlamenta i članova Parlamentarne skupštine BiH i služi za parlamentarni nadzor i praćenje provedbe SSP-a.


Rezolucija EP-a

 

U radnom dokumentu rezolucije Evropskog parlamenta o BiH se, između ostalog, navodi da je ta zemlja od sredine 2017. usporila kada je u pitanju provođenje reformi vezanih za eurointegracijski put, iako se obavezala na Reformsku agendu.

 

Navodi se također da BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima kada je u pitanju Sejdić-Finci i povezani predmeti. Evropska komisija je, ističe se, od Vijeća dobila zadatak da u pripremi mišljenja za aplikaciju BiH za članstvo posebno obrati pažnju na ove predmete.

 

Ističe se da 13 odluka Ustavnog suda BiH nije implementirano, dok na entitetskom nivou u Federaciji BiH nije implementirano 28, a u Republici Srpskoj sedam odluka. Odluke Ustavnog suda su, ističe se se, krucijalne u domeni vladavine prava.

 

Vlasti se pozivaju da čim prije formiraju Dom naroda u Federaciji BiH u skladu sa odlukom Ustavnog suda BiH.

 

U tekstu se također, između ostalog, navodi da je Evropska unija svjesna povećanja utjecaja trećih zemalja u BiH i da se zbog toga vjeruje da je veći angažman EU-a najbolji način da se osigura napredak ka evropskim vrijednostima, stabilnosti i prosperitetu zemlje.

 

"Za razliku od ostalih tijela uspostavljenih u skladu s SSP-om, koja završavaju već treći ciklus sastanaka, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje održao je samo prvi sastanak na kojem nije postignut dogovor o Poslovniku ovog tijela. Poslovnik još nije usvojen, jer bh. delegacija u ovom tijelu zahtijeva izmjene tipskog teksta Poslovnika u pogledu načina glasanja, sa čime se parlamentarna delegacija EU ne slaže", kazala je za Al Jazeeru glasnogovornica Direkcije za evropske integracije BiH (DEI) Marina Kavaz-Siručić.

 

U finalnoj verziji rezolucije detaljno se govori i o problemu neuspostavljanja SAPC-a.

 

"Zbog pokušaja uvođenja etničkog blokiranja u pravila glasanja SAPC-a, delegati iz BiH i dalje nisu bili u mogućnosti da postignu saglasnost o proceduralnim pravilima SAPC-a, i to tijelo nije ustanovljeno već duže od tri godine", navedeno je u rezoluciji.

 

Iako kaže da se u zadnjim godinama vidi tendencija Evropskog parlamenta da se više miješa u proces eurointegracija kandidatskih država, politički analitičar s fokusom na jugoistočnu Evropu Adis Merdžanović smatra da odluka da se rezolucija povuče iz parlamentarne procedure nije odlučujuća za daljni put eurointegracija BiH.

 

Taj put, ističe Merdžanović ide svojim tokom, kroz Evropsku komisiju i poslije kroz Evropsko vijeće, a "parlament u suštini ima sporednu ulogu".

 

"Veći angažman tog demokratsko izabranog tijela Evropske unije je naravno poželjan da bi čitav proces imao širu i demokratsku bazu. Isto tako je dobar za kandidatske države, koje mogu kroz lobiranje parlamenta vršiti pritisak na Evropsku komisiju, ukoliko proces u tom tijelu zastaje. Iz tog razloga su koordinaciona tijela kao sto je SAPC veoma važna, jer su s jedne strane demokratsko legitimirana, a s druge pružaju kandidatskim državama jedan dodatni kanal da bi se borili za svoje interese", kaže Merdžanović za Al Jazeeru.


Praksa postavljanja nemogućih zahtjeva

 

Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović-Miraščija kaže za Al Jazeeru da je političar Hrvatske Demokratske Zajednice BiH Nikola Lovrinović, kao predsjedavavajući Zajedničke komisije za evropske integracije više puta skrenuo pažnju na nekonstituiranje SAPC-a i vrlo otvoreno ukazao na problem koji su, kako tvrdi, izmislili članovi iz Republike Srpske koji su insistirali na uvođenju tzv "entitetskog glasanja" u zajedničkom tijelu Evropskog parlamenta i Parlamentarne skupštine BiH, "koje i inače, sa drugim zemljama, funkcionira po principu proste - natpolovične većine.

 

"Staviše, nije prihvaćeno niti jedino moguće kompromisno rješenje - odlučivanje dvotrećinskom većinom. Praksa postavljanja nemogućih zahtjeva - pokušaji svojevrsne "dejtonizacije" eurounijskih obaveza BiH dugoročno je, zapravo, neodrživa, gubitnička politika. No, ono što takvi stavovi pokazuju je potpuna inkompatibilnost politika i aktera koji ih zastupaju s njihovim deklarativnim opredjeljenjem za članstvo BiH u EU. Poznato je da u BiH ne postoji niti jedna politička stranka, niti jedan politički akter, koji su opredjeljeni protiv članstva u EU. No takvo stanje nije ni normalno, a niti tačno. Žalosna je činjenica da u našem političkom zivotu pojedini politički akteri ili svjesno obmanjuju svoje birače, ili apsolutno ne znaju o čemu govore kada kažu da se zalažu za clanstvo BiH u EU, jer da znaju i svjesno prihvataju te obaveze, mnogi bi, vjerujte, prešli u redove euroskeptika", kaže Džananović-Miraščija.

 

Formalno, nastavlja ona, "prepreka jeste taj ultimativni zahtjev iz RS-a, ali suštinski, prepreka je duboka suprotstavljenost modernitetu, stvarnosti, napretku, te dostignućima postnacionalne evropske civilizacije koja se duže od 60 godina održava zahvaljujući kompromisu i prepoznavanju zajedničkih interesa".

 

Smatra da to neće pogoršati status BiH u odnosu na EU, "jer on teško da može biti gori".

 

"BiH je prije 15-ak godina bila jedan korak iza Hrvatske na eurounijskom putu. Danas je BiH jedina država regiona koja nema status kandidata za članstvo (osim Kosova, čiju nezavisnost BiH ne priznaje, kao ni pet članica EU-a). Također, BiH je sebi dozvolila luksuz da neprihvatljivo dugo vremena bude diplomatski neadekvatno predstavljena u Briselu, jer je nova ambasadorica BiH pri EU imenovana tek prije neki dan, a u najboljem će slučaju stupiti na dužnost tek za dva-tri mjeseca. To su nepopravljivo štetne stvari", ističe ona.


Samo retorika

 

Smatra da u bh. društvu, politici, medijima i unutar akademske zajednice postoji duboko nerazumijevanje i nepoznavanje eurounijske strukture i Evropskom parlamentu se pridaje značaj kakav on realno, nema, kao što ga nemaju ni pojedini europarlamentarci, "koliko god da su bučni, drčni, omiljeni ili neomiljeni u javnosti".

 

"Jako je puno pisama iz BiH otišlo na adresu Evropskog parlamenta i većina je potpuno promašila metu. Evropski parlament ima svoje mjesto u arhitekturi EU institucija, ali je, kad se radi o procesu proširenja, Evropska komisija čuvar kapije, a svaka od članica ima ključ kojim je može zaključati, iako je nijedna pojedinačno ne može otključati. U političkom i diplomatskom smislu puni fokus mora biti na Evropskoj komisiji koja prati ispunjavanje obaveza i bilateralnom angažmanu prema članicama koje odobravaju članstvo. Saradnja s EP-om politička je prilika za jačanje kohezije između eurounijskog i nacionalnog nivoa, stvaranje pozitivnog zamaha, pa i političku socijalizaciju nacionalne političke elite u eurounijskom kontekstu. Prethodni saziv nije bio spreman za takav iskorak, i taj je zadatak ostavio u naslijeđe ovom sazivu. Upravo na takav način smo nepovratno izgubili više od decenije i čitavu jednu generaciju", tvrdi Džananović-Miraščija.

 

Adis Merdžanović je mišljenja da BiH, kao i EU, imaju problem da se proces eurointegracija vodi prije svega na tehnokratskom i izvršnom nivou.

 

"Ni parlamenti ni akteri iz civilnog društva ne mogu da bitno utiču na taj proces. Dok se Evropski parlament barem trudi da sebi stvori ulogu u tom procesu, Parlament u BiH očigledno nije zainteresovan za to. Činjenica da se to tijelo nije formiralo već tri godine ukazuje na to da bh. parlamentarci nemaju volju da se iskreno zalažu za proces evropskih integracija. Iako svi kažu da je budućnost BiH u EU i uprkos tome sto se sve političke stranke zalažu za eurointegracije, ove činjenice pokazuju da je to većinom samo retorika, bez konkretnih posljedica", zaključuje Merdžanović.

 

Dan Preda je najavio da će 10. i 11. januara posjetiti BiH i razgovarati sa bh. zvaničnicima.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com