Menu

BF0DF8D7 698E 4208 84D6 5133D35205E8

D4038CA4 5DB4 486D 9106 CF614A9BD4AE

AF911058 A99A 4A2B B585 D6B867B1F75E

 

TIBIH Prijavi Korupciju 728x90 A 01

Građani BiH sve češće dobivaju odbijenice za vizu u Njemačkoj Istaknuto

njemackaKada biste danas dobili ugovor za posao u Njemačkoj, a imate samo bh. državljanstvo, prvi radni dan najvjerovatnije bi vam bio najesen ili čak zimu 2020. Vrijeme čekanja na vizu mjeri se mjesecima. Prikupite svu potrebnu dokumentaciju, potrudite se što bolje naučiti njemački jezik i, na kraju, kad stigne termin razgovora u Ambasadi, nakon nekoliko dana dolazi i iznenađenje – viza se odbija.

 

 

Naime, ovakav scenarij sve je češći. Posljednjih dana na društvenim mrežama javlja se sve više bh. građana kojima je, unatoč ugovoru o radu, valjanom certifikatu o znanju jezika i riješenom pitanju smještaja, viza odbijena, piše Večernji list.

 

Jedan od objavljenih postova glasi: “Odbijena mi je viza za Njemačku, a imao sam ugovor o radu s poslodavcem. Riječ je o ugostiteljstvu, čak sam u tom hotelu imao osiguran i smještaj. Zna li neko šta sad trebam uraditi, ima li svrhe žaliti se? U potpunom sam šoku, a već sam počeo pakirati stvari”.

 

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva. Neki ne pišu struku o kojoj je riječ, samo da su imali ugovor s poslodavcem, a vizu nisu dobili. Odgovor je li tačno da se vize sve češće odbijaju i što je razlog potražili smo u njemačkoj Ambasadi u Sarajevu.

 

“Zapošljavanje u Njemačkoj prema pravilima zapošljavanja radnika sa zapadnog Balkana podliježe tzv. pravu prednosti pri zapošljavanju. Savezna agencija za rad obavezna je provjeriti postoji li radna snaga u Njemačkoj za određeno radno mjesto. Ako takva radna snaga stoji na raspolaganju, Savezna agencija za rad ne može izdati saglasnost za zapošljavanje. Posljedica toga je da Ambasada u takvom slučaju mora odbiti zahtjev za vizu u svrhu zapošljavanja. Ponuda i potražnja u pojedinačnim granama kao, primjerice, u ugostiteljstvu podliježe promjenama, između ostalog, ovisno o sezoni i regiji. Ovdje se, dakle, ne radi o utvrđivanju kontingenta. Informacije o odbijenicama za određene sektore i za određene regije može dati jedino Savezna agencija za rad. Ambasada ne vodi statistiku o tome”, kazali su nam u Ambasadi.

 

Ovo će svakako razočarati hiljade bh. građana koji već mjesecima nestrpljivo čekaju vizu za rad u Njemačkoj.

 

Nakon što su početkom 2016. usvojeni amandmani u smislu olakšica pri zapošljavanju, zabilježen je enorman porast zahtjeva za vize u zemljama zapadnog Balkana. Samo tokom 2017. Odjel za vize u Ambasadi u Sarajevu procesuirao je više od 17.000 takvih zahtjeva. Na taj način Sarajevo se, baš kao Priština i Beograd, ubraja među 10 gradova na svijetu u kojima se bilježi najviše zahtjeva za vize za Njemačku. Najveći priljev useljenika prošle godine zabilježen je iz zemalja zapadnog Balkana, Srbije, BiH, Kosova, Crne Gore i Albanije.

 

Porast useljenika iz ovih zemalja povezuje se sa zakonom o useljavanju stručne radne snage iz ovog dijela Evrope, koji je Njemačka donijela 2015. U Njemačkoj je 2018. živio rekordan broj stranaca, a njihov broj lani se povećao za oko 292.000 te sad iznosi 10,9 miliona. Krajem prošle godine u Njemačkoj je živjelo 395.665 državljana RH, što je 170.694 više nego krajem 2012., posljednje godine prije ulaska RH u EU.

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com