Menu

Djeca nedovoljno aktivna, vratiti ih igri u prirodi Istaknuto

deca igra jpg 660x330Nedovoljna fizička aktivnost osnovaca i srednjoškolaca, sve manje igre van škole, kao i provođenja vremena u prirodi, a veća popularnost tehnologija 21. vijeka, dovode do negativnih posljedica po fizičko zdravlje kod djece, na njihov psihološki razvoj i razvoj kognitivnih sposobnosti.

 

 

U uzrastu od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, 70 odsto djece nedovoljno je fizički aktivno, a to je dovelo do toga da je kod 20 odsto djece uzrasta osnovne i srednje škole ustanovljen deformitet kičme, da današnja djeca razlikuju manje boja i zvukova nego djeca prije 30 godina, manje su spretna, a skoro svako drugo dijete ima slabije razvijenu finu motoriku.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr. Milan Jovanović Batut", kod 20 odsto djece uzrasta osnovne i srednje škole u Srbiji, utvrđeni su zdravstveni poremećaji koji se odnose na koštano-zglobne deformitete, a kako je navela direktorka tog Instituta doktor doc. Verica Jovanović, najčešće se radi o deformitetima kičme.

 

Kod svakog 10. djeteta, odnosno kod 11 odsto učenika osnovnih škola, dodala je Jovanović, dijagnostifikovan je određeni deformitet kičme u 2018. godini, a u mlađem uzrastu, sve češći su deformiteti stopala.

 

"Rekreativna fizička aktivnost optimalno bi trebala da traje 60 minuta dnevno svakog dana u nedelji naročito u fazi rasta i razvoja djeteta", istakla je Jovanović navodeći šta je to što je minimum kako bi najmlađi pravilno rasli i pravilno se razvijali.

 

Istraživanje je pokazalo i da je fizička aktivnost van školske nastave sa godinama sve manje zastupljena, a naročito u periodu srednjoškolskog uzrasta kada dolazi do smanjivanja fizičke aktivnosti, što je posebno izraženo kod djevojčica.

 

"Samo 6,8 odsto djevojčica u tom uzrastu je fizički aktivno, nešto su aktivniji dječaci, ali to smanjivanje fizičke aktivnosti zamjenjuje se nekim drugim navikama koje su im dostupnije i ne zahtjevaju ni fizičku, ali ni neku drugu angažovanost od strane djece", navodi Jovanović.

 

S obzirom da živimo u razdoblju informacionih tehnologija vrlo često su sadržaji sa interneta i različite aktivnosti u smislu digitalnih tehnologija vrlo zanimljive i okupiraju upravo to vrijeme kako kod djevojčica, tako i kod dječaka, dodaje Jovanović i naglašava da u tom uzrastu to nikako ne pogoduje pravilnom rastu i razvoju djece.

 

Nedovoljna fizička aktivnost negativno utiče, osim na fizičko zdravlje i na psihološko stanje djece i mladih, a doktorka Jovanović kaže da danas djeca previše vremena provode u svojim sobama, što dovodi do promijenjenog načina života, ali i do promjena u tjelesnoj masi.

 

"Povećana tjelesna masa može dovesti i do velikog broja psiholoških ograničenja koja se mogu javiti kod djeteta na koje kasnije treba posebno reagovati i na koje treba uticati", napominje Jovanović.

 

Ističe da fizička aktivnost nije samo ispunjavanje vremena, već je jedan od načina da se dijete socijalizuje i da istovremeno kroz fizičku aktivnost, svoju energiju usmjeri na zdravije izbore.

 

"Dijete se na takav način usmjerava na sticanje navika koje ostaju za čitav život", kaže doktorka Jovanović.

 

Direktor osnovne škole "Lazar Savatić" i profesor fizičkog vaspitanja Goran Petrović kaže da je pojačana fizička aktivnost najvažnija za uzrast učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole navodeći da je to senzitivni period u razvoju motoričkih sposobnosti.

 

Taj period zahtjeva i dodatne aktivnosti van škole i školskih obaveza, kaže Petrović i dodaje da je 70 odsto djece nedovoljno fizički aktivno u tom uzrastu.

 

"Mora se povećati svijest roditelja da svoju djecu dodatno angažuju, moramo pustiti djecu da se igraju. Djeca se mnogo manje igraju u odnosu na raniji period", ističe Petrović.

 

Naglašava da je za fizičku aktivnost najvažnija elementarna, fundamentalna igra, koju je potrebno da djeca upražnjavaju kako u školama, tako i u porodici, ali i u slobodno vrijeme.

 

"Treba insistirati na još uvijek nestrukturiranoj igri, koja je djeci od prvog do četvrtog razreda dostupna u parkiću, na livadi, ulici...", ističe Petrović.

 

Za bolje zdravlje naše djece potrebno je i da se odalje od televizora i drugih modernih tehnologija 21. vijeka, kao i da što više vremena provode u prirodi i na svježem vazduhu, navodi Petrović za Tanjug.

 

U školama, mališani od prvog do četvrtog razreda imaju tri časa fiskulturnog vaspitanja, u petom i šestom razredu dva časa i jedan i po čas obavezne fizičke aktivnosti, u sedmom tri časa fizičkog vaspitanja, dok u osmom imaju dva časa fizičkog vaspitanja i jedan čas obaveznog izabranog sporta.

 

"To je toliko šarenoliko i mislim da bi to trebalo sve da se ujednači i uniformiše i da bi sve to trebalo da budu časovi fizičkog vaspitanja, uz dosta vannastavnih aktivnosti, sekcija, pješačenja i svih drugih oblika aktivnosti", naveo je Petrović.

 

Ljekar, specijalista interne medicine, koji se niz godina bavio istraživanjima u području neurofiziologije i neuroendokrinologije Ranko Rajović istakao je za Tanjug da djeca danas razlikuju manje boja i zvukova nego djeca prije 30 godina, da su manje spretna, te da skoro svako drugo dijete ima slabije razvijenu finu motoriku, kao što je spretnost prstiju.

 

Kako dodaje, sve je više ravnih stopala, što postaje ozbiljan problem, ukoliko se uzme u obzir da se mozak i regije mozga povezuju u kretanju, te da je svaka motorička aktivnost stimulacija za razvoj mozga - hodanje, trčanje, skakanje, žvakanje čvrste hrane, fina motorika, održavanje ravnoteže.

 

"Nedostatak motoričkih aktivnosti može biti faktor rizika za pojavu kognitivnih smetnji, poremećaja koncentracije i pažnje, što je sve češće prisutno kod djece modernog društva, koja se u stručnoj literaturu zovu i djeca zatvorenih prostora", navodi Rajović.

 

Na NTC kampu, koji Rajović zajedno sa dječjim piscem Urošem Petrovićem organizuje u netaknutoj prirodi na Goču i Gučevu, uz redovne radionice za razvoj matematičkog logičkog razmišljanja i razvoj funkcionlanog znanja, iz tih razloga, obavezni dio aktivnosti su i noćne šetnje, poligoni spretnosti, orijentacija, pravljenje šumske kolibe, obilazak seoskih domaćinstava, seoske olimpijske igre...

 

Rajović, koji inače predaje na Pedagoškom fakultetu u Kopru, neuronauku u vaspitanju i obrazovanju, ističe da je priroda nezamjenjiva učiteljica i da je neophodna za pravilan razvoj djece.

 

"Nažalost, ovaj važan segment razvoja je sve više zapostavljen", kaže Rajović.

 

Poručio je roditeljima da učine sve da dijete bude spretno i okretno, odnosno da insistiraju na tome da djeca provode puno vremena u prirodi, kao i da hodaju bosa kad god to mogu.

http://www.rtv.rs

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com