Menu

Stjepan Kljuić: Referendum je BiH dao poseban sjaj, ali multietničnost nije preživjela Istaknuto

stjepPrije 28 godina proglašena je nezavisnost BiH i povodom toga razgovarali smo sa svjedokom tih vremena, nekadašnjim članom ratnog Predsjedništva BiH Stjepanom Kljuićem. On je za Klix.ba "otvorio dušu" i govorio o značajnim činjenicama i opstrukcijama koje su se događale za vrijeme referenduma.


Referendum za nezavisnost BiH se dogodio na samom raspadu Jugoslavije, započeo je Stjepan Kljuić te naveo kako su Hrvati u BiH u tom momentu odigrali ključnu ulogu s obzirom na to da Slobodanu Miloševiću i Franji Tuđmanu nije odgovarala nikakva nezavisna Bosna.

 

Za nezavisnost BiH je glasalo 64,7 građana, veliku podršku su dali Srbi

 

Kljuić je rekao da je referendum Bosni i Hercegovini donio poseban sjaj jer je tada za njenu nezavisnost glasao 64,7 posto građana, a među njima je bio veliki broj Srba.

 

"Taj broj bi bio još veći da nisu postojale određene opstrukcije i da se moglo glasati u svim mjestima. U ustaničkim Šekovićima se nije moglo glasati, kao ni u Drvaru, Šipovu, Gerzovu, pa čak i Trebinju, a tamo je Meddžida Kreso bila predsjednica referendumske komisije. Bilo je to vrijeme kada su u istočnoj Hercegovini veliku ulogu imali pripadnici JNA (Jugoslovenska narodna armija), i Meddžida je na kraju morala kroz prozor pobjeći sa izbornim papirima kako bi ih donijela u Sarajevo zato što je prije postojao dogovor da se održi glasanje, ali da se glasovi ukradu", ispričao nam je Kljuić.

 

Kljuić o referendumu danas govori s velikom gorčinom iako je mislio da će taj najvažniji historijski trenutak donijeti sasvim drugačiju sudbinu BiH. Prisjetio se i brojnih prepreka prije njegovog raspisivanja, pri čemu je naglasio kako je uložio velike napore da se on održi.

 

Zagreb je bio protiv održavanja referenduma, težio je podjeli BiH

 

"Zagreb je tada bio protiv referenduma u skladu s dogovorom iz Karađorđeva o podjeli Bosne. Zatim je došla i inicijativa za promjenu referendumskog pitanja, jer se insistiralo na formulaciji 'trojna BiH', ali taj zahtjev nije podnesen u predviđenom roku. Tada smo imali veliku podršku crkve i mnogih utjecajnih Hrvata. Zbog toga je Tuđman na kraju preko Hrvatskog radija pozvao Hrvate u BiH da izađu na referendum, ali nije rekao kako da glasaju. Raduje me što je 29 posto Hercegovaca glasalo tada za nezavisnost, a franjevci su bili oduševljeni koliko broj glasova je skupljen na referendumu", pojasnio je Kljuić.

 

Kada se priča o nezavisnosti BiH, Kljuić smatra da je najbitnije govoriti o referendumu jer je zapravo to bila glavna prekretnica. Naveo je i nekoliko značajnih političkih ličnosti koji su ulagali napore da se referendum održi, ali i onih koji su izričito bili protiv toga.

 

"Burna sjednica Parlamenta održana je 24. januara 1992. godine, međutim, ona je prekinuta kada je Momčilo Krajišnik na sve načine pokušao spriječiti da dođe do glasanja. Također, SDS je narednog dana napustio sjednicu Parlamenta i otišao na Pale. S njima su izašli iz sale i mnogi reformisti poput Dragana Kalinića, Milorada Dodika, Nenada Kecmanovića, ali i muslimani poput Rasima Kadića i Sejfudina Tokića, a ja 'trčim' da to sve dovedem u red i da sve dobro prođe, na šta oni meni ljutitim tonom odgovaraju 'mi nećemo da razbijamo Jugoslaviju'. I ja sam se zaista borio na neki svoj način, međutim, doživio sam da zbog toga budem odbačen u društvu i politici", istakao je Kljuić.

 

Ipak, kako je dodao, posebno je važna činjenica da je veliki broj Srba bio za referendum.

 

"Riječ je o Srbima iz građanskih stranaka prvenstveno SKJ-SDP, Miri Lazoviću, Tatjani Ljuić-Mijatović, Bori Bjelobrku. Također, tu su i Hrvati - Roko Markovina, Mirko Prskalo i drugi uz kompletan HDZ te predstavnike SDA i MBO izglasavši Odluku za izlazak na referendum 29. februara i 1. marta 1992. godine. Iz HDZ-a jedino nije glasao Mate Boban koji je kasnije kazao da je bio u toaletu, međutim, ljudi koji su ga pratili tvrde da je bio u društvu Radovana Karadžića", naveo je Kljuić.

 

Kljuić je ispričao kako se najvažnija stvar desila nakon referenduma kada je BiH u krajnjoj slici bila multinacionalna uzevši u obzir da su Srbi dali veliki doprinos, kao i to da su Hrvati zahvaljujući crkvi u Zagrebu i papi imali veliki broj glasača. Muslimana je, kako je naglasio bilo također mnogo, oko 43 posto, ali u izbornom tijelu taj procenat je smanjen na 37 posto jer je bilo puno djece koja nisu imala pravo glasa.

 

"Međutim, predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović nikada nije htio multinacionalnu i sekularnu državu, a ona kao takva jedino i može postojati i to je referendum i pokazao, ali uprkos svemu tome ja bih ponovo bio uz Aliju, a ne uz Karadžića. I ja nikada nisam imao tim uvijek sam se uzdao u ljubav i poštovanje, a Alija je, s druge strane, imao tim", rekao je Kljuić.

 

Naš sagovornik nam je ispričao i to da je bio pozvan na sastanak u Široki Brijeg početkom februara, na koji je, kako nam je ispričao i morao otići zato što je tada vrlo lako Zagreb mogao blokirati izlazak na referendum.

 

"Znao sam da ne smijem ništa jesti, pio sam kafe i čajeve, međutim, nešto su mi stavili u piće da bih poslije u bolnici saznao da je to bilo trovanje krvi i da su me željeli likvidirati, ali preživio sam. Tada sam vidio mnoge političare koji su nastojali mimo mene pronaći drugo rješenje. U krajnjoj liniji, političko Sarajevo je razorilo BiH jer nije prihvatilo multinacionalnost kao jedini način za njen opstanak", ispričao nam je Kljuić.

 

Multinacionalna koncepcija BiH napuštena početkom agresije

 

Kada je došlo do agresije na BiH, Kljuić je naveo da se sva svjetlost referenduma pretvorila u veliki mrak. Kako nam je ispričao ni u samom Predsjedništvu nije nailazio na poštovanje.

 

"19. decembra 1992. godine Izetbegoviću je isticao mandat predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a ja sam se borio da on na toj poziciji bude dvije godine jer su nakon prve odmah Srbi predlagali nekog drugog. Međutim, kada se zaratilo on to nije uvažio jer je tada trebao Hrvat predsjedavati zato što u Ustavu piše u slučaju da dođe do rata, Predsjedništvo zadržava mandat, ali unutar njega se pravi rotacija jer se pretpostavlja da su svi članovi Predsjedništva patriote. Međutim, tada je počela erozija", naglasio je naš sagovornik.

 

Završavajući poglavlje o referendumu, Kljuić je naveo kako je on izdan u Sarajevu te da je multinacionalna koncepcija BiH napuštena odmah početkom agresije i da nažalost, nije preživjela.

 

"Sada postoje drugi problemi, veliki broj ljudi odlazi iz BiH i niko se ne vraća, Srbi žele zaštititi imovinu u BiH, vladaju podobni, a ne sposobni. Nekada smo imali istaknute ljude i sada se pitam nakon 30 godina za šta su se borili Stjepan Šiber, Jerko Doko, Jure Pelivan, Dragan Vikić, Vinko Šamarlić, Jovan Divjak. Veliki broj bitnih ličnosti nas je napustio poput Nijaza Durakovića, Vladimira Premeca, Zdravka Grebe, Ljube Berberovića. Sarajevo danas ima veliki hendikep, pojedine političke stranke se izravno rugaju multinacionalnosti, dok se, s druge strane ostale prema tome odnose lukavije", poručio je Kljuić.

 

Kljuić bez obzira na sve s ponosom spominje Dan nezavisnosti BiH

 

Na kraju razgovora, naš sagovornik nije želio govoriti o trenutnoj političkoj situaciji u BiH. Naglasio je da on svake godine bez obzira na prošlost, Dan nezavisnosti doživljava s velikim ponosom uz sjećanje na žrtve, ali i na elan kojim je održan referendum i izražena volja građana.

 

"Bit će Bosne, ali kriza će trajati dugo jer života nema. Umiru ljudi koji su najzaslužniji, a s druge strane mladi nemaju spoznaje šta je bilo, ali nemaju želje ni da znaju. A to nije nikakvo čudo s obzirom na to da u našoj državi vlada čudna i prljava politika", zaključio je Kljuić.

 

(klix)

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com