Brčko: Gade mi se ^Istaknuto

Oko svih obiljezavanja godišnjica stradanja neduznih civila u pethodnom ratu, sa svih strana, poceli su sa politizovanjem i nadmetanjem ko će prije objaviti sliku iz prvih redova.

Ko će prije objaviti sliku s liderom stranke, i objaviti što više je moguće mrzačku poruku usmjerenu prema drugom narodu, što je izgleda postao stranački zadatak.

Slika za slikom, selfi za selfijem, i nakon obljetnice nastavljamo sa izlaskom iz tora sa ustaljenim stilom zivota gdje do naredne obljetnice više nećemo pominjati ,,tabu teme“.

Oni najglasniji sa porukama usmjerenim na mrznju svega što nije njegovo imaju najveću preispoziciju za uhljebljenje, pa ko se više dokaze. Obljetnice sluze tome. A lideri trljaju zadovoljno ruke prizeljkujući još jedan mandat zarađen na mrznji usmjerenoj ka drugima, potpirivanju straha kod ozlojeđenog naroda koji jedva sastavlja kraj s krajem. Narod koji nije zadovoljan uslovima zivota, narod koji ne uspijeva školovati svoje dijete, narod kojem je ugrozena egzistencija, narod koji nema za liječenje, je isti narod koji najglasnije komentariše postove stranačkih lidera po društvenim mrezama, braneći stranačke lidere od napada drugih. Gdje smo to došli???

Gade mi se i oni drugi, koji ne osuđuju zločine, ne osuđuju ubijanja neduznog stanovništva samo zato što će, izgleda, biti manji vjernici u svom narodu ako priznaju da ubijenje nije ono po čemu zele da budu indentifikovani, i ne zeleći se s ubicama i kriminalcima poistovjećivati. U isto vrijeme, ti koji ne osuđuju zlocine i ubijanje, kada dođe njihova obljetnica ili godišnjica stradanja kamen mrznje preusmjeravaju na ove druge, prijetećim porukama šalju poruke kako neće halaliti, a u isto vrijeme ni jedni ni drugi ni treći ne osuđuju ubijanja, silovanja, rušenja, pajenja, izivljavanja nad neduznim stanovništvom.

PA KAD SMO POSTALI TOLIKI LICEMJERI? O cemu pričamo? O tome ako je neko iz mog naroda činio zvjerstva, to je ok, jer je iz mog naroda, i nije popularno ustati i reći : ,,Ko god je činio zločin, neka odgovara. IZ SVAKOG TABORA“ . Ko god podrzavaja ubijanje, silovanje, protjerivanje, izivljavanje je i sam saučesnik u zločinu. Valjda to svi shvatamo, ili nije popularno razmisliti svojom glavom?????????

I ova godisnjica obiljezavnja genocida propraćena je postavljanjem selfija iz kolone, slikama stranačkih delegacija o polaganju cvijeća i što načičkanijom porukom onim drugima prozmanu mrznjom, nakon čega sjedaju u svoja skupa vozila kupnjena narodskim novcem, prepuštajući narodu glodanje po društvenim mrezama o tome ko je počeo rat. Kada smo izgubili smisao o racinalnom razmišljanju? Zašto se svake godine, na svaku obljetnicu bilo kojeg stradanja hvatamo na iste fore potpirivanja mrznje? Kada smo prestali razmišljati svojom glavom???

Valjda nam je svima lakše zivjeti u uvjerenju da će nam ,,oni drugi“ uraditi o glavi, prije nego onog nekog iz ,,našeg tabora“. Kad god me je zaboljela glava i kada se desila neprilika, bila je učinjena baš od onoga iz mog tabora. Ali nas lideri uvjere ipak da se čuvamo onih drugih..
Ovakvo stanje jedino opravdava ona narodska : narodu koji ima ovakvu vlast nije bolje ni zasluzio.