Danas se obilježava 30. godišnjica od stravičnih zločina u Pionirskoj ulici i na Bikavcu, u Višegradu, u Bosni i Hercegovini.

Ovaj zločin predstavlja jedan od najstrašnijih ratnih zločina koji su se desili tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i zločina koji su se dogodili na kraju 20. stoljeća.

U Višegradu su počinjeni neki od najstravičnijih zločina iz ratova u bivšoj Jugoslaviji, a žive lomače na Bikavcu i u Pionirskoj ulici, tokom suđenja Milanu Lukiću u Hagu, okarakterizirane su kao primjeri nehumanosti u dugoj i tužnoj istoriji čovjekove nehumanosti prema drugom čovjeku. U obrazloženju presude naglašeno je da se ovi užasni događaji "izdvajaj po izopačenosti napada vatrom, očiglednoj proračunatosti i čistoj bezobzirnosti i surovosti", te "po stepenu boli i patnje koja je nanesena žrtvama dok su žive gorile".

U kućama Adema Omeragića u Pionirskoj ulici 14. juna, te Mehe Aljića na Bikavcu 27. juna 1992. godine živo je zapaljeno više od 140 žena, djece i staraca. Najmlađa žrtva, beba u majčinom zagrljaju u Pionirskoj ulici, imala je samo dva dana i u trenutku smrti nije imala ni ime.

Pripadnici paravojne formacije Osvetnici, na čelu sa najokrutnijim zločincima iz Višegrada Milanom i Sredojem Lukićem, natjerali su oko 70 bošnjačkih civila u kuću Adema Omeragića, u Pionirskoj ulici u Višegradu, većinom žene i djecu, gdje su ih zaključali, a nakon toga zapalili kuću.

U kuću su ubacili granatu, te pucali na one koji su se pokušali spasiti bijegom kroz prozor. Većina žrtava je bila iz sela Koritnik gdje su po njih došli Lukić i Mitar Vasiljević i naredili im da uđu u autobuse, koji su navodno trebali ići za slobodnu teritoriju – Kladanj. Najmlađa žrtva je imala svega dva dana.

Za zločine u Višegradu pravosnažnom presudom u Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju osuđeni su Milan Lukić na doživotnu robiju, Sredoje Lukić na 27 godina zatvora i MItar Vasiljević na 15 godina zatvora.

O strahotama na Bikavcu je, pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), svjedočila Zehra Turjačanin.

Spaljivanja civila vršena su na još desetak drugih lokacija.

Kako se ističe u saopćenju za javnost, za zločine u Višegradu suđeno je pred MKSJ i sudovima u Bosni i Hercegovini. Haški tribunal je osudio Milana Lukića na doživotnu kaznu zatvora i Sredoja Lukića na 27 godina zatvora.

UDIK-ova publikacija Ratni zločini u Višegradu - presude dokumentuje ukupno devet predmeta za ratne zločine počinjene u Višegradu, donesenih pred Sudom BiH i Vrhovnim sudom FBiH, kojima su osuđeni Boban Šimšić, Dragan Šekarić, Miloš Pantelić, Momir Savić, Nenad Tanasković, Novo Rajak, Oliver Krsmanović, Predrag Milisavljević, Vitomir Racković i Željko Lelek.

U martu 2020. godine, Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo je presudu kojom je Radomir Šušnjar osuđen na dvadeset godina zatvora. Trenutno se, pred Sudom BiH, vodi postupak protiv Milomira Đuričića i Vukadina Spasojevića za zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom u logoru Uzamnica 1992. i 1993. godine.

Za Višegrad se sigurno može reći da je, tokom rata protiv Bosne i Hercegovine, bio grad ženoubica, djecoubica odnosno monstruoznih zločina koje su počinili pripadnici raznih formacija Vojske Republike Srpske (VRS). Pionirska, Bikavac, Uzamnica, Vilina Vlas i druge lokacije, navode iz UDIK-a, govore nam dovoljno o karakteru zločina na području Višegrada. Haški sud navodi da je Višegrad bio podvrgnut "jednoj od najnemilosrdnijih kampanja etničkog čišćenja u bosanskom sukobu".

Rezultati sistematskog istrebljenja nesrpskog stanovništva danas su jasno vidljivi u gotovo jednonacionalnoj strukturi višegradskog stanovništva. Povratnicima se utjeruje strah veličanjem četničkog pokreta, pojavama murala i spomenika četničkim vođama, ali i besramnim radom Hotela Vilina Vlas, nekadašnjeg logora za mučenje i silovanje žena.

Procesuiranje počinilaca ratnih zločina, od domaćih sudova, je iznimno važno za proces suočavanja s prošlošću. Pronalazak posmrtnih ostataka je novi korak naprijed u liječenju rana i izgradnji povjerenja i pomirenja na ovim prostorima. Stoga apelujemo na Višegrađane da konačno progovore istinu o sudbini njihovih sugrađana da bi se, posmrtni ostaci žrtava živih lomača i drugih višegradskih stratišta, dostojanstveno ukopali, naglasio je UDIK.

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže postjugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava da bi se utvrdila krivična odgovornost za počinioce, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava i uključivanja mladih u društvenopolitičke procese kroz mirovni aktivizam.

Izvor: Faktor.ba

Prijedlog odluke o zabrani izvoza drvnih sortimenata, ogreva i drugih proizvoda od drveta, koji je pripremilo resorno ministarstvo, ako bude usvojen, trebalo bi da dovede do pada cijena ogreva, a prije svega peleta.

Naime, Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH pripremilo je Prijedlog odluke o zabrani izvoza šumskih drvnih sortimenata, ogreva i drugih proizvoda od drveta, među kojima i peleta.

“Ovom odlukom privremeno se zabranjuje izvoz određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrevnog drveta i proizvoda od drveta, a sve s ciljem osiguranja neophodnih količina za prerađivačku industriju i otklanjanja prijetnje od ozbiljne ili nepopravljive štete za šume u BiH, te sprečavanja kritične nestašice ovih proizvoda za stanovništvo i privredu prouzrokovane krizom na svjetskom tržištu energenata”, navodi se u Prijedlogu odluke.

Ova odluka, ukoliko bude usvojena u Savjetu ministara, bila bi privremena i trajala bi 90 dana od dana stupanja na snagu. U njoj se dodaje kako Savjet ministara i prije isteka roka može preispitati primjenu odluke u slučaju ispunjenosti ciljeva njenog donošenja.

Prema mišljenju Laze Šinika, sekretara Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori RS, usvajanje ove odluke ne samo da je poželjno, već je i nužno.

“Ova najnovija kriza prouzrokovana sukobom u Ukrajini, dodatno je poremetila lance snabdijevanja i to je razlog više da mi sada imamo bolje snabdijevanje i da možemo udovoljiti povećanoj tražnji”, rekao je Šinik za “Nezavisne novine”.

Dodao je da trenutno postoji rast inputa ili ulaznih troškova za proizvođače peleta od oko 30 do 40 odsto, dok je, kako Šinik navodi, na bh. tržištu cijena peleta istovremeno porasla i više od 150 odsto.

Istakao je da bi sjednica Savjeta ministara BiH na kojoj bi se razmatrao ovaj prijedlog odluke trebalo da se održi do kraja ovog mjeseca.

“U zadnje vrijeme imamo sve veću potražnju za ogrevnim drvetom te postoji dovoljno razloga da se domaće kompanije ne bave izvozom drveta, jer je domaća potražnja dovoljno porasla”, naveo je Šinik, dodajući da bi, ako se zabrani izvoz ovog energenta, a imamo veću proizvodnju i manju potražnju, moglo doći do normalizacije cijena.

“Cijena se nikada neće vratiti na nivo iz ranijeg perioda, ali vjerujem da će biti niža nego što je sada”, zaključio je Šinik.

Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”, kazao je da sada u BiH postoje firme koje zarađuju ekstraprofit u sektoru ogreva, ali da će, ako ova odluka stupi na snagu, biti primorane da spuste cijene.

“Zasigurno ćemo imati cijene svih vidova ogreva u normalnom rangu. Veći efekat bio bi kada bi ova zabrana izvoza, kao što je predlagala Vlada FBiH, bila do kraja godine”, kazao je Helać za “Nezavisne”, dodajući da će bez obzira na to i ovih 90 dana uticati na tržište.

Zoran Škrebić, generalni direktor Hemijske industrije “Destilacija” iz Teslića, naveo je da ono što izrazito pogađa naše tržište jeste velika potražnja za ogrevnim drvetom.

“Ukrajina je evropsko tržišta ogrevom snabdijevala sa oko 40 odsto, a sada se iz ove zemlje ili ne može izvesti ili ono što se izvozi nije dovoljno”, naveo je Škrebić, ističući da su i druge zemlje, kao što je Srbija, uvele zabrane izvoza drvnih sortimenata.

“Ovakva zabrana bila bi povoljna za našu firmu, mi već sada imamo veliki problem sa snabdijevanjem osnovnom sirovinom, a to je drvo”, naveo je Škrebić, dodajući da će, ukoliko ova mjera ne bude sprovedena, imati nedostatak ove sirovine, a cijene ogrevnog drveta bi mogle skočiti i do 200 odsto.

Izvor: Nezavisne