Investitor iz Kuvajta u Sarajevu odlučio graditi najveći lunapark u BiH i regiji
Investitor iz Kuvajta "Bosna u očima Gulfa" doo Sarajevo u Sarajevu planira izgradnju zabavnog parka koji će biti najveći u Bosni i Hercegovini, ali i regiji.
Menu
Xmagazin (3473)
Meteorolozi za danas najavili promjenu vremena, a za četvrtak opet 40 stepeni
Jutros su pljuskovi sa grmljavinom registrovani na području Hercegovine, Krajine i sjevera Bosne.
Tragedija u Hrvatskoj: Utopio se 16-godišnjak na Visu
Šesnaestogodišnji ronilac smrtno je stradao u srijedu poslijepodne u uvali Slatina na Visu, doznaje se od Hrvatske gorske službe spašavanja.
Spsioci s Visa, Hvara i Brača poslijepodne su imali akciju potrage za 16-godišnjem roniocem na Visu u uvali Slatina.
ojavu da je mladić zaronio na dah i da više nije izronio su dobili u 15.43 sati putem Centra 112, te od Policijske postaje Vis, piše Hina.
"Odmah po dojavi, na mjesto događaja, krenuli su članovi ispostave s policijom, no mladić je nažalost, pronađen mrtav. U toku je policijski uviđaj". rečeno je.
Izvor: Hina
U Zagrebu iznenada preminuo istaknuti novinar Mislav Bago, imao je 49 godina
Istaknuti voditelj i novinar TV, višestruko nagrađivani reporter, urednik i politički komentator Nove TV Mislav Bago preminuo je danas u 49. godini.
Vijest i iznenadnoj smrti jednog od najupečatljivijih televizijskih lica novijeg doba objavili su hrvatski mediji. A prema informacijama portala Index.hr, Bago je nađen mrtav u Martićevoj ulici u Zagrebu.
Za sada nema informacija o uzroku smrti.
Bago je bio urednik, reporter i politički komentator koji se informativnom timu Nove TV pridružio 2009. godine.
Novinarsku karijeru započeo je kao novinar-istraživač na HRT-u u redakciji TV parlamenta. Specijalizirao se u unutrašnjoj politici za rad Vlade i Hrvatskog sabora te je do danas, kao novinar, pratio više od 30 izbora u Republici Hrvatskoj.
Bio je urednik emisije Otvoreno od 2006. do 2008., a godinu kasnije postaje urednik i reporter na Novoj TV. Od početka učestvuje u svim važnim projektima informativnog programa, od predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora do izbora za Evropski parlament, prati sve značajne društvene i političke događaje u zemlji, kao i važne događaje u inozemstvu poput američkih izbora ili zbivanja u institucijama Evropske unije.
Dobitnik je niza novinarskih nagrada. 2013. godine ga je Evropski pokret BiH proglasio regionalnim novinarom godine. Trostruki je dobitnik nagrade HND-a, koji ga je 2006. proglasio i novinarom godine. Stipendist je USAID-a, u okviru čega je pohađao desetke stručnih usavršavanja u SAD-u, a bio je pozvan, zajedno sa svega 20 novinara iz cijelog svijeta, da uživo prati debatu Obama-McCain u sklopu američkih predsjedničkih izbora 2008. Kao stipendist Vlade Narodne Republike Kine bio je jedan od 20 novinara u posjetu Kini, a pohađao je i seminare u organizaciji Europske komisije i Vijeća Europe.
Bago je rođen 1973. godine u Zagrebu, ali je djetinjstvo proveo u Velikoj Gorici. Tamo su mu roditelji imali stan, gdje su se preselili kad je Bago bio dijete. Kada je krenuo u srednju školu, Mislav se preselio u bakin stan, gdje je živio preko tjedna, a vikendom bi odlazio kod roditelja.
Otac Mislava Bage porijeklom je iz Hercegovine, dok mu je majka rođena Zagrepčanka, a ima i mlađeg brata.
Izvor: Klix.ba
Stiže nam promjena vremena: U BiH od večeras hladnije s kišom
Nakon nekoliko sunčanih dana i temperatura prosječnih za ovo doba godine, u Bosnu i Hercegovinu od večeras stiže naoblačenje koje će donijeti padavine i nešto niže temperaturne vrijednosti.
U našoj zemlji će danas, tokom jutarnjih sati, u zapadnim i sjeverozapadnim područjima Bosne preovladavati pretežno oblačno vrijeme, dok se za ostatak zemlje prognozira sunčano uz postepeno naoblačenje.
Poslije podne i u večernjim satima u Bosni se očekuju pljuskovi sa grmljavinom. U Hercegovini se padavine, uglavnom, mogu očekivati u večernjim satima. U većem dijelu Bosne je moguće izraženije grmljavinsko nevrijeme, praćeno jakim udarima vjetra.
Lokalno se očekuju i intenzivnije padavine, ponegdje praćene gradom. Jutarnja temperatura od 18 do 24, na jugu do 26, a dnevna od 29 do 35, dok se na sjeveroistoku Bosne očekuje do 39 stepeni.
Prvog dana vikenda u BiH nestabilno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom, a intenzivnije padavine se očekuju u sjevernim i sjeveroistočnim područjima Bosne.
Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu do 24, a dnevna od 27 do 33 stepeni Celzijusa.
U nedjelju su meteoroloži za područje Bosne najavili pretežno oblačno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima. Intenzivnije padavine se očekuju u sjeveroistočnim, centralnim i istočnim područjima Bosne.
U Hercegovini jutro sunčano uz postepeno naoblačenje, a kiša i pljuskovi se očekuju poslije podne. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 31 stepen.
U ponedjeljak, 22. augusta, Federalni hidrometereološki zavod (FHMZ) prognozira pretežno oblačno vrijeme sa kišom u Bosni, a u Hercegovini lokalni pljuskovi se očekuju poslije podne.
Jutarnja temperatura od 15 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni na jugu naše zemlje.
Izvor: Klix
Zbog rizika od recesije cijena nafte na svjetskom tržištu i dalje pada
Tokom prošle sedmice na svjetskom tržištu bilježi se pad cijena nafte za 1,5 posto.
To se dešava jer se veliki svjetski trgovci plaše usporavanja najvećih svjetskih privreda, što znači i manje potrošnje i manju potražnju za naftom.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,5 posto, na 96,72 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,45 posto, odnosno na 90,77 dolara.
Stručnjaci ocjenjuju da je američka privreda u tehničkoj recesiji, dok recesija prijeti i Evropi zbog neizvjesne sezone s energentima poslije uvođenja sankcija Rusiji.
Tri velike ekonomije, američka, evropska i kineska pokazuju znakove usporavanja, što znači slabiju potražnju za naftom. Također, pretpostavlja se da na slabiju potražnju nafte utječe i snažniji dolar jer automatski znači da je i nafta skuplja za one koji je kupuju u drugim valutama.
Evropa traži alternativu ruskoj nafti pa su neke zemlje već počele s kupovinom američkih zaliha. Podsjetimo, Evropska unija je Rusiji uvela sankcije i zabranila kupovinu ruske nafte, a novi paket sankcija stupa na snagu 5. septembra.
Pretpostavke su da će zemlje Evropske unije trebati nadomjestiti čak 1,2 miliona barela dnevno ruske nafte iz nekih drugih izvora.
Izvor: Klix
U BiH danas oblačno s kišom, slično vrijeme i narednih dana
U Bosni i Hercegovini se danas očekuje pretežno oblačno vrijeme povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima i grmljavinom.
Jutarnja temperatura kretaće se od 14 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 16 do 22, na jugu od 24 do 29 stepeni Celzijusovih, prognozira Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.
U utorak se očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabom kišom ili lokalno jačim pljuskovima. Poslijepodne u Hercegovini je moguća grmljavina. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 17 do 23, na jugu do 28 stepeni Celzijusovih.
U srijedu će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme povremeno sa slabom kišom ili lokalnim pljuskovima. U Hercegovini se očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme, lokalno slab pljusak moguć je poslije podne. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 19 do 25, na jugu do 31 stepen.
U četvrtak se u Bosni očekuje pretežno oblačno vrijeme, povremeno sa slabim i lokalnim pljuskovima. U Hercegovini sunčano uz umjeren porast naoblake poslije podne, što može usloviti lokalne pljuskove. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu do 23, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 33 stepena.
U petak će u Bosni preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u Hercegovini pretežno sunčano. Poslijepodne porast naoblake u Bosni može usloviti kišu i pljuskove. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 34 stepena Celzijusovih.
Izvor: Anadolija
Euro na najnižem nivou u posljednjih 20 godina, strah od recesije sve veći
Azijske dionice pale su u utorak šestu sesiju zaredom nakon ponovnog skoka cijena energenata u Evropi. Skok cijena je potaknuo strah od recesije i povećao prinose na obveznice, dok je evropsku valutu euro oborio na najniži nivo u posljednjih 20 godina.
Referentne cijene plina u Europskoj uniji porasle su 13 posto preko noći do rekordnog iznosa, nakon što su se udvostručile u samo mjesec dana i bile 14 puta više od prosjeka prošlog desetljeća.
Analitičari američke banke Citi upozorili su u ponedjeljak da bi inflacija u Ujedinjenom Kraljevstvu mogla prijeći 18 posto ako cijene energije ne budu ograničene, što je za više od devet puta više od cilja Bank of England. Inflacija potrošačkih cijena zadnji je put dosegla takvu razinu 1976. godine.
Analitičari smatraju "teška energetska situacija" sugerira da vrhunac inflacije još nije dosegnut, sa velikom mogućnosti da će inflacija ostati visoka neko vrijeme ukoliko ne bude reakcije centralnih banaka.
U ponedjeljak je euro dosegao najniži nivo u odnosu na dolar u posljednjih dvadeset godina i pao ispod nivoa pariteta. Za jedan euro se moglo dobiti 0,9937 dolara.
Najavljeno zatvaranje zbog održavanja plinovoda Sjeverni tok 1 od 31. augusta do 2. septembra, dodatno je pojačalo strahove od nestašica i dovelo do enormnog rasta cijene plina u Evropi.
Izvor: Klix
Ljeto još nije gotovo: Danas i za vikend sunčano, temperatura će ići i preko 30 stepeni
Nakon jednog perioda pretežno oblačnog i nešto hladnijeg vremena, od danas ćemo još malo uživati u sunčanim danima.
Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas će u našoj zemlji biti pretežno sunčano vrijeme. Tek poslijepodne ponegdje može doći do naoblake i lokalno kiše.
Temperatura danas će se kretati od 27 do 31, a na jugu čak i do 35 stepeni.
Subota će također biti sunčana, uz moguće naoblačenje u pojedinim dijelovima zemlje u poslijepodnevnim satima. Ipak, dnevna temperatura prognozira se u rasponu od 29 do 35 stepeni.
U nedjelju pretežno sunčano uz postepeno naoblačenje poslijepodne i temperature do preko 30 stepeni.
Stoga, dok ljetno još uvijek nije reklo svoje iskoristite vikend pred vama na najbolji način, a najbolje i najljepše je u prirodi.
Izvor: Klix
I to je moguće – lica sa istim invaliditetom nisu lica sa jednakim pravima: Invaliditet se ne smije vrednovati po načinu na koji je stečen
Imati invaliditet u Bosni i Hercegovini ne znači nužno da ćete imati i ista prava kao druga osoba s istim invaliditetom. Naime, stepen socijalnih prava za osobe sa invaliditetom u Bosni i Hercegovini zavisi od toga kako i kada je taj invaliditet nastao, a ne o vrsti i stepenu invaliditeta. Ovakav odnos prema osobama sa invaliditetom predstavlja direktno kršenje Konvencije pravima osoba s invaliditetom koju je BiH potpisala 2009, a ratifikovala 2010.
U Republici Srpskoj socijalna davanja zavise od toga da li ste invaliditet stekli kao učesnik rata, civilna žrtva rata, ili kao građanin/građanka prije ili nakon navršenih 18 godina starosti.
Zoran Dragić je osoba sa 70% invaliditeta prve kategorije. Ranjen je od, kako kaže, zalutalog metka tokom rata, te kao civilna žrtva rata prima invalidninu od 360 KM.
„Ratni vojni invalidi imaju oko 550 KM za isti procent invaliditeta. Uvijek se na prvo mjesto stavljaju RVI“, kaže Dragić.
Željko Volaš je osoba sa 100% invaliditeta i ima status ratnog vojnog invalida pa prava ostvaruje iz boračko-invalidske zaštite koja uključuju invalidninu, ortopedski dodatak, materijani dodatak i pravo na ortopedsko pomagalo.
„Moja invalidnina je 640 KM, pored ovoga ostvarujem pravo na banjsku rehabilitaciju svake godine u trajanju od 14 dana. Osobe sa neratnim invaliditetom trebaju isto tako da ostvare prava prema svojim potrebama. Od velike bi koristi bilo imati tačnu bazu podataka osoba sa invaliditetom“, govori Volaš.
Zoran Vujin je u saobraćajnoj nesreći 1998. zadobio povrede kičme, stekavši 100 postotni invaliditet.
„Nemam nikakvo pravo na socijalnu pomoć, pošto je zakon, nažalost, postavljen tako da samo oni koji su nastradali prije 18. godine imaju to pravo, ja sam nastradao s 26, zato se i borimo da to izmijenimo“, kaže Vujin. Zbog svega se osjeća diskriminisano, a zakonsku regulativu smatra kao sredstvo kojim se uskraćuje mogućnost normalnog života svima koji su stradali kao civili.
„Na neki način mi jesmo diskriminisani, ne samo ja, ja sam ipak uspio da dobijem minimalnu penziju jer sam imao malo radnog staža. To jeste minimalna, ali je opet penzija, ali kada uzmete nekoga ko je stradao u saobraćajnoj nezgodi, poput mog kolege sa 19 godina, on ne može da dobije nikakvu pomoć, što je čista diskriminacija“, dodaje Vujin koji kaže i da socijalna primanja osoba sa neratnim invaliditetom nisu dostatna pa moraju da žive na račun porodica.
Ovi primjeri jasno ilustruju diskriminaciju osoba sa invaliditetom po više osnova, a da postoji veliki broj socijalno ugroženih stanovnika koji nisu korisnici socijalnih davanja zbog propusta i praznina u sistemu socijalne zaštite i vezanom zakonodavstvu upozoreno je i u Nacionalnom izvještaju o humanom razvoju za 2020. godinu – „Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini” koji je izradio Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) uz podršku Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini.
„Fragmentirani i neefikasni sistemi u zemlji doveli su do razlika ne samo u kriterijima za stjecanje prava, nego i u pokrivenosti, usmjerenosti, efikasnosti, raspoloživosti i nivoima naknada na osnovu mjesta prebivališta, uzroka invaliditeta ili instituciji koja u odnosu na uzrok invaliditeta ima nadležnost da administrira socijalna davanja, a ne na osnovu potreba“, navodi se u Izvještaju.
Radovan Ristić, predsjednik Udruženja distrofičara regija Banjaluka kaže da u Republici Srpskoj postoje tri osnova po kojima se ostvaruje pravo na ličnu invalidninu: ratni vojni invalidi, civilne žrtve rata i neratni invalidi. Osobe koje su stradale u ratu pomoć ostvaruju u Ministarstvu boračko-invalidske zaštite, a neratni invalidi prava ostvaruju iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.
„To znači da se isto pravo ostvaruje po osnovu tri različita zakona i naravno iznosi su različiti. RVI imaju najviše prava, pa su iza njih civilne žrtve rata i onda su posljednji osobe sa civilnim invaliditetom. Razlika je ogromna u samoj njezi i u ličnoj invalidnini. Iznosi se kreću od 130KM do 1500-1600KM. Slijep čovjek je slijep čovjek i iste su mu potrebe kad je invalidnost u pitanju, ne ulazeći u način nastanka invalidnosti“,
upozorava Ristić.
Slične probleme imaju i osobe koje invaliditet nisu stekle u statusu boraca u Federaciji BiH. Mirza Alihodžić, potpredsjednik Kantonalnog Udruženja civilnih žrtava rata "Svjetlost" iz Sarajeva kaže da je odnos države prema osoba s invaliditetom diskriminirajući.
„RVI imaju najveća primanja, imaju sve privilegije koje civilne žrtve rata i neratni invalidi nažalost nemaju. Sve beneficije koje imaju oni su obezbjedili preko svojih predstavnika u izvršnoj zakonodavnoj vlasti od kraja rata na ovamo, koje mi nemamo. Što se tiče Konvencije o istim pravima OSI, ona samo postoji na papiru. Ništa više“, kaže Alihodžić.
Čak 13 godina civilne žrtve rata nisu dobile povećanje invalidnine, a finansiranje ortopedskog dodatka je, kako objašnjava naš sagovornik, mizerno.
Osobe sa istim invaliditetom u Bosni i Hercegovini nemaju nužno ista prava. Ova više nego očita diskriminacija se mora što prije ukloniti, i omogućiti da svaka osoba ima pravo i dobije podršku kakva joj je potrebna.
U Drugom i Trećem periodičnom izvještaju države potpisnice (BiH) koji su uradili nadležni organi 2020. o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Bosni i Hercegovini stoji da u entitetima i Brčko Distriktu i dalje nisu izrađeni i ne primjenjuju se usklađeni kriteriji i postupci ocjenjivanja procenta invaliditeta, bez obzira na uzrok nastanka invaliditeta, već se ocjenjivanje u svakoj oblasti vrši prema posebnim propisima (neratni invalidi, civilne žrtve rata i ratni vojni invalidi).
ZA ONE KOJI ŽELE PROČITATI VIŠE
2017. Komitet UN-a za prava osoba sa invaliditetom je dao komentar na Izvještaj BiH o sprovođenju Konvencije izrazivši zabrinutost što se Zakon o zabrani diskriminacije ne primjenjuje i ne provodi sistematski i zbog nedostatka jasne definicije diskriminacije na osnovu invaliditeta sa efikasnim i primjenjivim sankcijama. Takođe, Komitet je nezadovoljan što su „različita zakonom propisana prava osoba sa invaliditetom čija invalidnost nije posljedica rata u odnosu na civilne žrtve rata i ratne vojne invalide“.
Dok se Komitet poziva na nejasnu definiciju diskriminacije u BiH, Konvencija jasno propisuje šta je to diskriminacija.
“Diskriminacija na osnovu invaliditeta znači svako razlikovanje, isključivanje ili ograničavanje na osnovu invaliditeta, čija su svrha ili posljedica umanjivanje ili poništavanja priznanja, uživanja ili korištenja svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, ravnopravno s drugim osobama, na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom, društvenom i svakom drugom području”, stoji u Konvenciji čije je poštovanje upitno.
