Dvije hiljade gostiju, uključujući nekoliko stotina predsjednika, poglavara i monarha, prisustvovat će u ponedjeljak državnom ispraćaju britanske kraljice Elizabete II u Westminsterskoj opatiji u Londonu. Pokopana će biti navečer u kapeli svetog Jurja pokraj dvorca Windsor.

Državna sahrana britanske kraljice Elizabete, jedan od najvećih logističkih izazova u britanskoj historiji, održat će se u Westminsterskoj opatiji, a među 2.000 gostiju su, između ostalih, japanski car Naruhito, francuski predsjednik Emmanuel Macron, američki predsjednik Joe Biden. U ime Bosne i Hercegovine, sahrani će prisustvovati ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković.

Sahranu će osiguravati više od 10.000 policajaca iz cijelog Ujedinjenog Kraljevstva jer se uzduž pogrebne povorke očekuje rekordan broj ljudi. Zemlja će u ponedjeljak gotovo stati. Trgovine, uredi, restorani bit će zatvoreni. Ispraćaj će se moći gledati u stotinjak kina i u parkovima ne velikim monitorima.

Poslijepodne, kovčeg kraljice Elizabete II bit će odvezen u dvorac Windsor gdje će navečer biti pokopana u najužem krugu porodice, piše Hina.

Procesija

U ponedjeljak ujutro će kraljičin kovčeg, koji je trenutno izložen u londonskoj palači Westminster, biti prevezen u Westminstersku opatiju gdje će biti održan državni pogreb.

Procesija počinje u 11:35 sati po srednjoevropskom vremenu. Kovčeg će biti položen na lafet koji će vući mornarički oficiri, što je tradicija od pogreba kraljice Viktorije 1901.

Procesija iza kovčega koju će predvoditi Charles III i članovi britanske kraljevske porodice, stići će do vrata Westminsterske opatije nakon 17 minuta. Ispred lafeta hodat će 200 gajdaša i bubnjara Kraljevskog ratnog zrakoplovstva.

Državna sahrana

Iako će služba koju će održati opat David Hoyle početi u podne po srednjoevropskom vremenu, opatija će biti otvorena tri sata ranije kako bi se ondje smjestilo 2.000 zvanica.

Uz državnike, političare i monarhe, sahrani će prisustvovati i 200 ljudi koje je kraljica odlikovala u junu ove godine, u prvom redu zdravstveni radnici angažovani u pandemiji.

Propovijed će održati kanterberijski nadbiskup Justin Welby, nakon čega će u crkvi i cijelom Ujedinjenom Kraljevstvu nastupiti dvije minute šutnje.

Državna sahrana će završiti oko 13:00 sati nacionalnom himnom, posljednjim pozdravom trubom i tužaljkom koje će izvesti kraljičin gajdaš.

Strani državnici potom će na prijem u organizaciji šefa diplomacije Jamesa Cleverlyja u sjedištu Anglikanske crkve – Church Houseu, odmah do opatije.

Povorka s kovčegom, ipak, kreće Londonom do Hyde Parka, uz zvona Big Bena, a zatim će kovčeg pogrebnim kolima biti odvezen u Windsor, na jugoistok, tridesetak kilometara od glavnog grada.

Vjerska svečanost i pokop u Windsoru

Od 16:00 sati po srednjoevropskom vremenu kreće nova procesija predvođena pripadnicima Kraljevske konjice koja će na putu prema dvorcu Windsor prijeći pet kilometara dug Long Walk (Dugu šetnicu).

Kraljevska porodica će se pridružiti procesiji prema kapeli svetog Jurja.

Ondje će na vjerskoj službi biti 800 ljudi, uključujući članove kraljičinog osoblja.

U 20:30 sati kraljica će biti pokopana, u najužem porodičnom krugu, u memorijalnoj kapeli njenog oca Georgea VI.

Kraljica Elizabeta II je preminula 8. septembra u 97. godini i važi za najdugovječniju monarhinju u Velikoj Britaniji. Njen tron je naslijedio sin princ Charles III.

Izvor: Faktor/Hina

Bosanskohercegovački kandidat u kategoriji Najbolji međunarodni dugometražni film za nagradu Oscar Američke akademije (Academy of Motion Picture Arts and Sciences) je film "Balada" rediteljice Aide Begić.

Udruženje filmskih radnika BiH, kao certificirana strukovna organizacija za Bosnu i Hercegovinu, organizirala je izbor, te je komisija u čijem su se sastavu našli reditelj Alen Drljević, scenaristica Elma Tataragić, producent Jovan Finzi Marjanović, rediteljica i scenaristica Ines Tanović, producent Armin Hadžić, scenaristica Bojana Vidosavljević, reditelj Goran Dujaković, producentica Amira Kudumović, reditelj Faruk Lončarević i scenaristica Asja Krsmanović, glasanjem odlučila o bosanskohercegovačkom kandidatu.

Film "Balada" je svjetsku premijeru imao na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu u Takmičarskom programu, a nastao je u produkciji producentske kuće Film House iz Sarajeva.

Film "Balada" je priča o Merjem-Meri (30), neambicioznoj domaćici i majci djevojčice Mile (8), koja se poslije deset godina bračnog života vraća u roditeljsku kuću. Ubrzo nakon povratka, Meri shvaća da je zarobljena u začaranom krugu provincijskih zakona i pravila, kao i u kompleksnim relacijama između ambiciozne majke i razmaženog mlađeg brata. Njena nada da će dobiti starateljstvo nad kćerkom je svakim danom sve manja jer nema priliku da nađe stalni posao. Jedino što je čini sretnom, a zbog čega je svi osuđuju, odlazak je na audiciju za film koji se snima u susjedstvu.

Uloge u filmu ostvarili su Marija Pikić, Jasna Žalica, Milan Tocinovski, Lana Stanišić, Slaven Vidak, Enes Kozličić, Davor Golubović, Amar Čustović. Autorsku ekipu filma pored scenaristice i rediteljice Aide Begić, čine direktor fotografije Erol Zubčević, montažer Redžinald Šimek, kostimografkinja Sanja Džeba, scenografkinja Emina Kujundžić, make-up artistica Lamija Hadžihasanović Homarac i kasting direktorica Timka Grin. Producenti filma su Adis Đapo, Aida Begić i Erol Zubčević.

Udruženje filmskih radnika Bosne i Hercegovine već 21 godinu kandidira film Američkoj akademiji u kategoriji za Najbolji strani igrani film. Na osnovu kandidature Udruženja filmski radnika, film "Ničija zemlja" Danisa Tanovića je 2002. godine nagrađen nagradom Oscar za najbolji strani film, a bh. kandidat za 2020. godinu, film "Quo Vadis, Aida?" bio je nominovan za ovu prestižnu nagradu. Nagradu Oscar dodjeljuje američka Akademija filmskih umjetnosti i nauke AMPAS, a jedna je od najznačajnijih nagrada u svijetu filmske umjetnosti, dok je ceremonija dodjele jedan od najgledanijih televizijskih programa tokom godine u SAD-u a i u svijetu.

Izvor: Faktor

Jesen 2022. u poređenju s istim periodom prošle godine trebala bi biti slična ili malo toplija, navodi se u sezonskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) Bosne i Hercegovine, prenosi Anadolu Agency (AA).

"I pored toga što se tokom jeseni očekuju veće srednje temperature zraka, nisu isključeni i prodori hladnih zračnih masa sa sjevera kontinenta s temperaturama znatno nižim od uobičajenih. Mraz je izvjestan u centralnim područjima zemlje", navode iz FHMZ-a.

Navodi se da se do 30. novembra očekuje viša srednja temperatura zraka u poređenju s prosječnom temperaturom za period od 1981. do 2010. godine.

Prema prognostičkim modelima, najveća odstupanja u odnosu na referentni niz prognoziraju se u septembru. U oktobru i novembru pomenuti modeli ukazuju na pozitivno odstupanje na prostoru Bosne, dok se u Hercegovini očekuju prosječne temperature. Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se nešto iznad 50 posto.

Na duži vremenski period prognoza količina padavina u odnosu na prognozu temperatura zraka je manje pouzdana, tako da se prognozirane količine padavina moraju uzeti sa više opreza, navode iz FHMZ-a.

Tokom jeseni, prema dostupnim materijalima za dugoročnu prognozu, ukupna količina padavine trebala bi biti manja u odnosu na referentni niz 1981.-2010. godine. Raspored padavina tokom jeseni biće neujednačen, a najmanja odstupanja u odnosu na referentne vrijednosti prognoziraju se za novembar.

Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti približna padavinama registrovanim tokom jeseni 2021. godine.

Izvor: AA

Jesen je ove godine nastupila noćas, tri sata poslije ponoći po srednjoevropskom vremenu, a trajat će do 21. decembra kada će biti prvi dan zime.

Jesen na sjevernu Zemljinu poluloptu dolazi 266. dana 2022. godine u 38. sedmici (u tom trenutku proći će 72,88 posto ove godine). U istom trenutku, na južnoj Zemljinoj polulopti počet će proljeće.
Jesen počinje u trenutku kada Sunce, u svom prividnom kretanju tokom godine, presječe nebeski ekvator i krene na južnu nebesku hemisferu.

Tog dana Sunce izlazi tačno na istoku, a zalazi tačno na zapadu; obdanica i noć su jednaki i traju po 12 sati. Taj dan se zove jesenja ravnodnevnica ili jesenji ekvinocij. Stručno i preciznije, dolazak jeseni se definiše kao momenat kada centar Sunčevog diska dospe u nultu deklinaciju, a rektascenzija Sunca je oko 12 sati.

Jesen će ove godine trajati 89 dana, 20 sati i 44 minuta, a interesantno je što je to šest minuta duže nego prošle godine.

U petak, prvog jesenjeg dana Sunce izlazi u 6.26, a zalazi u 18.34 sati.

U Bosni i Hercegovini je, sudeći prema vremenskim izgledima, jesen stigla i nešto ranije, dok su u pojedinim područjima sa većom nadmorskom visinom gdje je tokom vikenda pao snijeg - pejzaži donijeli pravu zimsku, idiličnu sliku.

Shodno niskim temperaturama koje u Bosni i Hercegovini, konkretno u Kantonu Sarajevo, traju već nekoliko dana, od jučer su KJKP "Toplane" počele sa grijanjem stanova i stambenih jedinica koje su na njihovom toplifikacionom sistemu, tako da nema sumnje da se u našoj zemlji jesen osjetila i mnogo prije njenog zvaničnog kalendarskom računanja.

Trend temperatura ispod prosjeka za ovo doba godine nastavit će se i u narednim danima, danas i sutra sunčano i bez kiše, a drugog dana vikenda vremenske prilike uslovit će kišu.

Izvor: Klix.ba