KRIMINALITET:

- U navedenom periodu na prostoru Brčko distrikta BiH zabilježena su dva krivična djela iz oblasti imovinske prirode i to „Teške krađe” iz člana 281. Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH, od kojih je jedna u pokušaju.

JAVNI RED I MIR:

- U izvještajnom periodu zabilježen je jedan događaj narušavanja javnog reda i mira i to dana 11.02.2023. godine kada je jednom licu iz Brčkog izdat prekršajni nalog zbog počinjenog prekršaja iz člana 4. „Drsko ponašanje” iz Zakona o javnom redu i miru Brčko distrikta BiH.

SAOBRAĆAJ:

- Tokom navedenog perioda zabilježene su dvije saobraćajne nezgode.

-Izdvajamo događaj od dana 13.02.2023. godine kada su policijski službenici tokom obavljanja redovnih poslova i zadataka oko 01.00 sati u ulici Fra Šimuna Filipovića izvršili kontrolu vozača motornog vozila marke „VW Golf” kojim je upravljao M.M. rođen 1979. godine iz Brčkog, a koji je odavao znakove da je pod dejstvom alkohola, ali je odbio da se testira, te je u 01.10 sati lišen slobode zbog počinjenog prekršaja iz člana 220. Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH.

- Policijski službenici Policije Brčko distrikta BiH su prilikom kontrole vozača i vozila isključili ukupno 29 vozača i vozila. Od toga 18 vozača koji su vozilima upravljali pod dejstvom alkohola od kojih jedan nije imao navršenu 21 godinu, zatim šest vozača koji su upravljali vozilima prije sticanja prava na upravljanje, jedan koji je vozilom upravljao u vrijeme trajanja zabrane, dva vozača koji su upravljali neregistrovanim vozilima, jedan jer je upravljao vozilom nakon isteka važnosti potvrde o registraciji i jedan zbog upravljanja vozilom u kojem je bio nepravilno raspoređen teret.

OSTALO:

- Izdvajamo dva događaja od kojih je prvi prijava koju je Policija Brčko distrikta BiH zaprimila dana12.02.2023. godine u 17.07 sati, da se lice inicijala E.K. rođen 1962. godine iz Brčkog udaljilo od kuće u nepoznatom pravcu. Policija je odmah nakon prijave preduzela sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti na pronalasku navedenog lica.

- I drugi događaj od 10.02.2023. godine kada su policijski službenici Policije tokom kontrole vozača motornog vozila marke “Peugeot” kojim je upravljalo lice inicijala Z.Z. rođen 1987. iz Rašljana, provjerom u Registru novčanih kazni utvrdili da navedeno lice ima neplaćenih kazni u iznosu od 3.179 konvertibilnih maraka, te da je povratnik u izvršenju teških prekršaja iz oblasti Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH. Zbog osnova sumnje da će nastaviti sa vršenjem istih, a u skladu sa članom 20. stavovi (1) i (2) Zakona o prekršajima Brčko distrikta BiH, navedenom licu je privremeno oduzeto motorno vozilo i deponovano u depozit Policije Brčko distrikta BiH. Protiv navedenog lica će Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH biti podnešen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Obavještavaju se svi učesnici u saobraćaju da će u periodu od 20.02.2023. do 25.02.2023. godine stupiti na snagu privrema izmjena i obustava saobraćaja u ulici Bijeljinska na dionici od skretanja za luku Brčko do nadvožnjaka u stambenom naselju Bosnaplod – Ilićka.

Desetočlani spasilački tim Odjela za javnu sigurnost Vlade Brčko distirkta Bosne i Hercegovine, Odsjeka civilne zaštite, nakon putovanja koje je trajalo preko 40 sati stigao je u Kahramanmaraš u Turskoj. Nakon uspostave kampa u subotu su cijeli dan proveli na ruševinama u potrazi za unesrećenima.

Prošlo je sedam dana otkako je smrtonosni potres pogodio Tursku i Siriju, pri čemu je život izgubilo više od 30.000 ljudi.

Danas se obilježava Međunarodni dan radija, dan kada je 1946. godine prvi put Radio Ujedinjenih naroda emitirao program riječima: "Ovo su Ujedinjeni narodi. Obraćamo se ljudima svijeta".

U nešto više od stotinu godina postojanja radio je postao dijelom svakog doma. Desetljećima se populacije uz radijski program informiraju, zabavljaju i uče, a i nakon pojava televizije i Interneta, ovaj medij ne gubi na značaju. Pa ipak, publika je nešto drukčija, teme su suvremenije, a na određeni način svi postajemo urednici vlastitog radijskog programa.

Od izuma za emitiranje elektromagnetskog zračenja 1894. godine, prošlo je vrlo malo vremena dok se izum Marconija i Tesle pretvorio u svakodnevnog ljudskog suputnika. Radio je dramama Orsona Wellsa prerastao u zabavljača, u Drugom svjetskom ratu postao je glavni informator i sudionik antifašističkog pokreta otpora, a radio je ključni element spuštanja na Mjesec ili potrage za izvanzemaljskim životom SETI. U svakodnevnom životu, publika svih generacija svakodnevno pronalazi razlog da sluša radijski program.

Iako su u proteklim desetljećima primat u informacijama preuzele televizija, kasnije Internet, radio još uvijek visoko kotira kao medij koji dopušta sučeljavanje različitih mišljenja, dijalog, pa i kao jedini pouzdan medij u najtežim trenucima.

Radio je desetljećima tu da nas informira, zabavlja i podučava, a u novije doba sve češće ima i ulogu aktivnog društvenog sudionika u kozmopolitskom globalnom selu. Najnovije usluge emisija na zahtjev omogućuju nam čak da sami postanemo urednici birajući teme koje želimo i vrijeme kada želimo slušati, bilo u automobilu, uz čitanje ili pred spavanje.

Izvor: BHRT

Grupa njemačkih diplomata i nekadašnjih uposlenika OHR-a uputili su pismo Bundestagu i zatražili smjenu Kristijana Šmita sa funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Između ostalog tvrde da je od njegovog imenovanja 2021. godine Šmit štitio one koji rade na potkopavanju i uništavanju države. Kakve optužbe stižu na račun Kristijana Šmita i koliko je realno da će doći do njegove smjene?

Niz kritika na račun Kristijana Šmita u pismu upućenom Komitetu za spoljne poslove Bundestagu. Od toga da radi u interesu susjednih zemalja do optužbi za pristrasnost i trajno urušavanje mirovnog procesa.

JOSIP JURATOVIĆ, poslanik SPD-a u Bundestagu

"Treba to sa oprezom posmatrati, mi takva pisma dobijamo svakodnevno, ja osobno kao poslanik isto uzimamo svakog za ozbiljno pošto smo reprezentanti ali težinu tog mišljenja i akcionizma ja ne bih preuveličao."

Grupa bivših diplomata u pismu navodi i da visoki predstavnik nije govorio istinu tokom saslušanja pred Vanjskopolitičkim odborom Parlamenta Velike Britanije.

Optužbe na račun Šmita su veoma ozbiljne, stav je urednika portala politički.ba Seada Numanovića. Ipak,kaže, teško može doći do Šmitove smjene, sa čime je saglasan i poslanik u Bundestagu Josip Juratović.

SEAD NUMANOVIĆ, urednik portala politički.ba

"Prema tvrdnjama ljudi koji su potpisali pismo poslanicima Vanjskopolitičkog odbora Njemačkog parlamenta u toku svjedočenja u Londonu visoki predstavnik je iznio čak i niz neistina. Situacija se kako vrijeme odmiče komplicira i ona dovodi visokog predstavnika u neugodnu dilemu, no vjerujem da će on i to prevladati i da će još neko vrijeme nastaviti ovu politiku kojom smo mi rastuće nezadovoljni."

JOSIP JURATOVIĆ, poslanik SPD-a u Bundestagu

"Što se tiče Vlade Njemačke, Evropske unije, što se tiče Sattlera sa kojim sam lično razgovarao i Ujedinjenih nacija, svi stoje uz Kristijana Šmita, osim onih struktura koje služe Rusima."

Otvorilo je ovo i pitanje ugleda koji Kristijan Šmit uživa u Bosni i Hercegovini. Analitičari su stava da se jednim dijelom to kako ko naziva visokog predstavnika može pripisati i unutrašnjopolitičkim odnosima između vladajuće koalicije i opozicije u Njemačkoj, a drugim komplikovanošću sistema u Bosni i Hercegovini.

DEJAN ŠAJINOVIĆ, novinar

"Što se tiče Bosne i Hercegovine sve je komplikovano, sve se množi sa tri. Za neke je on sjajan, za neke loš. Sad dolazimo u situaciju da mi ne priznajemo gospodina Šmita kao visokog predstavnika zato što ga ne priznaje Rusija, iako on u suštini ne radi ništa čemu bi se Republika Srpska mogla eventualno usprotiviti."

Dio europarlamentaraca i dalje kritikuje poteze Šmita. Poslanik u Evropskom parlamentu Tineke Strik ističe da su nametnute izmjene Izbornog zakona visokog predstavnika prouzrokovale korak nazad u tranziciji Bosne i Hercegovine.

"Moje kolege iz Evropskog parlamenta i ja smo kritikovali odluke visokog predstavnika zato što nam trebaju reforme koje ce biti inkluzivne i trebamo slijediti put koji će nas dovesti do principa jedan čovjek jedan glas, odnosno do potpune demokratije umjesto vraćanja nacionalističkim podjelama", naglasila je Strik.

U kontekstu aktuelnog pisma, Strik tvrdi da do efikasnih reformi treba doći kroz demokratski proces, a ne nametanjem odluka OHR-a. Tako su izbori 2. oktobra, kako kaže, bili umjesto praznik demokratije korak nazad na putu Bosne i Hercegovine. Upućeni ipak tvrde da je izglednije da dođe do promjene politike Kristijana Šmita, nego do njegove smjene.

Izvor: BHRT