
Koliko puta vam je rečeno da ne idete vani kada je hladno jer ćete se prehladiti ili dobiti gripu? Koliko ste puta vi to izgovorili?
Hladno vrijeme nije per se uzrok gripe ili prehlade. Uzrok su različiti virusi - virusi gripe, adenovirusi, respiratorni sincicijalni virus, različiti koronavirusi. Ali da li hladno vrijeme potpomaže nastanak bolesti, infekciju? Zašto se više razbolijevamo tokom jeseni i zime, nego kada je toplije?
Veći rizik
To što vam je hladno možda neće uzrokovati prehladu, gripu ili Covid, ali vas može učiniti podložnijim da ih dobijete. Za Covid se već utvrdilo da nema sezonalnost i da se osoba može razboljeti i ljeti, ali je zimi rizik veći.
Kao prvo, zimi više vremena provodimo u zatvorenom prostoru. Tu udišemo potencijalno nedovoljno ventilirani zrak. U prevodu - to znači da udišemo ono što su drugi ljudi izdahnuli. Uključujući i viruse, poput gripe, RSV-a... Covid-19 također se više širi u zatvorenom, nego vani. No - danas većinu vremena provodimo u unutrašnjim prostorijama, čak i ljeti, u klimatiziranim prostorima, što također uvećava rizik od izloženosti patogenima.
Naučnici su mjerili vezikule otpuštene iz ljudskih ćelija u nosu uzgojenih u laboratorijskim posudama na 37 °C.
Te bolesti uzrokuju virusi koji se prvenstveno prenose kapljicama poznatim kao aerosoli. One su raspršene u zraku. Potvrđeno je kako se ove bolesti ne prenose samo kapljično nego i aerosolom.
Šta to u praksi znači? Dok kapljice padaju na tlo, aerosol se zadržava lebdeći u zraku - u nivou našeg nosa. Da se prenose samo kapljicama, one bi uglavnom pale na pod i tu bi kontaminirale površine na koje u padu nalete. Ali nije tako.
Virusi obično ne lebde okolo “goli”. Oni su obavijeni kapljicama tekućine, poput sline. Te kapljice također sadrže komadiće sluzi, proteina, soli i drugih tvari. Te druge komponente mogu odrediti hoće li virus preživjeti sušenje. Zapravo, mi virusima pomažemo da prežive i time što ih iskijavamo i iskašljavamo sa našom slinom. Ona štiti virus od isušivanja i toga da se raspadne, postane neinfektivan.
Kada je vlažnost veća, kapljice se polako suše. Takvo sporo sušenje ubija viruse kao što su gripa A i SARS-CoV-2, kako se navodi u preprintu na bioRxiv.org. Tokom sporog sušenja, so (koja se nalazi u pljuvački) i druge stvari koje mogu naškoditi virusu postaju koncentriranije iako istraživači još u potpunosti ne razumiju šta se događa na molekularnoj razini da deaktivira virus.
Imunološki sistem ima trik za odbranu od virusa. Naime, ćelije koje se nalaze u nosu načičkane su površinskim proteinima koji mogu otkriti viruse. Kada jedan od ovih senzorskih proteina vidi da dolazi virus, signalizira ćeliji da pusti mjehuriće koji se nazivaju izvanstanični mjehurići/vezikule.
Izvor: Oslobođenje