U prostorijama Policije Brčko distrikta BiH danas je upriličena svečanost povodom dodjele priznanja dvojici mladih ljudi koji su svoju hrabrost iskazali spasivši živote dvojice dječaka 14. avgusta 2022. godine.

Tim povodom šef Policije Brčko distrikta BiH Goran Pisić je na osnovu Pravilnika o dodjeli nagrada i priznanja Policije Brčko distrikta BiH uručio priznanje „Zlatna policijska značka” policijskom službeniku Jedinice specijalne policije Mirenu Ibrahimoviću i zahvalnicu građaninu Elvisu Kadiću, zbog iskazane hrabrosti i spašavanja dvojice dječaka od utapanja u rijeci Savi.

Podsjetimo da je Ibrahimović toga dana sa ostalim kolegama iz Jedinice specijalne policije bio angažovan na poslovima i zadacima obezbjeđivanja učesnika i plovila jedne manifestacije na rijeci Savi, kojom prilikom je čuo dozivanje u pomoć građana na lokalitetu naselja Ciglane. Brzim dolaskom do mjesta gdje su građani dozivali u pomoć, policijski službenik Ibrahimović je uočio da jedan građanin iz rjeke Save izvlači jedno dijete, dok je drugo dijete tonulo u vodu bez ikakvih pokreta koji bi stavili do znanja da je sposoban sam izaći iz Save. Ne oklijevajući ni trenutak policijski službenik Ibrahimović je u kompletnoj službenoj opremi skočio u vodu i uspio dijete izvući na površinu vode i iznijeti na obalu rijeke Save. Istovremeno na isti način drugog dječaka iz vode na obalu je izvukao građanin Elvis Kadić. Nakon ukazane prve pomoći, utvrđeno je da se radi o dječacima staorsti 10 i 12 godina.

Spašavanje dječaka svijetao je primjer iskazane hrabrosti i ljudskog čina policijskog službenika Ibrahimovića i građanina Elvisa Kadića. Na osnovu svega navedenog, cijeneći da je ovo događaj koji je obilježio prethodnu godinu, šef Policije Brčko distrikta BiH Goran Pisić je donio odluku da se u ime Policije, uručenjem ovih priznanja i prigodnih poklona zahvali za njihovu spremnost i požrtvovanost na spašavanju ljudskih života.

U okviru programa obilježavanja 23.godišnjice Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, sinoć je održan Festival „Dječija mašta može svašta“ u sali brčanske Gimnazije. Festival je, u ime gradonačelnika i Vlade Brčko distrikta BiH, otvorila savjetnica Slavica Pavlović, koja je glavnu Grand Prix nagradu dodijelila ovogodišnjoj pobjednici Festivala Lani Jefimić sa kompozicijom „Sunce iz suze“.

Stručni žiri donio je odluku i o drugim nagradama, pa je tako prvu nagradu Festivala osvojio Imran Halilović sa pjesmom „Ne znam šta mi je“. Drugu nagradu osvojili su Mato i Ana Jurković za duet „Igrajmo se“, te Melisa Šerifović i pjesma „Haker moga srca“. Treće nagrade osvojile su Ajša Bikić za pjesmu „Hoću odmah da porastem“, Zerina Bikić za pjesmu „Dala bih mu košulju od ruža“ i Lara Smetanović za pjesmu „Dama“.

Nagradu za najbolji scenski nastup osvojio je Leon Pavlović za svoju kompoziciju „Sila nikom nije mila“, a dvije posebne nagrade stručnog žirija osvojili su Adna Pekarić za pjesmu „Na času folklora“ i David Divković za pjesmu „Trpim vaspitanje“.

Prošlo je mjesec dana otkako su dva razorna zemljotresa jačine 7,8 i 7,6 stepeni po Richteru pogodili područje Turske i Sirije. Tog 6. februara zemljotresi su veliki dio ovih država razorili u humanitarnom, političkom i socijalnom smislu, a kod brojnih ljudi izazvali strah i očaj. Najmanje 50.000 ljudi je poginulo, milioni su izgubili svoje domove, a 214.000 zgrada se srušilo.

Međutim, postoji opasnost da će većina njih dodatno da se uruši budući da su oštećene, a tlo još ne miruje, piše DW. Smrt i šteta zahvatili su 11 provincija samo u Turskoj, a milioni ljudi i dalje trebaju hitnu pomoć. Očekuje se da će broj mrtvih rasti jer ima brojnih žrtava čiji identitet još nije razjašnjen i koje još nisu zvanično evidentirane kao mrtve. Za to vrijeme, ljudi nastavljaju tražiti svoje najmilije.

Tursko ministarstvo pravde još nije dalo zvaničan odgovor na pitanje koliko se ljudi trenutno vodi kao nestalo.

Odmah nakon zemljotresa, tuga preživjelih bila je isprepletena sa bijesom. Naime, ljudi su se počeli pitati kako je moguće da se toliko zgrada, koje su bile navodno otporne na zemljotres, urušilo.

Za sve to su okrivili vlasti optuživši ih za nemar. Nakon inspekcijske analize ispostavilo se da se građevinski propisi nisu često poštovali tako da je dosad gotovo 1.000 osoba osumnjičeno da nije radilo po pravilu.

Do sada je uhapšeno najmanje 235 osoba, 330 je pod sudskom kontrolom, a četiri su u istražnom zatvoru. Nalozi za hapšenje raspisani su i za još 270 osumnjičenih. Petorica su u inostranstvu, 82 su već puštena, a 32 su umrla. Brojna djeca povrijeđena i raseljena

Prema izvještaju UNICEF-a, oko pet miliona djece je pogođeno zemljotresima. Tursko ministarstvo porodice i socijalnih službi u srijedu je saopćilo da je od 1.911 djece spašene iz ruševina kojima nije bila potrebna teška medicinska intervencija, 1.543 predato članovima porodice. Gotovo 100 je ostalo na brizi samog ministarstva, a 81 još nije identifikovano. Ministarstvo je odbacilo izvještaje da su pojedina djeca predata tzv. islamističkim grupama i udruženjima sa zvaničnim vezama.

Međutim, Halk TV, stanica koja je kritična prema vladi, izvijestila je da je 60 djece smješteno u tri zgrade u istanbulskoj četvrti Beykoz, gdje su očigledno bila pod brigom tzv. islamističkih grupa.

Erdogan napreduje na izborima Dok Turska ide ka predsjedničkim i parlamentarnim izborima, vlada je na udaru kritika.

Kampanja je nakratko prekinuta nakon zemljotresa, međutim, sve ukazuje na to da se ozbiljno nastavila. U srijedu je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u svom govoru kritikovao opoziciju i nagovijestio da će izbori biti pomjereni sa juna na 14. maj. Očekuje se da će u petak biti objavljen dekret kojim će ovaj datum biti ozvaničen. Nije poznato kako će se glasanje odvijati u najugroženijim gradovima. Govorilo se o mogućnosti da bi birači iz zone zemljotresa mogli glasati u drugim gradovima za predsjedničke, ali ne i za parlamentarne izbore.

Također, rekonstrukcija nakon zemljotresa je ogroman zadatak jer je Turska već usred ekonomske krize. Izvještaj Svjetske banke pokazuje da je zemljotres prouzrokovao materijalnu štetu u vrijednosti od 34,2 milijarde dolara (32,5 milijardi eura).

Prema podacima Turskog statističkog ureda, oko 14 miliona ljudi živi u 11 pokrajina koje su pogođene zemljotresom. Ekonomista Mahfi Egilmez objavio je detaljnu studiju o ekonomskim posljedicama zemljotresa.

U njemu je izračunao da će uklanjanje ruševina, popravka oštećenih stambenih objekata i infrastrukture kao i izgradnja novih domova iznositi ukupno 48,7 milijardi dolara. Kako je dodao, od tog iznosa će 27 milijardi dolara biti izdvojeno za izgradnju novih stambenih jedinica.

Ekonomisti kažu da će uništenje dovesti do povećane potražnje za mnogim proizvodima i uslugama, što će zauzvrat potaći inflaciju, koja je već visoka. Ekonomista Murat Kubilay rekao je za DW da očekuje da će inflacija dostići najmanje 50 posto do kraja 2023. godine.

Sloboda govora i štampe dodatno je ograničena u Turskoj nakon zemljotresa. Vrhovno vijeće za radio i televiziju (RTÜK) već je izreklo kazne u iznosu od oko osam miliona turskih lira (oko 426.000 dolara) za tri TV stanice zbog njihovog izvještavanja o zemljotresu.

Navijačima velikih fudbalskih klubova Fenerbahčea i Bešiktaša koji su nedavno pozvali Erdogana i njegovu vladu da podnesu ostavku zabranjeno je prisustvovanje sportskim događajima.

Stvarne brojke stradalih u Siriji i dalje nepoznanica Dio sjeverne Sirije koji je pogođen zemljotresom već je bio razoren 12-godišnjim ratom koji je režim Bashara Assada vodio uz podršku Rusije i Irana. Mediji javljaju da je oko 8,8 miliona ljudi pogođeno zemljotresom, od kojih su mnogi sada beskućnici.

Zvanično je bilo 5.900 smrtnih slučajeva, ali stvarna brojka je vjerovatno mnogo veća.

Većina ljudi u Siriji koji su pretrpjeli zemljotres, prvih nekoliko dana nije dobijala nikakvu pomoć. Jedan od razloga su bile blokirane granice. Iako se pomoć sada šalje u Siriju, ona ponovo ne stiže do ljudi kojima je potrebna. Veliki dijelovi zone zemljotresa nisu pod potpunom kontrolom režima.

Grad Idlib, zapravo posljednje uporište pobunjenika, uglavnom kontrolišu islamističke milicije. Ovdje živi više od dva miliona ljudi koji su pobjegli iz drugih dijelova Sirije.

Posmatrači kažu da pomoć koja je službeno poslana u Siriju ne stiže ovdje. Prije zemljotresa, već je oko 1,8 miliona raseljenih ljudi živjelo u improviziranim šatorima, skloništima i kućama na sjeverozapadu Sirije. Sada su mnogi prisiljeni živjeti na otvorenom na niskim temperaturama.

Ammar Fayyad je novinaru arapske službe DW-a rekao da su on i njegov sin traumatizirani i da žive u automobilu. “Šatori koštaju između 200 i 400 dolara, a mi to ne možemo priuštiti, pa smo odlučili da ostanemo ovdje”, rekao je.

Izvor: Tuzlanski.ba

Vlada Republike Srpske planira vratiti klevetu i uvredu u Krivični zakon tog entiteta. Ta odluka izazvala je burnu reakciju javnosti i medijskih radnika.

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec februar bit će isplaćene danas preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH, saopćili su iz Federalnog zavoda MIO/PIO.

Prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u februaru 356.767, iznosi 619,64 KM.

Najniža penzija za februar iznosi 495,12 KM, zagarantovana 590,90 KM, dok je najviša penzija 2.415,86 KM.

Penziju za februar primit će ukupno 435.829 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za februar iznose oko 245 miliona KM.

Izvor: Radio Sarajevo

Reprezentativka Američkih Devičanskih Ostrva i diplomac prestižnog američkog univerziteta Delawere, Akeema Sherika Richards i zvanično je nova košarkašica Košarkaškog kluba Lavovi iz Brčkog.

Mubarek noć Lejletul-berat nastupa večeras s akšam-namazom, a u džamijama širom Bosne i Hercegovine i dijaspore bit će obilježena prigodnim programima.