Na suđenju Đorđu Ristaniću za zločine počinjene u Brčkom, Državno tužilaštvo je pročitalo iskaz svjedoka koji je kazao da je nosio tijela osoba ubijenih na lokalitetu objekta “Luka”.

Predsjedništvo SDS-a donijelo je jednoglasno odluku na sjednici u Istočnom Sarajevu

U pitanju su preventivne mjere kako bi se spriječilo širenje korona virusa, a premijer RS-a Radovan Višković je poručio je da nema mjesta panici i strahu

Prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Brčko Michael Scanlan u nedjelju se sastao sa
predstavnicima mreže brčanskih nevladinih organizacija „Promoviši pozitivno“, sa kojima je razgovarao o
načinima na koje civilni sektor može doprinijeti da se promijene negativni trendovi, uključujući
korupciju, koji posljednjih godina dominiraju u Brčkom.
Supervizor je istakao da su stvarne promjene u cijelom društvu moguće samo kroz partnerstvo između
javnog, privatnog i civilnog sektora, pri čemu privatni sektor mora biti pokretačka snaga ekonomije, koja
donosi dobro plaćena radna mjesta i nove inicijative za ulaganja.
Dobra vijest je da su pozitivni koraci već napravljeni. Usvajanje novog Zakona o budžetu u decembru
prošle godine, kao i usvajanje novog zakona o fondacijama i udruženjima na proljeće, doprinijeće
fiskalnoj disciplini i osigurati da grantove dobiju udruženja čiji angažman je od jasne koristi za zajednicu.
Supervizor je pozdravio javno opredjeljenje predstavnika izvršnih i zakonodavnih vlasti Distrikta kao i
svih političkih stranaka da rade na ispunjenju tog cilja i da već u procesu usvajanja budžeta za 2020.
godinu u potpunosti poštuju principe transparentnosti, odgovornosti i javnog interesa.
Pravilna namjena sredstava je još jedan suštinski element budžetskog procesa. Imajući u vidu da je
Distrikt Brčko već završio reviziju energetske potrošnje za 187 javnih objekata, nema nikakvih prepreka
da se zgrade koje su od vitalne važnosti za građane Distrikta – kao što je bolnica u Brčkom – ne uključe u
UNDP-ove projekte povećanja energetske efikasnosti i da se kroz adaptaciju ne poboljšaju uslovi za
pacijente i bolničko osoblje.
Međutim, dobra uprava ne znači samo usvajanje dobrih zakona i raspodjelu budžetskih sredstava u
skladu sa javnim interesom. Svi segmenti društva moraju biti uključeni. Građani imaju ključnu ulogu kada
je riječ o prijavljivanju slučajeva korupcije. Novinarima se mora omogućiti da budu nezavisni i da rade
bez pritisaka. Nevladine organizacije treba da doprinesu značaju izbora tako što će se na dan izbora
angažirati kao posmatrači. A u izradu novih zakona moraju biti uključene sve zainteresirane strane.
U vezi s tim, supervizor je obavijestio sagovornike u Brčkom da će se sljedeći sastanak između glavnog
tužioca Distrikta Brčko, šefa policije Distrikta, predstavnika FBI-a odnosno pravnog atašea Ambasade
SAD i pravnog savjetnika Ambasade SAD ispred američkog Ministarstva pravde održati u Brčkom krajem
mjeseca, u okviru nastavka podrške Distriktu u radu na jačanju vladavine prava i osiguranju odgovornosti
javnih institucija.

Prema nezvaničnim informacijama i fotografiji koja je nastala danas, u Brčko su pristigli novi migranti. Na fotografiji se jasno vidi službenik Policije Brčko distrikta u razgovoru sa migrantima. Da li će se ovaj trend dolaska migranata u Distriktu nastaviti, preostaje nam da vidimo u skorijoj budućnosti.

Ljekari i medicinsko osoblje Univerzitetskog kliničkog centra zajedno sa jednim od najeminentnijih neurohirurga iz Srbije dr. Milojem Joksimovićem su izveli vrlo složen i zahtjeva operativni zahvat, te u jednom operativnom aktu spasili živote majke i bebe, piše portal Klix.
Ljekari su istovremeno radili operaciju glave i carski rez trudnici u devetom mjesecu trudnoće kojoj je dijagnostifikovana aneurizma arterije na krvnom sudu u mozgu, koja je izazvala teško krvarenje.

Ovaj vrlo rizičan operativni zahvat je podrazumijevao multidisciplinarni pristup više grana medicine uključujući neurohiruški, ginekološki i anesteziološki tim što govori u prilog činjenici o kakvom stručnom podvigu našeg medicinskog osoblja se radi.

Tom prilikom predstavnici Fondacije "Djeca nam se rađala" uručit će donaciju mami i bebi u vrijednosti od 2.000 KM.

Srbijanska vlada u utorak je privremeno zabranila ulazak u zemlju stranim državljanima koji dolaze iz područja s intenzivnim prijenosom zaraze koronavirusom - iz Italije, ugroženih regija Kine, Južne Koreje, Irana te dijelova Švicarske, navodi Fena.

Nakon više od 14 godina na vlasti, njemačka kancelarka Angela Merkel privodi kraju svoju političku karijeru, koju u posljednjem mandatu obilježavaju brojne kritike zbog slabljenja ekonomije, jačanja desnice u Njemačkoj, ali i navodnog nedostatka vizije za budućnost zemlje.

Kako će Njemačka definirati svoje vanjskopolitičke interese u periodu nakon njenog povlačenja, ovisit će o tome ko će je naslijediti. A rani znakovi, piše Foreign Policy, sugeriraju da bi Njemačka mogla nastaviti tajnovitim putem politike koji je odredio kraj Merkeline ere, zbunjujući berlinske partnere u Evropi i šire.

Proteklih sedmica Armin Laschet, 59-godišnji premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije, pojavio se kao vodeći u konkurenciji za nasljednika Merkel. Savladavši vodećeg konzervativnog suparnika, ministra zdravlja Jensa Spahna, natjerao je druge protivnike, naročito dugogodišnjeg kritičara Merkel Friedricha Merza, u defanzivu. Krajem aprila na kongresu Kršćansko-demokratske unije (CDU) bira se novi vođa stranke. Ta će osoba odmah postati favorit za poziciju kancelara 2021. godine.

Još je puno "ako" oko odlaska Merkel i šta će to značiti za njemačku politiku. I Merz i Norbert Röttgen, treći kandidat čija se kandidatura ističe, branitelji su transatlantske veze i oštri kritičari Kine, koji tvrde da se Njemačka mora izvući iz poslijeratne suzdržanosti i preuzeti više odgovornosti za vlastitu sigurnost. Ako bi jedan od njih sljedeći mjesec pobijedio i zamijenio Merkel, konture njemačke vanjske politike sigurno bi se promijenile.

Postoji i šansa da bi Zeleni mogli postati najjača politička snaga nakon sljedećih saveznih izbora. U tom slučaju, bez obzira na to ko pobijedi u utrci za predsjednika CDU-a, Njemačka bi dobila svoju prvu zelenu kancelarku, Roberta Habeka ili Annalenu Baerbock. To bi moglo gurnuti Njemačku prema vanjskoj politici zasnovanoj na više vrijednosti koje jačaju evropske integracije, a zagovaraju čvršći odnos prema Rusiji i Kini.

Ali Laschet je druga priča – oprezni umjerenjak sa ekonomijom kao prioritetom poput Gerharda Schrödera.

Posljednjih godina Laschet je upozoravao protiv demoniziranja ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove aneksije Krima, kritizirao Washington zbog toga što je podržao pobunjenike koji pokušavaju svrgnuti sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, a kao vođa njemačke države s najbližim ekonomskim vezama s Kinom izrazio podršku za produbljivanje odnosa sa Pekingom.

Upitan u novembru o isključivanju kineske telekomunikacijske grupe Huawei iz njemačke 5G mreže, što su podržali njegovi suparnici u CDU-u Röttgen i Merz, Laschet je ponovio Merkelin stav o ekonomiji kao prioritetu u odnosu na sigurnost.

- Posljedice isključenja bile bi kašnjenje u primjeni ove tehnologije. To ne može biti naš cilj. Kao izvozno orijentisana zemlja, imamo veliko interesovanje za slobodnu trgovinu. Njemačka ekonomija živi od međunarodnog izvoza, pa i onog u Kinu – kazao je.

Zbog takvih stavova je Schröder, socijaldemokrata čiji je ugled narušen uskim vezama s Putinom i lobiranjem u ime ruskih energetskih interesa, prošle godine podržao Lascheta za kancelara.

Posebno upečatljive su bile primjedbe koje je izrekao na njemačko-ruskom forumu u Berlinu prije godinu dana, iz kojih se čini da dovodi u sumnju je li Rusija uključena u miješanje u izbore, cyber napade i dezinformacijske kampanje, rekavši da je potrebno razjasniti koje od tih optužbi su bile istinite i koje su izmišljene. Godinu ranije, nakon trovanja ruskog obaveštajnog službenika Sergeja Skripala i njegove kćerke u Salisburyju u Engleskoj, on je otvoreno doveo u pitanje optuživanje Moskve za napad.

Upitan o nekim od ovih komentara u nedavnom intervjuu, Laschet je osudio Rusiju kao "agresora" u Ukrajini i nazvao Assada "ratnim zločincem".

On se također usprotivio snažnijem njemačkom učešću u podjeli tereta finansiranja NATO-a, što je ključni zahtjev Trumpove administracije i evropskih partnera poput Francuske. Krajem prošle godine kritizirao je odlazeću čelnicu CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer zbog predlaganja sigurne zone za civile koji bježe iz Sirije i odbacio njen prijedlog da Njemačka preuzme veću odgovornost za međunarodnu sigurnost, rekavši da je zemlja već "međunarodno aktivna" na mjestima poput Afganistana, Malija i Somalije.

S druge strane, Laschet se nije uključio u sukob sa SAD-om nakon verbalnih napada američkog predsjednika Donalda Trumpa na Njemačku i Evropu, opisujući SAD kao najbližeg partnera Berlina van Evrope. Međutim, neki u Berlinu zabrinuti su da će buduća koalicija CDU-Zeleni, predvođena bilo Laschetom ili Habeckom, produbiti rascjep s Washingtonom, posebno ako Trump ponovi izbor za predsjednika. Nakon Trumpovog govora na Svjetskom ekonomskom forumu u švicarskom Davosu u januaru, Habeck je predsjednika opisao kao "protivnika".

Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u februaru, Laschet, koji je odrastao u Aachenu blizu granice s Belgijom i služio kao član Evropskog parlamenta, kritikovao je Merkel zbog njene reakcije na Macronove ideje za reformu Evrope. Pohvalio je bivšeg kancelara Helmuta Kohla za hrabrost da podstakne inicijative poput euro valute, uprkos protivljenju mnogih Nijemaca.

Ipak, Jana Puglierin, koja predvodi berlinski ured Evropskog vijeća za vanjske odnose, vjeruje da bi Laschet mogao unijeti novi zamah u francusko-njemačku vezu. Vjerovatno će biti otvoreniji za Macronovu ideju da se povežu sa Rusijom. A ako bi vodio koaliciju sa Zelenim, mogla bi se ukloniti neka od zapreka nastalih vlašću ranijih koalicija.

- Dijelim nadu da će promjena kancelara i koalicije donijeti novu dinamiku, ali mi moramo ostati realni. Njemačka nespremnost da preuzmu veću odgovornost će i dalje postojati. Pitanje je možemo li ići naprijed ili ne – kazala je

Često vidimo djecu, pa čak i male bebe, kako se zabavljaju gledajući u pametne telefone, tablete i druge ekrane, a ono o čemu mnogi roditelji ne razmišljaju je, da vrijeme provedeno ispred njih, može ostaviti velike posljedice po dječije zdravlje.

U stručnoj terminologiji psihoterapeuti koriste novi izraz "ekranizam", koji označava negativne utjecaje ekrana na mozak, a psiholozi tokom rada sa djecom najčešće primjenjuju neurofeedback terapiju.

Djeca koja su predugo izložena ekranima počinju se zatvarati u sebe, imaju problem sa komunikacijom, govorom, koncentracijom i slično, a ako se na vrijeme ne prepoznaju negativnosti koje su nastale usljed prekomjernog provođenja vremena ispred ekrana, to može imati mnogo veće posljedice.

Prema riječima psihologinje i psihoterapeutkinje Ankice Baković, pokazalo se da postoje određene poteškoće u onome što dijete "daje od sebe".

- To je primarno govor, a potom koncentracija, fokus, budnost ili suprotno od toga - sanjarenje. Pokazalo se da postoje određena odstupanja od djece koja po rođenju nisu neurorizična, a u prvim godinama života, do treće, vide se podbacivanja. Pored svih dosadašnjih dijagnoza kojima se bavimo, a ciljano se misli na dijagnoze iz spektra pervazivnog razvojnog poremećaja, takvo dijete ne spada u tu kliničku sliku, a na ponašajnom planu jako je slično poteškoćama iz spektra autizma – kazala je Baković.

Negativni utjecaji ekrana

Objasnila je da tokom razgovora sa roditeljima dođe do informacija kako dijete u svojim prvim godinama života ispred ekrana dnevno provede četiri do pet sati, a neka djeca i više.

- Poteškoće koje vidimo u funkcioniranju djeteta u njegovim prvim godinama života često su izazvane dugotrajnim boravkom ispred ekrana. Dugotrajno se smatra sve što je duže od pola sata, s tim da neuropedijatri kažu da do djetetove treće godine to ne bi trebalo biti ni pola sata. Djeca sa kojom se ja bavim, ispred ekrana bila su četiri, pet ili više sati ukupno tokom dana. Dijete gleda u mobitel ili tablet ujutro dok jede, dok mama napravi ručak, nakon što malo odspava opet je ispred ekrana, pa ponovo dok jede... – dodala je.

Prema njemim riječima, tako provedeno vrijeme može imati dva negativna utjecaja.

- Prvi je to da dijete uvježbava ono čemu je izloženo. Ako je dijete u ranoj životnoj dobi izloženo ekranima, ono uvježbava komunicirati sa ekranima. U prvim kontaktima djeteta sa ekranom, ono pokušava uspostaviti komunikaciju sa sadržajem u njemu. Budući da ono što je na ekranu ne uzvraća, dijete se počne zatvarati u sebe jer ne dobiva odgovor u komunikaciji. Kasnije tu imamo kliničku sliku koja izgleda kao "orjentiranost prema sebi", što mi često čujemo kao pojam sanjarenja – objasnila je.

Psihologinja je dodala da dijete tada razvija "unutrašnje svjetove", koji su neovisni o onome u kojem žive.

- U ranoj životnoj dobi je naučeno da u ekranu postoji jedan svijet, a dijete za sebe razvija drugi svijet i ta dva svijeta između sebe ne komuniciraju. To je najveća šteta ekranizma. Dijete nije naučilo komunicirati uz ekran, jer ekran se ne usklađuje sa djetetom i ne prati njegovu komunikaciju, pa je onda dječiji mozak uvježban u isključivanje. Kada vidimo da se to otelo kontroli, da dijete ne vidi drugu djecu, povlači se u svoje svjetove i kutke, ili kada mi nešto pričamo a ono nas ignorira, ne obraća pažnju na braću i sestre, nove goste i slično, onda je sitacija alarmantna – naglasila je.

Ono što je veoma važno znati, smatra naša sagovornica, je da "ono što uvježbava, dijete na kraju i uvježba".

- Djeca se rađaju zdrava, a zdrav mozak se usklađuje sa sadržajem kojem je izložen, uvježbava. Ako ga stavite ispred ekrana, on se uvježbava u svojim isključivanjima - kazala je.

Druga negativnost koja proizilazi iz ekranizma, navodi Baković, je to što je dijete zbog vremena koje je provelo ispred ekrana propustilo mnogo toga, zbog čega mu je pričinjena ogromna šteta.

- Pored toga što je mozak djeteta bio jednosmjerno stimuliran u ranom životnom periodu, druga je šteta da svi ostali centri nisu bili stimulirani. Roditelji nama prsiholozima često dođu nakon neuropedijatra koji im je rekao da je magnet mozga uredan, ali njima nije jasno zašto dijete ne govori. Zdrave ćelije u mozgu, zdravi neuroni su tek materijal koji se može iskoristiti za uredan kognitivni razvoj. Ali neće sam od sebe. Ako imate materijal za kuću, ona se neće sama sagraditi. Materijal može propasti. Iako ste imali sve, nemate kuću. Tako je i za zdrave stanice u mozgu, jer one ne znače uredan kognitivni razvoj. Nužan je podražaj iz okoline – naglasila je.

Mozak funkcionira po zakonima prirode

U ranoj životnoj dobi djeteta postoje optimalne faze razvoja i periodi kada se treba uspostaviti, kako navodi naša sagovornica, sposobnost fokusa, koordinacije govora, mišićne ekspresije, uspostavljanja kontakta vidom i slično.

- Naš mozak je dio prirode i on funkcionira po zakonima prirode. Postoje tačno određeni periodi u razvoju djeteta šta se u kognitivno-mentalnom planu razvija svaki mjesec. Zna se koje sposobnosti djeteta se u kojem mjesecu života razvijaju, ali neće same od sebe, već uz podražaj iz okoline. Ako dijete ostane pod staklenim zvonom, izolirano od tog podražaja i "vegetira" ispred ekrana, neuroni se međusobno ne povezuju sami od sebe. Da bi se te stanice u mozgu povezale, nastaju sinapse, mreža neurona, a mreža neurona je sposobnost. Prvi korak u tome nedostaje zbog ekranizma, a to je stimulacija iz okoline, plus jednosmjerna stimulacija koja dijete okreće prema njemu i zatvara ga, gdje imamo autističnu sliku i usporen jezičko-govorni razvoj - objasnila je Baković.

Nerijetko joj se kroz rad dešavalo da dođe majka sa djetetom koje ne govori jezik kojim pričaju njegovi roditelji, već naprimjer engleski.

- To se dešava kada je dijete u toj jednosmjernoj komunikaciji bilo toliko uporno za preživljavanjem, pa čak i sa ekranom koji s njim nije pričao, da je počelo ponavljati za njim. Ekran s djetetom ne uspostavlja komunikaciju, ali iz očaja da komunicira s nekim, dijete počinje komunicirati u smislu klipova koje kupi iz sadržaja kojima je izloženo. Pustite djecu u lokvu, blato, drvo, kamen, da se suživi i stimulira mozak – istaknula je.

Ovom problemu pristupa se u sklopu neurofeedback terapije. Psihologinja navodi kako najprije napravi kliničku sliku djeteta, koja je ista u autizmu i pseudo-autizmu.

- Slika je ista, ali je tempo napredovanja djeteta različit. Kod prve kliničke slike – autizma, napredovanje je mnogo, mnogo sporije. Neurofeedback služi da smanji intenzitet poteškoća, ali mi je cilj raditi i prevenciju. Meni je sada na terapijama dominantno 2018. godište. To su djeca od dvije godine. Trudim prčati o tome, promovirati... Roditelji, koji dođu kod mene i spoznaju istinu da su sudionici štete koja je napravljena kod djeteta, su očajni. Ja im kažem "nemate koristi od tog očaja, hajde da sada dijete iščupamo, a vi promovirajte okolo i pričajte. Ekrani za djecu ne dolaze u obzir – zaključila je.