Bračni par Buljina, Hamdo (84) i Zineta (77), su u skladnom braku 60 godina i isto toliko ramazana zajedno poste. Roditelji su šehida Huseina, imaju dvije udate kćerke koje su im podarile osam unučadi, a posebnu im radost im, kako kažu, u kuću donoese sedam praunučadi. Hamdo je penzioner, radio je kao trgovac, a Zineta je domaćica, prenosi Avaz.

Posjetili smo ovaj bračni par u Fojnici, koji su s nama podijelili sjećanje na ramazane u njihovoj mladosti. Zineta nam je kazala da je iz Viteza i da od malih nogu posti.

- Išli smo u mejtef i učili sura, postili, jedne prilike dođoše žandari i odvedoše nam hodžu i od tada nismo imali hodžu, pa je nas naš otac učio sura i da znamo kljanjati i da postimo. Sjećam se da bi majci bilo žao pa nas nije budila nekad na sehur, a nama je to bilo krivo pa nas je kasnije stalno budila da možemo postiti. Udala sam se u Fojnicu u 16 godini, nisam se mogla vjenčati. Sa babom smo išli na teravije i kad bi se vratili, majka je tada počela kuhati hranu za sehur - kaže nam Zineta, koju svi znaju kao Fikretu.

Hamdo je sa svojom porodicom živio u Majdanu i on je postio kao dječak, čak i kada je čuvao ovce.

- Na sehur nas je budio horoz i uvijek je pjevao u isto vrijeme kada je vrijeme za sehur. Bilo je tada i poneki sat i po tome se znalo. Postilo se kad se žanje žito, kad su kosci, cijeli dan se radilo, a i postilo i opet predmrak sa pjesmom bećarcom kući. Mi smo eto ispostili 60 ramazana zajedno, svake godine pa čak i u ratu. U Majdanu smo za ramazan imali svog hodžu, džemat je bio nas Buljina, a kad smo saselili u Fojnicu nekad je ramazanom teravije klanjao moj brat rahmetli hadži Idriz - kaže Hamdo.

Zineta se sjeća da su se za iftar i sehur kuhale razne čorbe, potkriža sa suhim mesom, neko kaže popara, razne pite, a spremao se i pilav i tahrana.

- Tako Bog dao da smo jedno drugom suđeni, ja postim od malena, Hamdo isto, a evo hajirli postimo 60-ti ramazan zajedno. Klanjamo redovno i postimo to je za nas jedino da insan zna da je din glavni i ramazan. Vjera i ibadeti su na prvom mjestu, akobogda postit ćemo ramazane i klanjati dok mognemo, sve je od Allaha - kaže Zineta Buljina.

Širom svijeta sve je učestalije nasilje u porodici otkako je nastupila pandemija koronavirusa. Žene svakodnevno moraju boraviti u zatvorenom prostorus partnerima koji se zbog krizne situacije, kako navode stručnjaci, češće nasilno ponašaju.

Veliki broj organizacija koje pružaju zaštitu u BiH zabilježio je znatan porast broja štićenica u sigurnim kućama. Povećanje je zabilježeno u Modriči, Mostaru, ali i svim drugim gradovima u našoj zemlji, prenosi Avaz.

Gordana Vidović, savjetnica za razvojne programe Udruženja građana „Budućnost“ iz Modriče, za naš list je kazala da su, kako vrijeme odmiče, sve veće posljedice krize.

- Mi smo polovinom marta imali malo povećanje, a onda smo u aprilu imali i znatno veći broj poziva. Svih 16 kreveta je popunjeno. Također su povećane potrebe i za online uslugama i savjetima - kazala je Vidović.

Između ostalog, ona navodi kako je ista situacija u svim gradovima širom BiH.

Iz Fondacije lokalne demokratije, koja upravlja sigurnim kućama u Sarajevu, Dželila Mulić-Čorbo potvrdila nam je da je znatno veći broj poziva tokom aprila nego u martu.

- U Sarajevu je sigurna kuća imala tri puta više poziva u aprilu nego u martu. Naši su kapaciteti oko 80 posto popunjeni. Od početka pandemije pružamo i psihološku i pravnu besplatnu pomoć, a sos linija je u kontinuitetu - istakla je Mulić-Čorbo.
Sociolog Jusuf Žiga smatra da svaka izolacija predstavlja tjeskobu te da to prouzrokuje velike probleme.

- Tjeskoba je vrlo rizična i teško se oduprijeti negativnim posljedicama koje iz toga proizlaze. Ova izolacija donijet će ih sa sobom. Posebne posljedice osjetit će stariji, osobe s poteškoćama, djeca - pojasnio je Žiga.

Psiholog Čedomir Novaković ističe da ljudi ulaze u epizode frustracije čim padne nivo tolerancije.

- Smatram da svako nasilje u porodici jeste reaktivno. Neko nekog može da isprovocira potpuno nesvjesno. Ljudi su silom prilika stjerani u prostor i očekivano je da tu počinju da se mijenjaju stilovi ponašanja. Neka vrsta agresivnog ponašanja, gdje slabiji ispašta - kazao je Novaković.

Hitne službe širom Evrope zabilježile su do 60 posto više poziva žena žrtava bračnog nasilja tokom mjera ograničenja kretanja u okviru borbe protiv koronavirusa, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).