Značajnost učešća civilnog društva u procesu evropskih integracija u BiH i Distriktu ^Istaknuto

 

U ovome procesu uključen je i Brčko distrikt BiH koji na različite načine pokušava da alarmira sva udruženja kako bi ukazala na značajnost ovog puta.

 

Veliki broj organizacija nije upućeno u evropske intergracije

 

Sead Ušanović, uposlenik Pododjela za podršku mjesnih zajednica i nevladinih organizacija Brčko distrikta BiH, Odjel za stručne i administrativne poslove, kazao je da je od početka ove godine broj registrovanih udruženja bio 591 i da sada taj broj je preko 600 dodajući da još uvijek organizacije nemaju ili imaju jako malo iskustva i saznanja šta ih to očekuje na putu ka evropskim integracijama.

 

“U Osnovnom sudu Distrikta registrovano je 591 udruženje i to je podatak sa početkom ove godine i vjerovatno taj broj  sad premašio 600 tako da po kvantitetu zaista smo jaki što se tiče brojnosti organizacija. U ovom registru je i 78 mjesnih zajednica. Nažalost, najveći broj ovih organizacija nema ili imaju jako malo iskustva i saznanja šta ih to očekuje na putu ka evropskim integracijama. Prošle godine smo kroz UNDP, LOT 4 projekat, radili na pokušaju jačanja kapaciteta institucija Distrikta u radu sa organizacijama, odnosno sa civilnim društvom, ali nažalost nismo uspjeli da obezbjedimo u potpunosti taj segment kako bi ojačali kapacitete civilnog društva. Ako ćemo jačati samo vladine institucije onda nećemo ništa postići”, kazao je Ušanović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Potreban efektniji rad sa civilnim društvom

 

Odjel za stručne i administrativne poslove ima tim koji je prošao obuku i da su spremni, kazao je Ušanović ističući da organizacije, nažalost još uvijek nisu.

 

“Tu ima i metodologija gdje se sredstva za programe i projekte organizacijama civilnog društva dodjeljuju putem javnog poziva na transparentan način, tj. LOT metodologija zahtjeva da od ukupnih planiranih sredstava za organizacije civilnog društva iznos bude 30%. Mi imamo jedan tim iz našeg Odjela koji su prošli tu obuku i spremni smo da krenemo u tu priču, ali organizacije civilnog društva nisu spremne iz razloga gdje i oni tu zahtjevnu proceduru trebaju da prođu i da dobiju mogućnost te obuke kako bi mogli aplicirati. Ta metodologija je jako slična metodologiji evropske komisije što je i priprema za apliciranje prema sredstvima evropskih fondova. Nažalost, u ovom gradu na prste jedne ruke možemo izbrojiti organizacije koje imaju kapacitete da apliciraju za fondove Evropske unije”, kazao je Ušanović.

 

Potrebno je raditi na polju jačanja civilnog društva kazao je Ušanović ističući da ako samo pet organizacija može da uđe u tu priču onda nismo na pravom putu. Od predaje aplikacije u februaru ove godine ka putu EU u BiH ništa se nije promijenilo, kazao je Ušanović.

 

“Potrebno je raditi na polju jačanja civilnog društva za što bolje i efektnije uključivanje u evropske integracije. Ako imamo 600 organizacija i ako samo pet njih može da uđe u tu priču onda mislim da nismo na pravom putu, a pružene su nam mogućnosti. Taj kvalitet mora da izraste. Pozitivne primjere možemo uzimati i iz susjedne Hrvatske gdje su napravili dobre poteze na ovim poljima. U februaru ove godine imali smo dobru vijest kada je BiH predala aplikaciju ka putu EU, ali od tada ništa nismo posebno uradili. Moramo se promijeniti i shvatiti ozbiljno kako bi konačno bili dio evropske zajednice”, kazao je Ušanović.

 

Djelovanje Resursnog centra

 

Slađana Bircaković, koordinator Dnevnog centra Brčko distrikt BiH kazala je da Resursni centar, pored jačanja kapaciteta i svojevrsne podrške na razvojnom putu civilnog društva, ima za cilj razvoj projektnih prijedloga koji su usmjereni prevashodno na harmonizaciju propisa Bosne i Hercegovine sa propisima Evropske unije.

 

“Tu se odnosi i približavanje pravnog poredka EU široj zajednici bh društva sa fokusom na Distrikt Brčko. A kako je usklađivanje zakonodavstva, bez sumnje, predstavlja najkompleksniji i najdugotrajniji posao u cjelokupnom procesu evropskih integracija, naša nastojanja kroz projektne inicijative imaju namjeru potaći odgovornost i saradnju formalnih aktera i civilnog društva, kako bi se proces usaglašavanja legislative intenzivirao, i to uz korištenje predpristupnih sredstva, koja se, kada je Brčko distrikt BiH u pitanju, nažalost, ne koriste u potrebnoj mjeri”, kazala je Bircaković.

 

Ulogu vide u privlačenju sredstava u cilju jačanja uloge NVO sektora i poticana međusektorske saradnje, kako bi se korak po korak, ostvarile ciljane reforme.

 

“Ovaj proces će se nastaviti i kroz praćenje obaveza preuzetih reformskom agendom, gdje našu ulogu vidimo u privlačenju sredstava u cilju jačanja uloge NVO sektora i poticana međusektorske saradnje, kako bi korak po korak, ostvarili ciljane reforme. Agenda je okosnica evropskog puta BiH, a lokalna vlada je već u prvim aktivnostima iskazala interes da daleko kvalitetnije sarađuje sa predstavnicima nevladinog sekotra čime će se pored međuinstitucionalne ostvariti i međusektorski dijalog na putu izgradnje čvrstih osnova za ozbiljne zadatke koji su pred nama”, kazala je Bircaković.

 

Mjesne zajednice su neupućene, nerazvijene i nedovoljno iskorištene

 

Mirza Mešanović, predsjednik mjesne zajednice G. Rahić kazao je da su evropske integracije nešto što bi današnjim mjesnim zajednicama u BiH i Brčko distriktu BiH puno pomoglo, međutim mjesne zajednice u Distriktu su neupućena, nerazvijena i nedovoljno iskorištena.

 

“Čak mnoge mjesne zajednice nisu ni u funkciji u onoj u kojoj bi trebale da budu. Uključivanje u EU fondove sigurno bi puno pomoglo i promijenilo djelovanje mjesnih zajednica. Naprimjer, G. Rahić zadnjih petnaest godina ima problem sa vodosnabdjevanjem i finansira se iz svojih vlastitih sredstava. Uključujući se u EU fondove zasigurno bi se lako riješio problem koji traje godinama, a radi se oko 10 hiljada stanovnika koji imaju problem napajanja sa vodosnabdjevanjem. Takvi fondovi pomažu razvoju kompletnog društva, a svi znamo da je mjesna zajednica ćelija društva, međutim u BiH, tako i u Distriktu nerazvijena je i nedovoljno iskorištena”, kazao je Mešanović.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Većina onih koji predstavljaju mjesne zajednice uopšte nisu informisani o samom pojmu evropskih integracija i sadašnjih status mjesnih zajednica trebao bi se promijeniti, kazao je Mešanović.

 

“Potrebno je da se malo više uključe u promovisanje svega toga. Distrikt ima 78 mjesnih zajednica i kada kažem da 70-80 % nije informisano o svemu tome znači da je na pomolu jedan veliki problem. Takođe, status mjesnih zajednica je ono u čemu i jeste problem. One su svrstane kao udruženje što je apsurd. Neophodno je da se izvrše izmjene i dopune zakone kako bi imali bitnu ulogu i oni koji predstavljaju mjesne zajednice vjerovatno bi se i više angažovali”, kazao je Mešanović.