Menu

Hoće li politika i korupcija kočiti nastavak evropskog puta BiH Istaknuto

Istražili smo ima li BiH kadrove sposobne da odgovore na Upitnik Evropske komisije te da li će biti novih političkih prepreka.


Piše:Jasmin Agić

Dolazak komesara za susjedsku politiku i proširenje Evropske unije Johannesa Hahna u Sarajevo sa Upitnikom Evropske komisije vlasti u BiH opisale su kao veliki politički uspjeh i jedan od značajnijih koraka zemlje u procesu priključivanja Evropskoj uniji.

 

Dosadašnji put BiH prema EU bio je spor i opterećen mnogim političko-ekonomskim problemima, a nesposobnost političara da prevaziđu unutrašnje nesuglasice i iznađu jedinstven pregovarački stav prema zahtjevima Unije bio je najveća prepreka u realiziranju postavljenih zadataka.

 

Istražili smo ima li BiH kadrove sposobne da odgovore na Upitnik te da li će se BiH suočiti sa novim političkim preprekama na putu eurointegracija.

 

Nepostojanje jedinstvenog stava u pregovorima sa Evropskom unijom i permanentno kašnjenje u realiziranju i prihvatanju postavljenih standarda dugo godina je bio teret u pregovorima BiH i evropskih institucija, ali onoga trenutka kada su političke snage našle konsenzus oko pitanja usaglašavanja Mehanizma koordinacije i usvajanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) napokon je postalo jasno kako se BiH pokrenula na svom putu približavanja članstvu u Evropskoj uniji.

 

Direktor Direkcije za evropske integracije BiH, Edin Dilberović kaže da je dobijanje Upitnika finale dugogodišnjeg procesa usklađivanja bh. standarda sa regulama i normama Evropske unije.


Uslovi i potrebe BiH

 

„U posljednje dvije godine se više uradilo na evropskom putu Bosne i Hercegovine nego svih godina prije toga. Upravo je ta jasna opredijeljenost za evropskih put, koja nije bila samo verbalna već i aktivna, dovela do pozitivnih izvještaja o napretku BiH koje je napravila Evropska komisija, do zahtjeva Vijeća EU prema Evropskoj komisiji da napravi avis za Bosnu i Hercegovinu koji je rezultirao Upitnikom kojega je komesar Hahn predao predsjedavajućem Vijeća ministara gospodinu Zvizdiću. Upitnik je rezultat političke odgovornosti Bosne i Hercegovine koja je obećala i ispunila obaveze koje je preuzela vezano za adaptaciju SSP-a i usaglašavanje Mehanizma koordinacije. Ne samo Upitnik već posljednja dva izvještaja Evropske komisije, niz zajedničkih sastanaka tijela BiH i EU uspostavljenih na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te realizacija spomenutih uvjeta, pokazatelji su da je naša zemlja bliže EU integracijama“.

 

Dilberović objašnjava kako je postojanje „funkcionalne tržišne privrede spremne za suočavanje s konkurentskim pritiscima tržišta Evropske unije jedan od kriterija za članstvo u Evropskoj uniji“ pojašnjavajući da je jedan od ključnih zadataka Unije da podrži nastojanja BiH da napravi konačni prelaz u funkcionalnu tržišnu privredu. Proces pridruženju Evropskoj uniji podrazumijeva da BiH ispuni niz reformi direktno usmjerenih ka ispunjavanju ekonomskih i ostalih kriterija za članstvo, potencirajući kako zemlja prolazi isti put koji su prešle i sve ostale na putu priključenja Evropskoj uniji.

 

„Preuzimanje evropske pravne stečevine, izgradnja sistema evropskih vrijednosti, prije svega vladavina prava i efikasna vlast i administracija, osim što su uslovi, ujedno su i potreba Bosne i Hercegovine. Stoga se i naši interesi i interesi EU u ovom slučaju podudaraju“, jasan je Dilberović.


Različiti kriteriji za različite zemlje

 

Da BiH ima isti status kao i sve ostale zemlje, koje nastoje biti dio evropske zajednice zemalja, ne misli član SDP-a BiH Saša Magazinović, koji u razgovoru za Al Jazeeru kaže da već dugo godina Evropska unija ima drugačije kriterije prema BiH kada je u pitanju ispunjavanje uslova za prijem u punopravno članstvo.

 

„Ja mislim da je ovo čak i zakasnio potez od strane Evropske komisije, posebno kada se u vidu ima kada su i u kojem trenutku svog pristupanja Evropskoj uniji to dobijale zemlje iz našeg okruženja. Ja smatram da je ovo vrlo zakašnjelo i da tu postoji obostrana krivica i BiH i Evropske komisije, koja je imala, mora se priznati, različite standarde za različite države. Dakle, nije ovdje ništa dato na lijepe oči ovo je jedan tehnički i tehnokratski posao, nešto što je obaveza svih zemalja koje prolaze ovaj put. Da podsjetim, imaju analize kada je koja zemlja i u kojoj fazi svog pristupanja dobila Upitnik. Pa je tako kod nas bio uslov za dobijanje Upitnika da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupi na snagu pa da bi odmah dobili sljedeći korak – Upitnik. Hrvatska je već bila zemlja kandidat kada joj je stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Ima tu bitnih razlika“.

 

Kriteriji za otpočinjanje pregovora i zahtjevi koji su postavljani pred BiH, objašnjava Magazinović, nisu uvijek bili isti, a dobivanje Upitnika rezultat je promijenjenog odnosa Evropske unije prema Bosni i Hecegovini. Kočnica u ranijim pregovorima bio je izričit zahtjev Evropske unije da je jedan od osnovnih preduslova pristupanju BiH uniji promjena Ustava, što je objektivno bio teško ispunjiv zahtjev. Magazinović čak tvrdi da dosta krivice u sporom približavanju BiH Evropskoj uniji ima briselska birokratija, koja je nerijetko svoju volju nametala političkim procesima.


Problem i EU birokratija

 

„Mislim da je nekada evropska birokratija bila jača od evropske politike i razuma pa sama činjenica da su nam u prošlosti nametnuli promjenu ustava kao jedan od ključnih kriterija i preduslov za prijem stupanje na snagu SPP-a, a pri tome su bili, ili su trebali biti svjesni da mi nemamo unutrašnji kapacitet da to uradimo. Dakle, to je neko svjesno ili ne razmišljajući zaustavio naš put i izgubili smo četiri godine. Onda su se javili sa novim pristupom Evropske unije koji kaže da to nije naša obaveza i da možemo ipak uz ekonomske i socijalne reforme napraviti taj iskorak i trenutno je problem Sejdić-Finci stavljen po strani kao preduslov, ali nikako to ne smije biti zaboravljena obaveza i ona mora biti u fokusu pažnje. Ali, ne kao preduslov da napravimo prve korake. Mnogo jače države su promjenu Ustava imale kao zadnji korak“, jasan je Magazinović.

 

Predsjednik Naše stranke Predrag Kojović mišljenja je kako je dostavljanja Upitnika bh. administraciji na ispunjavanje više čin političkog milosrđa nego čin koji na ispravan način opisuje političko-ekonomsko stanje zemlje. Sprovođenje suštinskih socioekonomskih reformi više nije važno za EU koja se pribojava da bi BiH, ostane li i dalje u nekoj vrsti plitičke izolacije i marginalizovanosti, mogla postati ozbiljan sigurnosni problem.

 

„Uticaj političke volje na slanje Upitnika sasvim sigurno nije zanemarljiv i taj potez je sasvim sigurno jednim dijelom baziran na osjećaju moralne odgovornosti koju EU osjeća kada je u pitanju BiH. Dakle, isti onaj motiv koji ih je motivisao da nam u poslijeratnom periodu dodijele finansijsku pomoć, koja inflacijski prilagođena i posmatrana po glavi stanovnika, značajno prevazilazi pomoć koju su Njemačka i Japan dobile u okviru Maršalovog plana. Taj iznos je bio više nego dovoljan da BiH ne samo pobriše one tragove rata koji se mogu pobrisati nego i da omogući snažan ekonomski razvoj. To se nije dogodilo, jer je taj novac jednostavno nestao u rukama onih koji su bili na vlasti. Nije teško zaključiti da je ta vrsta EU odnosa istrošena tim i drugim razočarenjima koja su doživjeli u BiH i da je upitnik i proces koji slijedi, barem što se njih tiče, posljednja šansa za stimulaciju. Ako ovaj pokušaj ne uspije, BiH iz perspektive EU više neće biti moralni ili ekonomski problem, nego isključivo bezbjedonosni“.


'Tražimo od lopova da grade zatvore'

 

Još jedan veliki problem, objašnjava Kojović, jeste pozicija u kojoj su se dobivanjem Upitnika našli mnogi predstavnici izvršne vlasti u BiH, koji će sada morati, žele li istinski i iskreno sprovoditi reforme koje zahtjeva Evropska unija, podrivati sistem opšte korupcije koji su stvarali duže od dva desetljeća.

 

„Mi smo evropski narod koji ima neevropsku, da ne upotrijebim težu riječ, vlast. Ja duboko vjerujem da smo mi, građani BIH, u civilizacijskom smislu, Evropljani. E sad, naš problem je u tome što imamo vlast koja zna da na deklaritivnom nivou mora stvarati percepciju da vodi zemlju ka EU, ali suštinski, na ličnom nivou im to nikako ne odgovara jer u iole pravno uređenoj zemlji, to što oni rade sve ove godine je nedopustivo, odnosno, zakonski kažnjivo. Dakle, naš problem je što očekujemo da lopovi izgrade zatvore i stvore pravni i politički sistem u kojem pravosudna vlast funkcioniše i svi su, bez obzira na etničku pripadnost, položaj i imovinsko stanje, jednaki pred zakonom“, nedvosmislen je Kojović.

 

I pitanje sposobnosti bh. birokratije da na pravilan način i u zadanom roku odgovori na sva pitanja, koja se nalaze u Upitniku, sagovornici Al Jazeere gledaju drugačije. Dilberović bez imalo ustezanja kaže da BiH ima ljudske resurse da odgovore svim izazovima koji se postave pred njih i vjeruje da će administracija efikasno djelovati u odgovarajnu na pitanja koja je dostavila Evropska komisija.

 

Magazinović misli slično, ali njegov stav ne proizilazi iz patriotskog idealizma, već iz saznanja da je BiH, u testnom ispunjavanju određenog broja pitanja, uspješno odgovorila na zahtjeve Komisije. On misli da će se problem prilikom odgovaranja na pitanja javiti onoga trenutka kada, zbog različitih političkih stavova, BiH ne bude mogla pružiti jedinstven i usaglašen odgovor.

 

S druge strane, Kojović je jasan kada kaže da BiH nema dovoljno sposobnih ljudi da se bave tako kompleksnim poslom.


Ko će odgovarati na pitanja

 

„Bosna i Hercegovina i njene institucije su spremne da valjano i kvalitetno odgovore na Upitnik jer su obavile intenzivne pripreme, i jer odgovaranje na Upitnik nije prvi zadatak ove vrste za institucije Bosne i Hercegovine. Posebno želim naglasiti da je kvalitet odgovora ključan, a ne brzina kojom će se odgovori pripremiti“, kaže Dilberović.

 

Magazinović smatra da je BiH 2012. imala priliku da testira stručne kapacitete kada je dobila upitnike iz oblasti javnih nabavki i ekologije.

 

"Odgovoreno je na te upitnike kao proba za ovu aktivnost. To se desilo u sklopu pregovara o ustavnim pregovorima kada se željelo pokazati da ti pregovori idu dobrim pravcem, pa je to bio jedan od koraka EK-a. Mi smo tada odgovorili na te korake i to je ocijenjeno pozitivnom ocjenom. Moj stav je da BiH ima tehnički i stručni kapacitet da odgovori na Upitnik, ali eventualni problem će se desiti na polju političkih stavova, jer će vrlo vjerovatno neko od aktera Upitnik, koji je tehnički posao, pretvoriti u politički i vjerovatno ga zaustaviti. Tu je problem i političke prirode, a to je Mehanizam koordinacije, čija će se nefunkcionalnost vidjeti i sada kada se budu usaglašavali neki stavovi. Umjesto da to bude alat za brže kretanje ka EU, to će biti za mnoge jedan alat koji će koristiti kao jednu vrstu ručne kočnice kojim će ucjenjivati da bi dobili neku koncesiju na nekom drugom pitanju“, kaže Magazinović.

 

Kojović kaže da je jedan od najvećih problema pitanje ko će odgovarati na Upitnik.

 

"Stranke na vlasti su u državnu administraciju zaposlile ljude koji ne mogu adekvatno odgovoriti poslovima koji su im dodijeljeni jer se od njih zapravo nikad nije ni očekivalo da rade, nego samo da slušaju svoje partijske vođe. Da se razumijemo, najlakši dio posla je odgovoriti na Upitnik, najteži dio posla slijedi kada EU pročita odgovore. Naravno, naša provincijalna arogancija i bahatost misli da EU neće primijetiti da između slatkorječivih odgovora i stvarnog, realnog, stanja postoji neobjašnjiva razlika, ali ta vrsta naivnosti je, kao i arogancija i bahatost, očigledno dio mentaliteta vladajućih partija“, kaže Kojović.

 

A da ispunjavanje Upitnika neće biti jednostavan posao, kako se može shvatiti iz nastupa bh. političara na vlasti, upozorio je i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Lars Gunnar Wigemark, koji je apelovao na predstavnike bh. institucija, na svim nivoima vlasti, da proces popunjavanja Upitnika Evropske komisije ne koriste za politikanstvo, kakvo smo imali priliku da vidimo u prethodnih 20 godina.

 

Izvor: Al Jazeera

Copyright (c) 2006-2020 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com