Menu

Alarmantno: U BiH moguća pojava bolesti Groznica Zapadnog Nila Istaknuto

Komarac 10Susjedna Hrvatska od početka ljeta suočava se sa najintenzivnijom najezdom komaraca. Najviše problema imali su građani Osijeka i Zagreba.

 

Zbog jedne od najintenzivnijih najezdi komaraca s kojom je suočen Osijek i područje Osječko-baranjske županije, u junu su osječke gradske i županijske vlasti zatražile finansijsku pomoć od Vlade Republike Hrvatske od pet miliona kuna, oko 1.3 miliona KM, za provođenje dezinsekcije na području županije.

 

S obzirom na situaciju u susjednoj zemlji pitali smo Zavod za javno zdravstvo FBiH da li je i kod nas zabilježena najezda komaraca i da li bh. stanovništvu prijete neke bolesti koje prenose komarci.

 

Naime, komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. U svijetu je opisano oko 3.300 vrsta komaraca (lat. Culicide). Oni su kozmopolitske vrste, te ih nalazimo u svim krajevima i kontinentima. Od velikog značaja su kao prenositelji mnogih zaraznih bolesti (vektori) ili napasnici (molestanti), koji nas ometaju u svakodnevnim aktivnostima. Tri najvažnija roda komaraca prenosnika zaraznih bolesti su Aedes, Culex i Anopheles. Uz neprijatnosti koje ovi insekti stvaraju u smislu ujeda i kao posljedica alergijskih dermatitisa u vidu: otoka, svraba, bola i crvenila, postoji i nekoliko infekcija koje oni mogu nositi i prenositi, a to su: Malarija, Virus Zapadnog Nila, Zika virus, Žuta groznica, Denga groznica, Chikungunya. Ove bolesti su većinom vezane za određena područja svijeta.

 

Iz Zavoda su za Radiosarajevo.ba rekli kako se kod nas može očekivati pojava bolesti “Groznica Zapadnog Nila“ (West Nille).

 

Groznica zapadnog Nila je virusna bolest, čiji je uzročnik prvi put izoliran u Ugandi 1937. godine. Identificiran je kod više vrsta ptica, koje su rezervoar virusa. Infekcija kod ljudi se bilježi u mnogim zemljama svijeta već više od 50 godina. Čovjek, konji i ostali sisavci (mačke, psi…) zaraze se ubodom zaraženog komarca, najčešće komarca roda Culex.

 

Do danas nije dokumentiran prijenos bolesti sa čovjeka na čovjeka, rekli su iz Zavoda.

 

Simptomi bolesti

 

Infekcija sa virusom Zapadnog Nila (WNV-om) je u 80 posto slučajeva asimptomatska (bez simptoma), a u oko 20 posto slučajeva se razviju simptomi koji uključuju: povišenu temperaturu, glavobolju, umor i bolove u tijelu, mučninu, povraćanje, povremeno kožni osip i otok limfnih žlijezda.

 

Simptomi teške bolesti (nazvani i neuroinvazivna bolest, kao što su encefalitis Zapadnoga Nila ili meningitis) uključuju glavobolju, visoku temperaturu, ukočenost vrata, dezorjentaciju, komu, konvulzije, slabost mišića i paralizu. Procjenjuje se da će 1 od 150 osoba zaraženih virusom zapadnog Nila razviti ozbiljniji oblik bolesti. Ozbiljna bolest može se pojaviti kod ljudi u bilo kojoj dobi, ali osobe starije od 50 godina i neke osobe sa oslabljenim imunitetom (imunokompromitirane osobe) su u najvećem riziku. Razdoblje od uboda zaraženog komarca do pojave prvih simptoma je obično 3 do 14 dana.

 

Povećani broj oboljelih od Groznice Zapadnog Nila se javlja sezonski u kasno ljeto i ranu jesen (od augusta do sredine oktobra). Ne postoji specifična terapija za liječenje bolesti. Kod ozbiljnih slučajeva potrebno je bolničko liječenje, rekli su za Radiosarajevo.ba iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

 

U Federaciji BiH je bolest registrirana 2013. godine (2 slučaja u Tuzli), 2014. (1 slučaj u Goraždu), 2018. godine, 4 slučaja (1 slučaj u Posavskom kantonu i 3 u Tuzlanskom kantonu).

 

Prevencija

 

Od izuzetne je važnosti provoditi cjeloviti program suzbijanja komaraca kako bi se spriječila pojava i širenje bolesti. Najbolja mjera prevencije je izbjegavanje uboda komaraca. Komarci su najagresivniji u zoru i sumrak pa je poželjno izbjegavati boravak u područjima gdje ima komaraca u to vrijeme.

 

Lično se možemo zaštititi repelentima (prema uputstvu za njihovu primjenu), nositi svijetlu odjeću dugih rukava i nogavica, staviti mrežice na prozore i vrata, ukloniti odstajalu vodu iz posuda na balkonima ili dvorištu (tegle, kante, gume, lokve…).

 

Održavajte urednim vaše vrtove i dvorišta, pokosite travu i uklonite suvišno grmlje! Vodu za zalijevanje vrtova treba redovito mijenjati (trošiti), ne smije stajati duže od 3 dana u posudi za zalijevanje! Rezerve vode hermetički zatvorite poklopcima ili na neki drugi prihvatljiv način! Zatrpajte jame, bare i slične površine kako se ne bi nakupljala kišnica ili drugi izvori vode! Očistite obale potoka, jezera i rijeka!

 

Uništavanje komaraca u stambenim i manjim objektima je moguće i primjenom “amaterskih srestava” u vidu insekticidnih sprejeva koji se mogu kupiti u radnjama široke potrošnje. Za razliku od zatvorenog prostora, u otvorenom prostoru uništavanje komaraca je moguće samo akcijama dezinsekcije koje provode specijalizovane sluzbe.

 

Akcije se provode na nekoj većoj teritoriji kao što je opština, grad ili kao najbolje rešenje region. Sistemske akcije se provode dvofazno, prvo se vrši larvicidni tretman i tretman suzbijanja odraslih formi. Larvicidni tretman ima za cilj sprječavanje razvoja insekta u vodenoj sredini, ova faza je vrlo bitna u smislu da i građanstvo u svom djelokrugu može da isuši i otkloni mjesta gdje se voda zadržava, jer isušivanjem se prekida biloški razvoj insekta.

 

Nakon larvicidnog tretiranja koje se provodi najčešće u proljećnom periodu slijedi zaprašivanje odraslih formi koje se provodi u kasnim večernjim satima, kada vremenski uslovi dozvoljavaju primjenu insekticida, navelu su iz Zavoda.

(Hayat / Foto: Ilustracija)

Copyright (c) 2006-2018 portal InfoBrcko.com Sva prava zadržana. Sadržaji objavljeni na portalu InfoBrcko.com se mogu prenositi uz obavezno navođenje izvora i linka na orginalni tekst. info@infobrcko.com