Brčko: Na Facebooku formirana grupa "Pravda za Osmana" koji je uhapšen na granici Srbije ^Istaknuto

Istovremeno, cilj grupe je da građani BiH potpišu i peticiju o ustupanju predmeta Osmanović BiH kako bi se s tom peticijom uputilo pismo Tužilaštvu BiH, Den Hagu i na ostale relevantne adrese.

"Imamo u planu, u ime svih potpisanih posjetiti i razna Udruženja koja imaju uticaj na Tužilaštvo, te ih zamoliti za suradnju i pomoć pri vršenju pritiska na Tužilaštvo BiH. Također, obratili bi se i vladajućim strankama i istaknutim ličnostima u ime svih nas. Kada pokrenemo peticiju uz nju će ići i popratni tekst koji će jasno opisati, za šta se borimo i koji je naš cilj", stoji u grupi "Pravda za Osmana".

U Facebook grupi podsjećaju da je Osmanović Osman uhapšen je dana 23.11.2019. godine na osnovu krivične prijave podnesene od strane jednog svjedoka, pri čemu mu je prvobitno određen 48-satni pritvor.

“Ne postoji niti podignuta optužnica, niti raspisana potjernica protiv Osmanović Osmana. Naredba o sprovođenju istrage u Srbiji donesena je 24.11.2019. godine, dan nakon hapšenja dotičnog, a dana 25.11.2019. godine Osmanović Osmanu je određen pritvor za vrijeme trajanja istražnog postupka, u kojem se nalazi već dva mjeseca. Od strane BiH poslan je akt s prijedlogom za izručenje prema Ministarstvu Pravde R. Srbije, koji je odbijen pod obrazloženjem da R. Srbija može odbiti izručenje Osmana Osmanovića ako se u njoj sumnjiči za krivično djelo. R. Srbija je u međuvremenu saslušala dva svjedoka, te na osnovu dodatne dokumentacije, dostavljene od strane Tužilaštva BiH, Tužilaštvo Srbije je proširilo istragu na još dva navodno ostećena, kod kojih se u oba slučaja radi o mrtvim osobama, te sa kao razlog za proširenje uzima neosnovano pritvaranje, u situaciji gdje osumnjičeni (Osman) nije uopšte imao ovlasti da vrši isto. Iz ovoga možemo da vidimo i kako Tužilaštvo BiH ne samo da ne čini ništa da se slučaj ustupi BiH, nego aktivno sudjeluje i stvara osnovu za neosnovano proširenje istrage na dodatne ostećene. Ovo sve ukazuje na vještačko proširivanje slučaja, te na to da srbijansko pravosuđe ima namjeru da zadrži i vodi slučaj u Srbiji. I BiH i Srbija su potpisnice Evropske Konvencije o prenosu nadležnosti u krivičnim stvarima i drugih međunarodnih konvencija, prema kojima je Srbija dužna u ovakvim slučajevima isporučiti osumnjičene BiH, te postoji protokol o saradnji u progonu počinilaca krivičnih djela ratnih zločina između tužilaštva BiH i tužilaštva za ratne zločine R. Srbije, koji jasno definira međusobno ustupanje dokaza i informacija, a na bazi kojeg je Sud BiH, nakon provedene istrage Državnog Tužilaštva, već ustupio određene predmete pravosuđu Srbije. Najbolji primjer je slučaj Dalibora Maksimović, gdje je predmet u martu 2018. godine ustupljen pravosuđu Srbije, iako uslovi za ustupanje prema protokolu uopšte nisu bili ni ispunjeni. Srbija dosad još nijedan slučaj nije ustupila BiH.

Sve gore navedeno upućuje na to da se ovdje radi o vrlo opasnoj praksi, koja izaziva nesagledive posljedice, posebno za građane BiH, jer se stvara epoha gdje se pokušava pokazati kako pravosuđe u BiH nije u stanju uspješno precesuirati predmete ratnih zločina, iako je do sada Tužilaštvo BiH i Sud BiH procesuiralo najteže oblike ratnih zločina počinjenih u periodu od 1992. do 1995. godine. Da Brčko Distrikt BiH aktivno radi na procesuiranju predmeta ratnih zločina pokazuje sama činjenica da je po optužnici svjedoka koji tereti Osmanovića vođeno ili se vodi već 5 sudskih sporova upravo o djelima na teritoriji Gornjeg Rahića, koja se Osmanu Osmanović stavljaju na teret”, stoji između ostalog u grupi “Pravda za Osmana”.

“Ovim putem želimo da uputimo apel da se osumnjičenom Osmanu Osmanović zagarantuju njegova osnovna ljudska prava, što je jedino moguće ako se predmet ustupi Pravosuđu BiH. Apeliramo prije svega na kontrolu rada Tužilaštva BiH i Tužilaštva R. Srbije na primjeru konkretnog slučaja Osmana Osmanović, kako u pogledu poštivanja načela međunarodnog prava i međudržavnih sporazuma, tako i samih odredbi krivičnog zakona. Apelujemo na pokretanje Tužilaštva BiH i Tužilaštva R. Srbije, kao i drugih odgovornih institucija ove dvije države, kako bi se spriječilo narušavanje osnovnih ljudskih prava građana BiH. Građani BiH ne smiju biti žrtve nefunkcionalne saradnje institucija dvije države, te se ne smije dopustiti da politika dviju država bude iznad zakona i pravde”, navodi se u grupi “Pravda za Osmana”.

Podsjećamo, početkom 2015. godine Osman Osmanović i Novalija Fazlović iz Brčkog, presudom Osnovnog suda Brčko distrikta BiH, dobili su spor protiv kompanije NPC International d.o.o. Banja Luka, izdavač lista Press, u kojem je 27. 7. 2012. godine u tekstu napisano da su Osman Osmanović i Zekerijah Mujkanović mučili Srbe 1994. godine na području Brčko distrikta BiH.

Osmanović je tada za "infobrcko.com" rekao da je list Press iznio više neistina vezano protiv njega i tužioca Mujkanović, da nikada nije učestvovao u mučenju Srba i da je uvijek vodio računa o ljudskom dostojanstvu.

"Objavljeni tekstovi su neistiniti. Nismo mučili Srbe i to nije tačno. Od prvog do posljednjeg dana rata bio sam angažovan kao pripadnik policije, odnosno pripadnik Oružanih snaga Republike BiH. Naglašavam, uvijek sam se rukovodio zakonima i zakonima koji su postojali i u vrijeme rata. Moja profesionalnost je poznata i prije rata i u ratu, a posebno u ratu kada je trebalo voditi računa o ljudskom dostojanstvu, rekao je tada Osmanović.