Kako preživjeti u državi u kojoj je, prema službenim statistikama, nezaposleno oko 30% stanovništva?
Premda, taj je broj vjerovatno znatno veći, a velik je i broj zaposlenih koji redovno ne primaju platu ili primaju minimalac od nešto više od 400 KM.
Bh. ekonomija već je godinama na izdisaju, a pandemija koronavirusa dodatni je udarac na ionako loše stanje. Posljedice najbolje osjete građani, piše Večernji list BiH.

Sindikalna potrošačka korpa, koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za januar, iznosi 2044,23 KM i za 180,76 KM skuplja je od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Svako poskupljenje dodatni je udarac na ionako slabe kućne proračune. Plate ne rastu, troškovi su iz mjeseca u mjesec sve veći, na nečem se mora štedjeti, a bh. građanima nije preostalo više ništa osim da štede na hrani. Cijene osnovnih životnih namirnica u BiH rastu tiho i prikriveno, pokazuju analize. Ekonomisti objašnjavaju da je razlog poskupljenja, odnosno osiromašenja građana dodatno bogaćenje najbogatijih. Na tržnici uredno složeno voće i povrće, a i ostali proizvodi. Prodavači imaju vremena napretek da o estetici tezgi povedu računa. Na pitanje ima li “računice” od prodaje, složno odgovaraju: “Loše, loše, situacija – dramatična. Nemaju ljudi novca, malo kupuju, vrlo malo. Malo mrkve, sve male količine. Nema prodaje, kupovna je moć opala zbog korone, zbog svega, slabo se svijet kreće”.
Za istu količinu sada novca možete sada kupiti mnogo manje stvari nego prije mjesec, dva. U samo prethodnih mjesec dana najviše je poskupjelo ulje, za gotovo 15 posto, brašno i šećer. Najavljuje se poskupljenje i nafte, što samim tim znači da možemo očekivati i još veća poskupljenja.

“Prije neki dan vidjela sam da su ulje i brašno poskupjeli za gotovo pola marke. Svaki dan kupujem mlijeko, hljeb, dvije-tri mrkve za supu, glavicu kupusa. Sa svojih 400 KM penzije nemam mnogo izbora. Cijene svaki dan rastu. Teško se živi, loše”, priča penzionerka iz Sarajeva. Ništa bolje ne žive ni zaposleni koji najčešće primaju plaću znatno nižu od prosječne.

“Sve je skupo, plaće iste, a hrana skače. Ponesem 20 KM i ne znam hoću li moći napraviti ručak”, kaže nam jedna kućanica, a njezina kolegica dodaje: “Grozno, sve je skupo, kupujem sve pomalo”.
“Dok platim struju, vodu, telefon, što mi ostaje za život? Naravno da osjetim povećanje cijena. Ljudi su bez novca. Ja sam samohrana majka, imam dvoje djece, trudim se svaki dan skuhati, da pojedu neko povrće, voće. Meso jedemo svaka tri, četiri dana. Teško je, meni se čini nikad gore, kaže trgovkinja čija je plata 600 KM.

“Kupujem voće i povrće na akciji, često ono koje je počelo propadati. Voljela bih da mogu kupiti nešto kvalitetnije, ali mi primanja to ne dopuštaju. Odavno djeci kupujem najjeftinije proizvode i duša me zbog toga boli, ali drukčije ne mogu”, kaže radnica u proizvodnji.

U Bosni je jutros umjereno do pretežno oblačno, a u Hercegovini vedro.

Temperature zraka izmjerene u 7 sati: Bjelašnica -20; Ivan-sedlo -11; Sokolac -10; Livno -9; Bihać i Drvar -8; Bugojno i Sarajevo -7; Jajce, Sanski Most, Srebrenica i Tuzla -6; Banja Luka, Bijeljina, Gradačac i Zenica -5; Doboj, Prijedor i Zvornik -4; Grude -3; Mostar i Trebinje -2 te Neum nula stepeni Celzijusa.

Danas u Bosni više niske naoblake u jutarnjim satima. Veći dio dana sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Novo naoblačenje u večernjim satima. U Hercegovini pretežno sunčano. Postepeno naoblačenje u poslijepodnevnim satima.

Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između -4 i 1, na jugu zemlje od 4 do 8 stepeni.

Pandemija koronavirusa sigurno će ostaviti psihološke posljedice ili ih već ostavlja na djecu. Očekivano je da će dio djece i mladih zasigurno razviti i ozbiljnije psihičke posljedice u vidu reakcije na stres, poremećaja prilagođavanja ili čak posttraumatskog stresnog poremećaja, ističu svjetski stručnjaci.

Kao uzrok navode posljedicu straha i izloženosti stresu zbog neizvjesnosti kojom je popraćena rastuća pandemija koronavirusa širom svijeta. U situacijama kada dijete procijeni opasnost, ugrožavanje, vlastitu bespomoćnost da išta učini i to obradi u memoriji, očekivano je da će pokazivati barem jedan ili više simptoma koji čine psihološku stresnu reakciju, posttraumatski stresni poremećaj ili psihičku traumu.

- Po zdravstvenim statistikama EU zemalja, u prosjeku je svaka četvrta osoba izložena nekoj vrsti mentalnog oboljenja. Na godišnjem nivou oko 25 posto djece i mladih osoba u razvijenim zemljama imaju neidentificirani mentalni problem (Harden, 2001), od čega 10 posto ispunjavaju kriterije za mentalni poremećaj - ističe psiholog Armina Čerkić.

Naglašava da su za porodice i pojedince tokom pandemije izazovi još i veći. Nasilje u porodici u BiH povećano je za oko 20 posto.

- Roditelji se nalaze pod velikim pritiscima i izazovima da odgovore na potrebne novonastale situacije i suočeni su sa dilemama oko školskih obaveza, roditeljstva, finansijskih izazova, brige za starije roditelje, ali i partnerske relacije. Svi ovi pritisci dovode do zasićenja i iscrpljivanja resursa roditelja u izolaciji koji se odražavaju i na roditeljstvo kao i na samu partnersku relaciju.

Neke partnerske realacije se nalaze pod još većim izazovima usljed pandemije i smanjenih ekonomskih mogućnosti. Očekivano je da može doći do pojačane tenzije u partnerskim odnosima, ali to može da bude znak međusobnih problema, kao i uvertira za nasilje. Ukoliko ste izloženi bilo kojem obliku nasilja u partnerskoj vezi (psihičko ili fizičko), prijavite na ove brojeve FBiH 1265 i RS 1264 – poručuje Čerkić.

Kod djece i mladih kod kojih se uočavaju psihološke poteškoće u vezi sa situacijama straha, važno je na vrijeme potražiti pomoć i savjet kako bi se izbjegle komplikacije te po mogućnosti i prevenirao razvoj pravih posttraumatskih stresnih poremećaja.

Prva osoba koju treba kontaktirati može biti djetetov pedijatar ili školski psiholog. Od pomoći za dijete može ponekad biti već i sam razgovor s osobom u koju dijete ima povjerenja, npr. empatični nastavnik ili podržavajući i brižan član porodice. Po potrebi, u slučaju perzistiranja tegoba, potrebno je zatražiti procjenu i pomoć stručnjaka mentalnog zdravlja za djecu i mladež, dječjeg psihijatra ili psihologa te psihoterapeuta.