Gosti kod Milomira Marića u ‘Ćirilici’ sinoć su bili lider radikala Vojislav Šešelj, predsjednik LDP-a Čedomir Jovanović, prof. dr Branimir Nestorović i režiser Dragoslav Bokan. Rasprava o različitim temama bila je žustra i intenzivna, a na momente čak i oštra. U jednom trenutku, nakon svađe s Dragoslavom Bokanom, Čedomir Jovanović odlučio je da napusti studio. Jovanović je tokom razgovora rekao Bokanu da mu je porodica svetinja. “Ja živim za njih”, rekao je Jovanović. Bokan mu je odgovorio, a Jovanović mu je onda uzvratio: “Đubre jedno!” U jednom trenutku prišao je stolu gdje sjedi voditelj Milomir Marić i ostavio mikrofon. Prilikom izlaska, dobacio je nekoliko riječi Vojislavu Šešelju, na šta je on reagovao vrlo burno: – Šta ćeš meni da uradiš? – agresivnim tonom rekao je Šešelj. – Mene ne možeš fizički da udariš, to bi ti bilo poslednje – uz ove je riječi lider radikala ispratio Čedomira Jovanovića. Šešelj je prethodno rekao da je Jovanović jedini put pobijedio u svojoj politici kada je ubijen nekadašnji premijer Srbije Zoran Đinđić. Također je još kazao kako je Jovanović sa intelektualcima doveo stranog špijuna. Špijuna Željka Komšića – naveo je Šešelj. Jovanović je na to ustao i napustio studio, a prije toga se rukovao samo sa doktorom Nestorovićem.

Od sedam rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH koji su u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH, njih pet izmiruje obaveze prema radnicima kada je riječ o uplati doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje.

Prema riječima Sinana Husića, predsjednika Sindikata radnica rudnika FBiH, obaveze u potpunosti ne izmiruju RMU Zenica i RMU Breza zbog čega je i bilo problema sa blokadama računa.

Rekordna proizvodnja u rudniku Abid Lolić

Podsjećanja radi, tek od 2016. godine rudnici su počeli uplaćivati doprinose za penzijsko uposlenicima uz isplatu plaća, a zahvaljujući pritiscima Porezne uprave FBiH. Do tada su praktikovali izmirenje tih obaveza, uvezivanje staža, kada radnici steknu uvjete za penziju.

- Iz sastava Koncerna trenutno imamo kontinuitet u uplati doprinosa na plaću. Znači, već duži niz godina rudnici mrkog uglja Kakanj, Kreka, Gračanica, Đurđevik, uplaćuju tekuće obaveze u skladu sa važećim propisima. Rudnik mrkog uglja Abid Lolić iz Bile je 2020. godine ostvario rekordnu proizvodnju u postratnom periodu u tom rudniku, i na osnovu toga on već pet mjeseci isplaćuje plaću poštivajući tekuće obaveze po pitanju uplate poreza i doprinosa. Imamo dva rudnika koja nismo u potpunosti uveli u takvu fazu RMU Zenica i RMU Breza i zato smo prethodnih dana imali ove probleme sa blokadama računa tih rudnika - govori nam Husić.

Dodaje kako moraju u što skorije vrijeme rukovodstva rudnika i Elektroprivrede BiH iznaći model na osnovu kojeg će se ova dva rudnika uključiti u sistem poštivanja tekuće obaveze.

Plaće bi mogle biti bolje

- I to je jedan od razloga da je proces reorganizacije i restrukturiranja neminovnost. Mora se realizirati i svi ako odustanu, Sindikat neće odustati - kategoričan je Husić.

Podsjetio je i na visine plaća u rudnicima kazavši kako će se zalagati da one budu još više.

- Imamo prosjek plaće od 1.070 KM u nekim od rudnika, do 1.530 KM, koliko je u Rudniku mrkog uglja Gračanica Gornji Vakuf, i mi u većini rudnika, kada je riječ o visini plaće, smo ovisni jednim značajnim dijelom i o realizaciji proizvodnih rezultata u datom mjesecu. Nema neisplaćenih plaća u rudnicima uglja. Plaće bi mogle biti bolje i naša ambicija, mi sebi reorganizacijom i restrukturiranjem, otvaramo prostor da radnik u proizvodnom procesu bude više stimulisan i da ima bolju plaću. Da ga rasteretimo, da osiguramo veći dotok novca do radnika u proizvodnji kroz pravilinike o plaćama, kroz kolektivne ugovore - govori Husić.

Nakon što je jučer na sjednici Komisije za budžet i finansije Zastupničkog doma Parlamenta BiH usvojena zastupnička inicijativa Predraga Kojovića, Aide Baručije, Mirjane Marinković-Lepić i Damira Arnauta "kojom se od Vijeća ministara BiH traži da izdvoji novac za pomoć žrtvama zemljotresa u Republici Hrvatskoj u minimalnom iznosu od 300.000 KM", Ministarstvo finansija i trezora BiH obavještava javnost da je za ovu namjenu iz budžetske rezerve već uplaćeno 500.000 KM.

Naime, Vijeće ministara BiH je na inicijativu Ministarstva finansija i trezora BiH na 42. sjednici, održanoj 12. 1. 2021. godine, usvojilo odluku kojom se za saniranje posljedica zemljotresa iz tekuće rezerve izdvaja 100.000 KM općini Bosanska Kostajnica koja je na granici s Hrvatskom i pretrpjela je značajnu štetu.

Na istoj sjednici usvojena je i odluka o izdvajanju 500.000 KM iz tekuće rezerve radi pružanja međunarodne pomoći Vladi Republike Hrvatske u saniranju posljedica zemljotresa, koji se dogodio krajem decembra 2020. godine. Ministarstvo finansija i trezora BiH odmah je realiziralo ove odluke Vijeća ministara BiH i novac doznačilo korisnicima, saopćilo je Ministarstvo.

U nedostatku vakcina koje proizvode zapadne kompanije, balkanske države pokušavaju doći do onih koje se prave u Rusiji i Kini. Pri tome je riječ o državama koje žele postati članice Evropske unije i NATO-a.

Na ovu činjenicu je ukazao londonski poslovni magazin Financial Times. Napomenuo je da je Srbija među državama čije se stanovništvo vakciniše i ruskim i kineskim vakcinama. Spada među evropske države gdje je veliki broj vakcinisanih u odnosu na broj stanovnika.

"Svijet je udario u glečer, baš kao što se to desilo Titaniku. Bogati i najbogatiji spašavaju sebe i one koje vole. Tonemo zajedno s Titanikom. Možda im to nije bio plan, ali to njima nije važno", poručio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić govoreći o nabavci ruskih i kineskih vakcina koje još nisu odobrene za korištenje u EU.

Vučić je razvijao bliske odnose između Beograda, Moskve i Pekinga, a što je postala svojevrsna alternativa za odnose s Briselom i Washingtonom.

EU je osigurala 70 miliona eura za nabavku vakcina u šest balkanskih država, ali zbog problema u nabavci je izgledno da će vakcine sa zapada dobiti mjesecima poslije drugih država. Financial Times je zaključio da je to frustriralo balkanske zemlje i primoralo da vakcine traže od Rusije i Kine.

Zbog toga su pojedini zvaničnici upozorili da bi ovo moglo za posljedicu imati narušen kredibilitet EU.

Pri tome, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Kosovo nisu dobili nijednu dozu vakcine do sada.

"Željeli smo da nabavimo Zapadne vakcine i da time pokažemo gdje kao zemlja pripadamo. Prvobitno smo isključili mogućnost pregovora s Rusijom i Kinom", rekao je jedan makedonski zvaničnik za Financial Times.

Međutim, kako je kazao, vrlo će biti teško objasniti građanima zašto čekaju na vakcine kompanija Pfizer, Moderna i AstraZeneca dok je npr. Mađarska nabavila kinesku vakcinu.

Crnogorska ministrica zdravstva Jelena Borovinić-Bojović je ukazala da je ova država potpisala ugovor o nabavci 150.000 kineskih vakcina i da će nastojati da kupi 50.000 ruskih.

Za podsjetiti je i da su bosanskohercegovačke vlasti sredinom prošlog mjeseca najavile da će početi pregovore s Moskvom i Pekingom o nabavci vakcine. Bosna i Hercegovina, kao ni Crna Gora nije još dobila niti jednu vakcinu preko globalne inicijative COVAX.

EU jeste izuzela zemlje Zapadnog Balkana iz zabrane izvoza vakcina, ali analitičar Adi Ćerimagić smatra da su države ovog dijela Evrope razočarane jer nisu dobile ni simboličan broj doza.

Treću sedmicu zaredom, broj novootkrivenih infekcija koronavirusom u svijetu opada, izjavio je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u ponedjeljak, upozorivši kako svijet i dalje mora ostati oprezan, prenosi Anadolu Agency.

“Još imamo zemlje u kojima se bilježi porast broja slučajeva zaraze, ali na globalnom planu, ovo je ohrabrujuća vijest. To pokazuje kako ovaj virus može da se kontroliše, čak i s novim sojevima u opticaju. I pokazuje ukoliko nastavimo sa dokazanim javnozdravstvenim mjerama, možemo prevenirati zarazu i spasiti živote”, rekao je generalni direktor WHO-a Tedros Ghebreyesus.

Prema podacima američkog Univerziteta “Johns Hopkins” u ponedjeljak, broj dosad potvrđenih slučajeva novog koronavirusa u svijetu je nešto više od 103 miliona, dok je više od 2,23 miliona ljudi preminulo od posljedica zaraze, a više od 10,4 miliona se oporavilo.

“Bili smo u ovoj situaciji ranije. Tokom prošle godine, bilo je trenutaka kad je broj novooboljelih u skoro svim državama bio u padu i vlade su donosile odluke o ublažavanju mjera prebrzo i pojedinci su popuštali u predostrožnosti i virus se vratio”, napomenuo je Tedros te dodao: “Uz odvijanje vakcinacije, vrlo je važno da svi mi nastavimo provoditi mjere zaštite kako bi sačuvali svoj i živote drugih. Budite primjer u tome.”
Dodao je da je važno da vlasti omoguće ljudima da donose prave odluke, bilo da im olakšavaju karantin ili čine njihova radna mjesta sigurnijim.

Kontrola širenja virusa spašava živote, rekao je, i sačuvat će ih kasnije smanjujući šanse za nove mutacije, a što omogućava da vakcine ostanu efektivne.