Dragi Brčaci, Bosanci i Hercegovci, ljubitelji pisane riječi, budući pisci!

Kakav osjećaj u vama bude riječi zemlja, domovina, pripadnost, porijeklo? Da li vas obuzme ponos i preplavi ljubav dok gledate ljepote svoje zemlje ili vas čežnja i tuga prate kad niste kod kuće?

Možete li opisati ljepote i osjećaje koje budi u vama?

Volite li pisati?

Ukoliko je vaš odgovor na prethodno pitanje potvrdan onda vas čekamo!

Prijavite se na

KONKURS

ZA NAJBOLJI LITERARNI RAD POD NAZIVOM

„ZEMLJO MOJA!“

koji raspisuju Udruženje demobilisanih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine 1992-1995 u Brčko distriktu Bosne i Hercegovine i UG "Dobitnika najvećih ratnih priznanja Zlatni Ljiljan", Brčko distrikt BiH (u daljem tekstu: Organizator), povodom obilježavanja Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, 1. marta 2021. godine.

Želimo čuti vaše pjesme i priče!

Nagradit ćemo vašu kreativnost, talenat, maštu i umijeće!

PRAVILA I USLOVI KONKURSA

Pravo na učešće na konkursu imaju učenici osnovnih i srednjih škola Brčko distrikta Bosne i Hercegovine koji se bave pisanjem.

1. Na konkursu učestvuje autor proze ili poezije koji, uz literarni rad, uredno popuni i pošalje prijavnicu elektronskom poštom na adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.. Slanjem prijavnice autor pristaje na uslove i pravila konkursa. Ispunjavanjem prijavnice, autor potvrđuje autentičnost rada koji je prijavio na konkurs, preuzima odgovornost za sadržaj te potvrđuje da je isti njegovo autorsko djelo.

2. Svaki kandidat može prijaviti samo jedan literarni rad.

3. Autor je dužan uz literarni rad priložiti pravilno popunjenu prijavnicu, u suprotnom neće ući u izbor konkursa.

4. Literarni radovi moraju se poslati najkasnije do 10. marta 2021. godine.

Pristigle radove pregledat će posebno formirana komisija koja će odabrati najbolje.

Pristigli radovi bit će tehnički obrađeni prije dolaska pred komisiju na način da svaki rad dobiti odgovarajuću šifru koja će na prijavnici biti dodijeljena autoru, tako da komisija neće moći utvrditi kom autoru rad pripada, do izbora najboljih.

Komisija će od najboljih radova odabrati koje će dobiti prvu, drugu i treću nagradu.

Objava rezultata bit će izvršena 12. marta 2021. godine.

NAGRADE

Organizator će dodijeliti novčane nagrade, po kategorijama, u iznosu od 120,00 KM za osvojeno prvo mjesto, 80,00 KM za drugo mjesto i 50,00 KM za treće mjesto.

AUTORSKO PRAVO, ZAŠTITA LIČNIH PODATAKA I ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Autor, koji je ujedno i učesnik konkursa, popunjavanjem prijavnice daje pristanak Organizatoru da bez naknade može objavljivati prijavljene radove.

Autor daje pristanak da se njegovi radovi objavljuju koliko je god to puta potrebno u smislu promocije ovoga konkursa i Organizatora općenito na društvenim mrežama, internetskim stranicama Organizatora, izložbama, u medijima i promotivnom materijalu te promotivnom materijalu vezanom uz projekte, događanja, priredbe i manifestacije koje organizira Organizator ili u kojima je partner te sponzor.

Organizator se obavezuje da će potpisati autora na objavljene radove gdje je to tehnički izvedivo i ne narušava izgled konačnog proizvoda, a u smislu autorove promocije.

Organizator ne odgovara za eventualno neovlašteno korištenje objavljenih radova od strane osoba koje ne organizuju konkurs.

Organizator se obvezuje da će obrađivati i čuvati lične podatke svih kandidata te ih neće koristiti u drugim slučajevima, koji ne podrazumijevaju konkurs, niti će ih dijeliti, a prestankom aktivnosti vezane uz konkurs, podaci se prestaju i obrađivati.

Kandidat na konkurs imaju pravo zatražiti pristup svojim ličnim podacima, te ispravak ili brisanje istih, što mogu učiniti na adresu elektronske pošte Organizatora.

Konkurs počinje teći od dana objave u medijima.

Za dodatne informacije obratite se na:

e-mail: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Broj telefona: +387 60 30 53 680 (Amir Sinanović)

Prijavnicu za konkurs možete preuzeti ovdjePrijavnica.docx19.23 KB

Na zvaničnoj stranici Vlade Brčko distrikta BiH, od skoro se nalaze imena novih članova Vlade.

Na ovoj stranici možete pogledati detaljnu biografiju za svakog od dvanaest šefova odjeljenja u Vladi, gradonačelnika Brčko distrikta BiH, njegovog zamjenika kao i glavnog kordinatora Vlade Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.

Više na: http://vlada.bdcentral.net/Content/Read/clanovi-vlade

Prema najavama nadležnih, nakon potpisanog ugovora sa izvođačem krajem prošle godine, za par sedmica trebali bi započeti radovi na rekonstrukciji i uređenju Stadiona malih sportova „Blatuša“ koji se nalazi u centru Brčkog. Za ove namjene je obezbijeđeno 141.000 KM bužetskih sredstava.

Ing. Dragan Peštić, nadzorni organ u Pododjelu za puteve i parkove, vladin Odjel za javne poslove, za “Radio Brčko” je kazao da je za namjene rekonstrukcije i uređenja Sportsko reakreacionog centra „Blatuša“ obezbijeđeno 141.000 KM bužetskih sredstava, a radovi bi, prema ugovoru, trebali biti okončani u roku od 45 dana.

Peštić je pojasnio da će, u naredne dvije sedmice, biti izvršeni pripremni radovi, odnosno preuzimanje podzemnih instalacija od operatera i vlasnika, koje je neophodno za izvođenje budućih radova uređenja Blatuše.

Realizacijom ovog projekta Blatuša će dobiti jedno novo, moderno i lijepo sportsko lice, a u planu je drenaža postojećeg terena i gradnja novog oborinskog kolektora od Blatuše do Brke u duljini od 390 metara.

Naredna faza radova je izrada sportske profesionalne podloge, a Peštić je napomenuo i mogućnost igranja takmičarskih utakmica u rukometu, nogometu i drugim sportovima kojima je Blatuša i namijenjena, do kraja ove takmičarske sezone. Na Blatuši je već postavljen profesionalni semafor za odigravanje utakmica Premijer lige u malom nogometu i rukometu.

Radio Brčko

Neformalna grupa građana Tuzle danas je odlučila pješački most u centru grada imenovati po nedavno preminulom Đorđu Balaševiću.

Most koji preko sjeverne saobraćajnice spaja Gradski park u Tuzli i kompleks panonskih jezera od danas nosi naziv po Đorđu Balaševiću.

Riječ je o neformalnoj aktivnosti nekoliko građana koji su kazali da imenovanje nije obavljeno kroz redovnu proceduru u Gradskoj upravi Tuzle, poručivši da ne očekuju probleme u vezi s rješavanjem formalno-pravnog pitanja.

Predsjednik Fondacije Istina, pravda, pomirenje Sinan Alić, koji je također učestvovao u postavljanju pločice, kaže da je legalnost tog postupka upitna, ali da su se trudili da pločica ne remeti ambijent.

"Neću podnositi inicijativu i ako neko smatra da je ovim činom narušen integritet i kulturni identitet grada, neka dođe i skine ploču. Mislim da se to neće dogoditi, jer toliko je spomenika pored ulica koje porodice postavljaju onima koji su poginuli i ne vidimo zašto bi ovo mogao biti problem", naveo je Alić.

Po uzoru na građane širom regiona, Tuzlaci su se u nedjelju oprostili od Panonskog mornara, kantautora i velikog humaniste, kojem su odali počast paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća na Trgu Slobode.

Klix.ba

Ukupna naplata brčanske Poreske uprave u 2020. godini iznosi 1.377.000 KM, što je za gotovo 50% u odnosu na 2019. godinu.

Direktor Poreske uprave Brčko distrikta Tatjana Mihajlović istakla je da je na smanjenje prihoda uticao Zakon o suzbijanju negativnih posljedica u borbi protiv korona virusa kojim je stavljen moratorij na prinudnu naplatu.

„Redovni porezi su naplaćeni u iznosu od 1.309.496 KM, dok je prethodne godine to bilo preko 2.2 miliona KM. Što se tiče kazni i različitih vrsta taksi, naplata je u iznosu 67.573 KM, a prethodne godine naplata je iznosila 154.980 KM“, rekla je Mihajlović.

Ona je istakla da je Poreska uprava u 2020. godini, iako nije provodila mjere prinudne naplate, donosila rješenja o pokretanju postupaka prinudne naplate.

„Ukupan broj pokrenutih postupaka prinudne naplate je 2.354 KM“, dodala je ona.

Takođe, i obračun zatezne kamate je bio zabranjen od 7. maja 2020. godine, do kraja oktobra iste godine, što se takođe odrazilo na broj prikupljenih prihoda.

Radio Brčko

„Quo Vadis, Aida?“ je prvi igrani film o genocidu u Srebrenici za koji je poznata bh. rediteljica Jasmila Žbanić napisala scenarij i uradila režiju. Film je svjetsku premijeru imao u takmičarskom programu Venecijanskog filmskog festivala, prikazan je i na Toronto Film Festivalu, a od nedavno je i u užem izboru za nagradu Oscar za najbolji film izvan engleskog govornog područja.
Dok svi u Bosni i Hercegovini sa nestrpljenjem iščekujemo dodjelu koja je zakazana za 25. april 2021. godine, Jasmila je ovo vrijeme, pored rada na žiriranju brojnih festivala i realizaciji kampanje za film „Quo Vadis, Aida?“ iskoristila i za obilazak poslovnih partnera koji su podržali snimanje filma.
Zajedno sa producentom i predsjednikom Udruženja umjetnika „Deblokada“ Damirom Ibrahimovićem, Jasmila je posjetila BH Telecom, koji je prošle godine sponzorski podržao film „Quo Vadis, Aida?“ sa 50.000 KM. U razgovoru sa Sedinom Kahrimanom, generalnim direktorom BH Telecoma i Muamerom Hadžovićem, izvršnim direktorom za razvoj poslovanja, bh. rediteljica je istakla neke od najupečatljivijih momenata sa snimanja, kao i nakon projekcije filma. Prisjetila se dugotrajnog pljeska publike nakon projekcije filma na Venecijanskom festivalu koji je prestao tek kada je publika morala napustiti salu, značaja projekcije filma u Memorijalnom centru Potočari u Srebrenici i komentara koje je dobila nakon projekcija, kao i nevjerovatnih reakcija koje još stižu od publike iz regiona.
Međutim, posebno je naglasila koliko je za ovakve projekte važna podrška. „Bh. kinematografija ne može opstati bez jake podrške. Ono što mi je izuzetno drago je činjenica da je BH Telecom prepoznao film kao način na koji možemo ovo društvo učiniti boljim. „Quo Vadis, Aida?“ je film koji je dobio sponzorsku podršku od BH Telecoma i to je nešto što izuzetno cijenimo.

Razgovaramo i o daljem nastavku saradnje jer „Deblokada“ i BH Telecom zaista mogu napraviti još veći pomak za bh. kinematografiju kada rade zajedno“, rekla je Jasmila Žbanić.
Generalni direktor BH Telecoma, Sedin Kahriman, je podsjetio na ulaganja BH Telecoma u bh. kinematografiju te najavio projekte koje kompanija planira realizirati u budućnosti. „Mi u BH Telecomu smo imali sreću i privilegiju da budemo jedni od prvih koji su pogledali radnu verziju filma „Quo Vadis, Aida?“ i odmah smo znali da želimo biti dio tog projekta i priče. Naša najnagrađivanija režiserka, gospođa Jasmila Žbanić, je ispričala priču o Srebrenici na jedan potpuno drugačiji, sebi svojstven način i sada to cijeli svijet prepoznaje. Vjerujemo da ćemo, kroz nastavak saradnje na izgradnji platforme BH Telecoma za produkciju audio-vizuelnih sadržaja, vrlo brzo pripremiti nešto novo, u interesu svih ljubitelja dobrog filma i dobrih serija i u interesu društva u Bosni i Hercegovini“ izjavio je Sedin Kahriman. 

Posjetu možete pogledati u video prilogu: https://www.youtube.com/watch?v=QuM6YvpuSmU&feature=youtu.be

Predsjednica oboljelih od multiple skleroze, Slavica Jekić rekla je da je svakodnevica oboljelih od ove bolesti sama po sebi teška ali da je situacija sa virusom korona dodatno otežala život oboljelih.

“Svaki odlazak doktoru ako imate bilo kakav simptom virusa korona zahtjeva određene pretrage koje za nas predstavljaju dodatni napor jer većina oboljelih se otežano kreće ili koristi neka pomagla za kretanje. Najveći problem nam je da nabavimo recepte za lijekove koji su nam potrebni jer ne želimo da ulazimo u gužve koje su ispred zdravstvenih ustanova”, rekla je Jekić.

Ona je istakla da su zadovoljni što je posle mnogo godina konačno usvojen zakon kojim je izvršena kategorizacija bolesnika koji primaju novčanu naknadnu za tuđu njegu i pomoć ali je ukazala na određene manjkavosti koji su se pojavile zbog obavezne revizije onih koji primaju ovu vrstu pomoći.

“Neko ko ima multipla sklerozu ne može ozdraviti jer je to teška i neizlječiva bolest, i nema smisla da se revizija vrši svake dvije godine jer to iziskuje mnoštvo dokumentacije koja je potrebna a zdravstveno stanje oboljelih se ne može popraviti”, naglasila je Jekić.

Iz Udruženja oboljelih od multiple skleroze su naglasili da su zadovoljni radom Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta jer im je omogućeno tronedeljno liječenje u banjama sa kojima je brčanski Fond sklopio ugovor o saradnji. Inače prema nezvačnim informacijama u Brčko distriktu je stotinu ljudi koji su oboljeli od ove autoimune bolesti.

Radio Brčko

Kanadski federalni parlament usvojio je zakon koji postupanje Kine prema Ujgurima tretira kao genocid, javlja Anadolija.

- Trenutno se provodi genocid nad Ujgurima i ostalim turskim muslimanima - navedeno je u prijedlogu koji je kanadski parlament usvojio sa 266-0 glasova.

Parlament je također podržao prijedlog za lobiranje kod Olimpijskog komiteta za premještanje Olimpijskih igara ako Kina ne zaustavi genocid.

Prvi izvještaji o maltretiranju pojavili se 2017. godine
Čitav kabinet premijera Džastina Trudoa (Justin Trudeau) od 35 ministara bio je suzdržan pri glasanju o prijedlogu Konzervativne stranke. Međutim, nijedan liberal nije glasao protiv prijedloga.

- Kanada sigurno ne ignoriše ujgursku nevolju.Ozbiljno smo zabrinuti - rekao je ministar finansija Mark Garnea (Marc Garneau) i dodao da su jasno to izjavili kineskoj vladi

Prvi izvještaji o maltretiranju pojavili su se 2017. godine i od tada je oko milion Ujgura smješteno u više od 400 koncentracionih logora.

UN i razni mediji izvještavali su o zločinima, rekavši da su manjinski Ujguri u logorima izloženi seksualnom nasilju, prisilnoj sterilizaciji, premlaćivanjima i drugim zlostavljanjima. Oko 10 miliona Ujgura naseljava provinciju Činđijang.

Na konferenciji za novinare koju su konzervativci sazvali u ponedjeljak ujutro prije glasanja, jedna Ujgurka koja je angažovana da predaje kineski jezik u jednom od kampova 2017. godine rekla je da je svjedočila zlostavljanju iz prve ruke - zastrašivanju, silovanju i drugim zlostavljanjima.

Autonomna pokrajina Činđijang je najveća kineska pokrajina u kojoj dominantno živi muslimansko stanovništvo koje čine pripadnici turkijske zajednice Ujguri i etnički Kazahstanci.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava već neko vrijeme pokušavaju međunarodnoj zajednici ukazati na problem ujgurske zajednice u Činđijangu u kojem su milioni ljudi zatvoreni u "logore za preobražaj i doedukaciju".

I međunarodna organizacija Human Rights Watch (HRW) je u ranijem izvještaju navela kako je mnogo ljudi u Činđiangu u protekle dvije godine završilo u pritvoru u takozvanim centrima za političku edukaciju, a riječ je o osobama koje su vlasti ocijenile opasnim i protiv njih naredile takozvano preventivno policijsko djelovanje.

Peking negira postojanje logora
Evropska unija je izrazila zabrinutost zbog postojanja tih centara i to je jasno prenijela kineskim zvaničnicima na sastanku Dijaloga o ljudskim pravima.

Zvanični Peking negira postojanje takvih logora u Činđijangu, a iz Ministarstva vanjskih poslova Kine tvrde da je riječ o centrima koji se koriste isključivo za stručno obrazovanje.

Dnevni Avaz

Kriptovaluta koju su pokrenuli entuzijasti iz Bosne i Hercegovine ovih dana izlistana je na svjetskoj berzi WhiteBit, licenciranoj u EU. Iza valute RXC stoji zajednica Crypto.ba, čiji je osnivač Nedžad Smajić iz Sanskog Mosta.

Zajednica je osnovana 2017. godine, a bazira se na edukaciji o kriptovalutama i blockchain tehnologiji.

Pored svih servisa koje su ponudili zajednici, kao i svim posjetiocima, sljedeći logičan korak je bio da puste prvu bh. kriptovalutu kao projekt zajednice.

"Moje iskustvo od deset godina mi je dosta pomoglo kako bismo započeli RXC kriptovalutu na potpuno transparentan način. RXC je nastao kao kriptovaluta zajednice i kao način promocije ove tehnologije, naročito među mladima. Rudari se od 25. septembra 2020. godine", priča Smajić za Klix.ba.

RXC će uskoro biti dostupan u BCX.ba mjenjačnici u Banjoj Luci i BCX.rs berzi u Srbiji i to prema bitcoinu, ethereumu te u domaćim valutama.

"Prošle sedmice smo RXC uspješno listirali na svjetskoj berzi - WhiteBit, licenciranoj u EU, što nam daje sigurnost pri trgovini. Dobili smo ogroman popust na listiranje baš iz razloga naše uključenosti u promociju kriptovaluta na ovim područjima", navodi naš sagovornik.

Tokom posljednjeg mjeseca veliki broj mladih s ovih područja je prvi put došao u posjed kriptovalute i to besplatno, jer su od prvog dana odvajali dio za one koji su bili zainteresirani da vide o čemu se radi, ali na način koji će ih usmjeriti da nastave svoje istraživanje na ovom polju.

RXC kriptovaluta je od prvog dana započeta na maksimalno transparentan način.

Crypto.ba zajednica je uspješno implementirala plaćanje kriptovalutama na webshopu nolimit.ba, gdje su već zabilježili uspješne kupovine.

"Ubrzo ćemo započeti integraciju RXC-a u naše postojeće platne servise, tako da očekujem da ćemo u skorijoj budućnosti moći i kupovati stvari RXC-om", zaključuje Smajić.

Klix.ba

U Bosni i Hercegovini danas se nastavlja period sunčanog i toplog vremena. Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, temperature će ići čak do 20 stepeni Celzija, što je neobično za ovo doba godine.

Bit će pretežno sunčano vrijeme. Dio prijepodneva lokalno u Bosni će biti magle. Vjetar slab, prije podne sjevernog smjera.

Od sredine dana vjetar mijenja smjer na jug i jugoistok. Najniža jutarnja temperatura zraka će većinom biti između -2 i 4 stepena. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom će biti između 15 i 20 stepeni.

Klix.ba