Tokom obavljanja redovnih poslova na odvozu i deponovanju otpada, uposlenici JP “Komus” doo Gračanica, danas su pronašli srnu sa ozlijeđenom nogom. Dobri ljudi su postupili odgovorno i zbrinuli srnu, odnijeli su je u lokalnu lovačku sekciji u Vranovićima, koja će nakon liječenja u saradnji sa Veterinarskom stanicom, istu vratiti u prirodu.
Svaka čast na humanosti.

Prve doze ruske vakcine “Sputnjik V” koje je Republika Srpska naručila za vakcinisanje hiljadu zdravstvenih radnika, ocarinjene su i odvezene sa Aerodroma Sarajevo, potvrdio je za BHRT portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.
Vakcine su pet dana bile u carinskom skladištu na sarajevskom aerodromu, a danas je konačno okončan carinski postupak.

“Carinski postupak uvoza ruske vakcine koja je u ponedeljak stigla u BiH je okončan. Uvozik je putem ovlaštenog špediera predao carinsku prijavu za uvozno carinjenje i priližio svu neophodnu dokumentaciju, između ostalog i rješenje Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, kojim je odobren interventni uvoz vakcine protiv koronavirusa. Po okončanju carinskog postupka roba je pruzeta od strane uvoznika i odvezena sa Aerodroma Sarajeva”, rekao je Kovačević.
U prvoj ruskoj pošiljci je dvije hiljade doza vakcina “Sputnjik V”, namijenjenih za vakcinisanje 1.000 zdravstvenih radnika u RS.

U drugoj polovini februara očekuje se 200.000 doza ruskih vakcina i isto toliko u prvoj polovini marta. Ove količine dovoljne su za imunizaciju 200.000 stanovnika u Republici Srpskoj. Od iduće sedmice počinje obuka zdravstvenih radnika za imunizaciju, a osim njih prioritet za vakcinisanje imaće hronični bolesnici, pripadnici MUP-a, prosvjetni radnici, novinari, snimatelji, vatrogasci i pripadnici civilne zaštite.

Jutros u 9 sati i 3 minute seizmografi Seizmološke službe zabilježili su prilično jak potres kod Petrinje, javila je Seizmološka služba.

Magnituda potresa iznosila je 3.8 po Richteru, a intenzitet u epicentru V stepena EMS ljestvice.

Policijskoj stanici Centar prijavljeno je da u naselju Kojšino, u Tuzli, leži nepoznati muškarac bez znakova života, saopćila je glasnogovornica Uprave policije MUP-a TK Amra Kapidžić.

Izlaskom patrole na lice mjesta potvrđeni su navodi prijave, a provjerama je utvrdjeno da se radi o muškarcu iz Tuzle. Nakon izlaska na mjesto događaja dežurni ljekar Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja Tuzla na licu mjesta je konstatovao smrt navedenog i ubodnu rana u predjelu grudnog koša, a tačan uzrok smrti će biti poznat nakon što se poduzmu sve potrebne službene mjere i radnje.

Također, na lice mjesta je izašao i dežurni kantonalni tužilac koji rukovodi uviđajem u saradnji sa službenicima Sektora kriminalisticke policije PU Tuzla. Uviđajne radnje su nastavljene u ranim jutarnjim satima, a više detalja će biti poznato po okončanju uviđaja. Jedno lice je lišeno slobode i u toku je kriminalistička obrada.

Glasnogovornik Tužilaštva Tuzlanskog kantona Admir Arnautović je kazao kako je beživotno tijelo pronađeno u dvorištu ispred jedne kuće. Također je saopćeno kako je izdata naredba za fizički pregled, vađenje krvi i urina kod osobe koja je lišena slobode i nad kojom se vrši kriminalistička obrada nakon koje će osumnjičeni biti predat u nadležnost Tužilaštva.

Tužilaštvo TK danas će izdati i naredbu za obdukciju tijela ubijeno.

Opštinski Savjet za davanje prijedloga naziva naselja, ulica i trgova većinom glasova usvojio je prijedlog da jedna ulica u Beranama dobije ime generala Ratka Mladića - bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske, osuđenog za genocid u Srebrenici, dok prijedlog da jedna od ulica dobije ime Pavla Đurišića nije dobio većinsku podršku članova Savjeta.

Pored imena Mladića i Đurišića, na sjednici Savjeta je razmatrano još nekoliko desetina prijedloga o imenovanju i preimenovanju ulica na području beranske opštine, a sjednica Savjeta, koji je bio u punom sastavu, održana je prije nekoliko dana, prenosi portal "Espona".

Savjet za davanje predloga naziva naselja, ulica i trgova broji sedam članova: Goran Kiković, Petar Labudović, Bogdan Fatić, Fahrudin Hadrović, Draško Došljak, Miloš Raković i Zoran Milović.

Predsjednik Savjeta Goran Kiković saopštio je da se radi, kako je kazao, o savjetodavnom tijelu koje nema pravo odlučivanja, već mišljenje o predlozima prosljeđuje nadležnom Sekretarijatu, a konačnu riječ o dodjeli imena ulica ili njihovom preimenovanju donosi nadležno Ministarstvo.

„Savjetu je pristigao veliki broj predloga od institucija i pojedinaca i tačno je da su među njima bili i predlozi da jedna od ulica dobije ime generala Ratka Mladića i taj predlog je prošao, dok predlog da jedna ulica ponese ime vojvode Pavla Đurišića nije dobio saglasnost, jer su za taj predlog glasala tri člana od sedam, koliko je prisustvovalo sjednici“, kazao je Kiković za portal "Espona".

U Bosni i Hercegovini turisti su u decembru 2020. godine ostvarili 39.585 posjeta, što je više za 35,7 posto u odnosu na novembar 2020. i za 58,9 posto manje u odnosu na decembar 2019. godine.

Turisti su u decembru u BiH ostvarili 80.938 noćenja, što je više za 26,4 posto u odnosu na novembar 2020. i za 58,1 posto manje u odnosu na decembar 2019. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja učešće domaćih turista decembru bilo je 62,7 posto dok je 37,3 bilo učešće stranih turista.

Broj noćenja domaćih turista u decembru bio je viši za 20,1 posto u odnosu na novembar 2020. i manji za 30,9 posto u odnosu na decembar 2019. godine. Broj noćenja stranih turista bio je viši za 38,6 posto u odnosu na novembar 2020. i za 74,7 posto manji u odnosu na decembar 2019. godine.

U periodu januar – decembar prošle godine u Bosni i Hercegovini je boravilo 498.090 turista, što je manje za 69,7 posto u odnosu na 2019. godinu kada je u BiH boravilo 1.640.717 turista.

U prošloj godini turisti su u BiH ostvarili 1.235.971 noćenje, što je manje za 63,4 posto u odnosu na isti period 2019. godine kada su ostvarena 3.371.322 noćenja.

Broj noćenja domaćih turista u prošloj godini bio je manji za 21,5 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio manji za 79,9 posto u odnosu na isti period 2019. godine.

U ukupno ostvarenom broju noćenja u prošloj godini učešće domaćih turista bilo je 60,5 posto dok je 39,5 posto bilo učešće stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Srbije (27,9 posto), Hrvatske (24,3 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (5,7 posto), Slovenije (4,7 posto), Turske (3,6 posto), Njemačke (3,1 posto) i Crne Gore (3,0 posto), što je ukupno 72,3 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,7 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Po dužini boravka na prvom mjestu bili su gosti iz: Irana sa prosječnim zadržavanjem 9,5 noći, Juźnoafričke Republike sa 5,0 noći, Kuvajta sa 4,3 noći i Latvije 4,2 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli I sličan smještaj sa učešćem od 92,6 posto.

Glasnogovornik Ujedinjenih nacija na redovnom brifingu za novinare u New Yorku pitan je o veličanju ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini.

- Mogu vam reći da odbacujemo bilo koji oblik govora mržnje, poricanje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje osuđenih ratnih zločinaca, u Bosni i Hercegovini i drugdje - odgovorio je Stephane Dujarric, glasnogovornik UN-a.

Dodao je da je glavni tajnik UN-a u poruci koju je prošle godine izrekao na 25. godišnjicu Dejtonskog mirovnog sporazuma naglasio a izgradnja budućnosti mira zahtijeva suočavanje s prošlošću. To znači priznati da su stravični zločini počinjeni tokom rata.

- Glavni tajnik naglasio je da ti zločini nikada ne smiju biti zaboravljeni, niti se treba slaviti ideologija počinitelja. Govoru mržnje ili narativima nepovjerenja i straha nije mjesto u inkluzivnoj, mirnoj Bosni i Hercegovini - rekao je Dujarric, piše Glas Amerike.

Ivka Jurić, osamdesettrogodišnja baka iz Travnika, već deset godina koristi internet, a sa YouTubea skida mustre za čarape i prsluke koje plete.

Kaže da ima i svoj Facebok, te da igra i društvene igre online. Dopisuje se putem Messengera, a preko Vibera kontaktira sa svojom djecom koja su u inostranstvu. Kaže da je dobrog zdravlja i da je vid dobro služi, te i u poznim godinama može da umetne konac u iglu bez naočala.

- Ne žurim ja, polahko, sedam dana mi treba za jedne pape. Ja to radim od dosade. Od desete godine pletem, dok sam kao mala ovce čuvala, idem putem i pletem. Žene mi se znale smijat i govorit da ću past dok hodam i pletem – kaže baka Ivka.

Nekada se kaže vezlo, tkalo i plelo.

- Bolje su prolazile djevojke koje su znale raditi i koje su bile čestite – priča Ivka, te kaže da je sve radila, i muške i ženske poslove, samo da nikada nije kosila. Kaže da je othranila sedmero djece.

Njen sin priča kako je, kada je tek napravila Facebook profil, dobijala ponude za brak od pratilaca na toj društvenoj mreži.

Kaže baka Ivka kako niko nikome iz sela ne dolazi zbog koronavirusa, te ona vrijeme provodi na internetu.

Prije 27 godina, 5. februara 1994. godine granata kalibra 120 mm, ispaljena sa agresorskih položaja na području Mrkovića, pala je na sarajevsku pijacu Markale i ubila 68 osoba.

Još 144 ljudi je teže ili lakše ranjeno. Bio je to prvi od dva stravična masakra na Markalama u opkoljenom Sarajevu. Drugi masakr na Markalama izvršen je 28. augusta 1995. godine, u 11 sati, sa pet ispaljenih granata sa položaja VRS, a tada je ubijeno 37, a ranjeno 90 civila.

Slike ubijenih i ranjenih Sarajlija tog 5. februara prije 27 godina obišle su cijeli svijet. Zbog velikog broja žrtava 5. februar se obilježava kao Dan sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu 1992-1995. godina.

Ovaj zločin bio je i jedna od tačaka optužnice protiv komandanta Sarajevsko-romnanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića. On je na suđenju pred Haškim tribunalom zbog ratnih zločina, među kojima je i granatiranje pijace na Markalama, osuđen na doživotnu robiju.

U arhivi Međunarodnog suda za ratne zločine ostalo je zapisano da je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske.

U masakru na Markalama 5. februara 1994. godine ubijeni su:

Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Ćosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Rizvo Sabit, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

Opsada Sarajeva od 1992. do 1996. godine, koja je trajala 1.425 dana, bila je najokrutnije vojno djelovanje na jedan grad u novijoj historiji čovječanstva.

Tokom opsade, prema zvaničnim podacima Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH ubijeno je 11.541 građana Sarajeva, među kojima i 1.601 dijete. Ranjeno je više od 61.136 civila, od čega čak 14.947 djece.

U Prijedlogu budžeta za 2021. godinu, na inicijativu gradonačelnika Eseda Kadrića, nalazi se pet miliona konvertibilnih maraka odvojenih za nastavak izgradnje gradskog stadiona.

U ranijem periodu, gradonačelnik Kadrić je istakao kako će finalizacija infrastrukturnih projekata biti jedan od prioriteta nove vlade.

Od značajnih rashoda treba izdvojiti i izdvajanja Vijeću-fondu za nacionalne manjine po Zakonu o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina BiH. U predlogu budžeta zadržan je isti nivo socijalnih davanja kao i prethodnih godina, u iznosu od 19 796 000 KM, i to za davanja na osnovu Zakona o dječijoj zaštiti  izdvojeno je 11 825 000 KM, a po Zakonu o socijalnoj zaštiti 7 971 000 KM, kao i 800 000 KM za nabavku COVID testova, 505 000 KM za nabavku vakcina za COVID te 200 000 KM za nabavku jednokratne zaštitne opreme.

Prijedlog budžeta Brčko distrikta BiH za 2021. godinu upućen je u  skupštinsku proceduru.