Zamjenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je kako ga je lično predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zamolio da ulica Sarajevska u tom gradu ne promijeni ime.
"Ona bi ostala tu. Nismo ni planirali to mijenjati", rekao je Vesić za TV Prva.
Razlog Vučićeve molbe da Sarajevska ostane Sarajevska jeste to što su "tamo živjeli brojni Srbi".
Nakon što je objavljeno da gradska vlast Beograda planira promijeniti imena ulica dobijena po toponimima ostalim iz SFRJ i sredinama "gdje se zatire sve što podsjeća na srpstvo", među kojima je i Sarajevska ulica, Beograđani su putem društvenih mreža izrazili svoje nezadovoljstvo.
Vesić je kazao da u Beogradu neće postojati nijedna ulica koja ima veze s hrvatskom istorijom.
"Mislim da treba da pokažemo poštovanje prema narodu, prema istoriji. Šta će Beogradu ulica Matije Gubca, šta će mu Hrvatska ulica. Valjda je Bata Živojinović više zadužio Srbiju. Bivša Beogradska ulica se sada zove Emerika Bluma. Nećemo da imamo nazive ulica po toponimima iz bivše SFRJ", kazao je Vesić.

Četiri međunarodna aerodroma u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banja Luka u prvih šest mjeseci ove godine bilježe višemilionske gubitke izazvane pandemijom koronavirusa.

S obzirom na to da je izvjesno da će ekonomska kriza trajati najmanje još do kraja ove godine, te da će promet putnika biti znatno manji od planiranog, međunarodnim aerodromima u BiH prijeti, nema sumnje, najgora godina u posljednje dvije decenije.
Sarajevski aerodrom je bilježio svake godine rast broja putnika, pa je u 2019. zabilježeno ukupno 1.143.680. Rast je bilježio i aerodrom u Tuzli (593.083 putnika u 2019), baš kao i banjalučki (149.693). Mostarski aerodrom je 2012. godine imao 78.055 putnika. Prošle godine bilo je čak 45.000 manje i postavlja se pitanje rentabilnosti aerodroma u Mostaru. Uprkos svemu tome, u BiH se razmišlja o izgradnji novih aerodroma.
Posljednji u nizu je onaj u istočnoj Hercegovini, što je najavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić tokom nedavne posjete BiH.
- Aerodrom će biti smješten negdje kod Trebinja, gdje bude bilo mjesta da se izgradi, između Trebinja, Bileće i Gacka. Spremni smo da uložimo značajan novac – poručio je Vučić.
Ovo nije prvi put da se u javnost pušta priča o aerodromu u blizini Trebinja. Prije desetak godina završena je projektna dokumentacija za izgradnju aerodroma u Trebinju. Do danas nije izgrađeno ništa, a najavljivana su ulaganja i do 60 miliona KM. Pričalo se da treba poravnati okolna brda (?!), radile su se bespotrebne analize i projekti… Čak je bilo osnovano i preduzeće koje je "progutalo" nekoliko miliona KM. Niko nikada nije kazao koja je ekonomska isplativost izgradnje aerodroma u istočnoj Hercegovini.
Poslije agresije na BiH počelo se pričati o izgradnji aerodroma u Visokom. Spominjali su se strani investitori, najviše su bili zainteresovani Malezijci, dolazili su u obilazak potencijalnih lokacija i onda je sve palo u zaborav. No, koliko je uopće bilo pametno razmatrati izgradnju u Visokom koje je od Sarajeva, u kojem se nalazi najveći aerodrom u državi, udaljeno svega 33,5 kilometara i povezano je autoputem.
Izgradnja aerodroma u Bihaću je je uvrštena među projekte Vlade Federacije BiH u periodu 2020-2022. U međuvremenu se desila pandemija koronavirusa pa je sve usporilo. Ipak, Krajišnici smatraju da bi izgradnja aerodroma imala višestruk efekat, prije svega privredni i turistički. Također, hiljade Krajišnika nalazi se širom Evrope i svijeta i postojanje aerodroma bi u velikoj mjeri olakšalo i ubrzalo njihove posjete domovini. Osnovana je i firma "Javno preduzeće Aerodrom d.o.o. Bihać" čije su analize pokazale opravdanost ovog velikog projekta.