Radeta Vinčića snimila je ekipa televizije “Prva” dok je čekao svoj obrok na Terazijama. Besplatno mu ga je udijelila “Solidarna kuhinja”, dobrotvorni projekat pokrenut tokom vanrednog stanja.

U primorskim gradovima Barceloni i Tarragoni uhapšena je 31 osoba, a pod istragom je još pet državljana Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Ujedinjenog Kraljevstva i Španije

Bivša moderatorica na YouTubeu je iznijela niz teških optužbi na račun ovog tehnološkog diva koji je u vlasništvu Googlea. Tvrdi da su ona i njene kolege imali neprihvatljive radne uslove i da se to znatno odrazilo na njihovo zdravlje.

U Brčkom su danas započete radionice u vezi s projektom „Zeleno preduzetništvo za razvoj ženskog preduzetništva u Brčko distriktu BiH“ koje imaju za cilj da unaprijede preduzetnička znanja i iniciranje samostalnih poslovnih djelatnosti od strane žena preduzetnica u Brčkom.

Takmičenje u planinskom trčanju pod nazivom "Majevica trejl" biće održano u subotu, 26. septembra, u organizaciji Trkačko-rekreativnog kluba "Majevica" iz Brčkog, potvrdio je novinarima član tog kluba Željko Novaković.

U organizaciji Udruženja „Eko dar prirode“ i u saradnji sa VIII Osnovnom školom i Javnim preduzećem Komunalno Brčko, danas je u Mjesnoj zajednici Brka započela akcija čišćenja nekadašnje divlje deponije na lokalitetu koji se nalazi neposredno uz školu u ovom naselju.

Izborno povjerenstvo Brčko distrikta BiH, radi popunjavanja svoje rezervne baze potencijalnih kandidata za rad u biračkim odborima na predstojećim Lokalnim izborima u BiH 15.11.2020. godine, poziva građane Brčko distrikta BiH da se odazovu ovom pozivu i prijave za rad u biračkim odborima.

Arman Curić je rođen 1985. godine u Mostaru. Za vrijeme studija mu se ukazala prilika za rad u Norveškoj, gdje se povezuje sa profesionalcima u građevinskom sektoru.

Nakon nekoliko godina u građevini, Arman je dobio priliku za rad u penzionom osiguranju, a uporedo s tim je vodio administrativne poslove jedne manje građevinske kompanije. On je podijelio svoju priču koja je vrhunac doživjela prošle godine otvaranjem kompanije i u BiH.

"Stekao sam značajno iskustvo u građevinskom sektoru, a istovremeno sam ga povezao sa onim znanjima i vještinama iz državne službe, posebno po pitanju organizacije rada i praćenja zakonskih procedura. Nekad oko 2016. godine sam se odlučio da ta znanja prenesem u novi biznis i usmjerim se prema trgovini nekretninama i stanogradnji u Norveškoj", prepričava za portal "Klix.ba" svoju priču Curić, danas i direktor kompanije "Interprodukt" u Mostaru.

Višegodišnjim radom u građevini, prepoznao je veliku potrebu za građevinskim materijalom u Norveškoj, ali i u cijeloj Evropi. Svjedočeći ogromnom prilivu roba iz zemalja istočne Evrope, ali i sa drugih tržišta, Arman je uvidio priliku za bh. tržište, zbog izvanrednog spoja blizine, garancije kvaliteta i prepoznatljivo vrijednih radnika.

"Tako je i krenula priča sa Interproduktom u Mostaru. Danas na tržištu nudimo sve vrste stolarija od PVC-a, aluminija, te proizvode za građevinu od stakla. Mislim da smo drugačiji od ostalih po organizaciji posla, visokom nivou odgovornosti prema radu i kupcima, kao i pristupačnosti za kupce bilo da se radi o savjetovanju, konkretnoj ponudi ili pak reklamaciji. Tu smo 24/7 za naše klijente, i to je ono što bosanskohercegovačke firme može učiniti trajnim partnerima širom Evrope", dodaje.

U narednom periodu očekuju razvoj saradnje sa školama, te žele pokrenuti praktičnu nastavu. Arman vjeruje da se mora raditi na razvoju kadrova, te da će samo tako mladi vidjeti svoju šansu da ostanu u BiH. Vrijeme pandemije je donijelo i izazove.

"Firma je bila zatvorena nepuna dva mjeseca, ali smo sve obaveze prema državi i radnicima ispunili. Volio bih da sam vidio nešto veći stepen reakcije i podrške u ovom vremenu od strane države. Želim navesti primjer saradnje kroz tehničku podršku sa USAID Projektom 'Diaspora Invest'. Takva vrsta kooperacije, pa makar na nekom obliku uvezivanja, može biti od koristi svakom privredniku" poručuje on.

Tržište zapadne Evrope je ogromno, ali i zahtjevno, dodaje. Samo uz veliki nivo profesionalnosti i ulaganje u kadrove i opremu se može konkurisati na stranom tržištu.

"Mi smo kompanija stara godinu dana i prvu godinu smo iskoristili za neki vid testiranja i tržišta, ali i nas samih. Već u ovoj kalendarskoj godini krećemo sa izgradnjom proizvodnog pogona od nekih 1.100 kvadrata što podrazumijeva nabavku novih savremenijih strojeva za preradu plastike, aluminija i stakla, a samim tim i zapošljavanje novih radnika. Želimo biti primjer i kroz ovu priču o dijaspori. Uloga dijaspore u privrednom životu BiH ima veliki potencijal koji nije do kraja iskorišten. Veliki broj uspješnih Bosanaca i Hercegovaca živi vani. Oni mogu svojim znanjem i iskustvom učiniti puno za razvoj privrede u BiH. Mi konkretno očekujemo u periodu od 3 godine da imamo zvanična predstavništva firme, pored Norveške, i u još nekoliko evropskih zemalja. Kada razmišljaju o prenošenju proizvodnje iz nekih drugih dijelova svijeta, mnogi u Evropi gledaju upravo u nas. Možemo iskoristiti tu šansu", zaključio je Curić.

Bosna i Hercegovina trebala bi već početkom oktobra krenuti u pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom kreditnom aranžmanu. Za razliku od prethodnih godina i putovanja u Vašington, ovoga puta pregovori će se zbog pandemije koronavirusa voditi online.

Posljednji aranžman s MMF-om BiH, odnosno njeni entiteti kao krajnji korisnici sredstava, potpisali su 9. septembra 2016. godine. BiH je tada odobreno 543,5 miliona eura (1,07 milijardi KM).

Zbog neispunjavanja preuzetih reformi, nikada nisu povučena sva odobrena sredstva, pa je aranžman s MMF-om prekinut u šestom mjesecu 2018. godine. Tada je naša država uspjela povući dvije tranše od skoro 300 miliona KM.
Bh. institucije sada žele novi prošireni aranžman, ali nije precizirano pod kojim tačno uvjetima će on biti odobren.

Prema informacijama našeg lista, čelnici MMF-a bit će vrlo rigorozni prema našoj državi kada je u pitanju novi kredit, ukazujući na to da odobrena sredstva ovoga puta moraju pratiti reformski procesi u BiH, što u posljednjih nekoliko godina nije bio slučaj.

Ali, bez obzira na uvjete i zahtjeve, vlast u BiH će, prema svemu sudeći, ponovo tražiti skoro milijardu maraka kredita. Sredstva koja su dobivena od ove institucije u maju u iznosu od 330 miliona eura, a radi se o pomoći i oporavku od posljedica pandemije, već su iskorištena za krpljenje budžetskih rupa.

Vlada FBiH već je odobrila 200 miliona KM za pomoć kantonima i budžetima, a ostali dio za mjere prema privatnom sektoru.

Federacija je, kako stvari stoje, zagrijana za kreditni aranžman, dok ni RS, kao entitet i pregovarač, nema ništa protiv novog zaduženja, ali su svjesni da se ovim pregovorima jačaju institucije BiH, poput Centralne banke, koja je dio Fiskalnog vijeća.

Bh. vlastima problem u pregovorima može predstavljati činjenica da je odobreni kredit za pomoć borbi protiv koronavirusa, odobren u aprilu, mjesecima bio „zakočen“ zbog političkih trzavica na relaciji SDA - HDZ.

Tada se mjesecima čekala garancija Vijeća ministara na kredit, koja je više puta skidana s dnevnog reda sjednica. Tek nakon reakcija iz EU i Ambasade SAD, kredit je postao operativan.

Njemački institut Ifo saopćio je u utorak da će najveća evropska ekonomija ove godine vjerojatno imati pad od 5,2 posto, smanjujući svoju prethodnu procjenu sa 6,7 posto.

Navedeno je to u posljednjem izvještaju, prema kojem su, također, štete uzrokovane pandemijom manje nego što se u početku očekivalo.

– Pad u drugom tromjesečju i oporavak trenutno su povoljniji nego što smo očekivali – rekao je glavni ekonomist Ifoa Timo Wollmershaeuser.

Za 2021. Ifo je smanjio procjenu rasta njemačke ekonomije na 5,1 posto u odnosu na prethodnu procjenu od 6,4 posto. Očekuje da će ekonomija porasti za 1,7 posto 2022. godine.

Broj nezaposlenih raste ove godine na 2,7 miliona sa 2,3 miliona u 2019., a smanjit će se na 2,6 miliona u 2021., a zatim na 2,5 miliona u 2022. godini.

To znači da će doći do skoka u stopi nezaposlenosti na 5,9 posto ove godine sa 5,0 posto prošle godine. Prema trenutnim procjenama, stopa će pasti na 5,7 posto u 2021. i 5,5 posto u 2022., navodi Ifo.