Usljed obimnih padavina vodostaj rijeke Save u poslednja dva dana porastao je za tri metra i dalje je u intezitetu rasta, saznalio smo od kapetana Kapetanije pri Vladi Brčko distrikta Mladena Rogića.

On je rekao da je vodostaj na mjernoj stanici Šamac jutros iznosio plus 212 cm dodajući da neželjeni plutajući objekti uklanjaju plovne oznake na rijeci Savi što umnogome otežava plovidbu.

„Oscilacije vodostaja rijeke su vrlo značajne i imamo situaciju da samo za 24 časa prirast bude i do jednog metra što u pojedinim mjestima može da bude jako štetno,“ rekao je Rogić.

On kaže da smo do neki dan imali ekstremno nizak nivo i plovidbeni put je bio jako plitak što danas nije slučaj.

Rogić je apelovao na sve vlasnike manjih plovila da posebno u ovom periodu obrate pažnju na svoja plovila i dodatno ih zaštite i privežu te da primjene dodatne radnje kako bi zaštitili svoje plovilo.

„Svi vlasnici plovila su dužni da se staraju o njima i da ih svakodnevno obilaze posebno u ovom periodu kada trebaju da skraćuju vezove zbog nadolazećeg nivao rijeke,“ naglasio je Rogić.

On je rekao da su vlasnici objekata koji se nalaze uz vodotok takođe dužni da obezbijede objekte od neženjenih plutajućih stvari kao i da ih očiste ako ih voda nanese.

Izvor: Radio Brčko

Nedostatak šumara jedan je od problema s kojima se susreću u Pododjeljenju za šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH. Zbog ovog nedostatka dolazi do nezakonitih sječa šuma.

“Kada su u pitanju nezakonite sječe šuma, na području Brčko distrikta BiH zabilježen je 41 slučaj nelegalne sječe šume koje su u vlasništvu Distrikta, te 19 u privatnom vlasništvu. Nekih 38 je bilo prekršajnih prijava, za sječu do dva metra kubna kada je u pitanju krađa ili bezpravna sječa bez podnesenog zahtjeva, bilo je i slučajeva gdje postoji osnovana sumnja za počinjeno krivično djelo šumske krađe”, kazala nam je Ljiljana Zenunović šefica Pododjeljenja za šumarstvo i vodoprivredu.

Kazne uglavnom plaćaju vlasnici privatnih šuma, koji su izvršili sječu šume bez podnesenog zahtjeva, dok ovi slučajevi koji vrše krađu šume uglavnom ne budu uhvaćeni.

“Jedan od razloga krađe šume je nedostatak šumara, po tri šumara su u privatnim šumama i u šumama u vlasništvu Distrikta. Imamo potrebu za većim brojem šumara, a trenutno nemamo ni inžinjera šumarstva, te popunom ovih mjesta imali bi puno bolje uvjete za rad”, dodala je Zenunović.

Šefica Pododjeljenja za šumarstvo i vodoprivredu je za kraj dodala kako je ove godine na području Distrikta pošumljeno 7,8 hektara šuma u privatnom vlasništu, te je zasađeno oko 17.000 sadnica.

Izvor: Radio Brčko

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) pridružuje se obilježavanju 21. novembra, Svjetskog dana televizije, te ističe kako televizijsko emitovanje u Bosni i Hercegovini ove godine obilježava jubilarnih 60 godina postojanja, saopćeno je iz RAK-a.

Kako se u saopćenju navodi, od početka televizijskog emitovanja u BiH 1961. godine, kada je Televizija Sarajevo prvi put emitovala televizijski program iz studija Radio Sarajeva, samo pet posto bosanskohercegovačkog stanovništa je posjedovalo TV prijemnik, dok danas čak 96 posto građana posjeduje TV prijemnik.

Prema rezultatima istraživanja “Medijske navike odraslih u BiH”, koje je Agencija provela u saradnji sa Vijećem Evrope, 87 posto stanovnika BiH koristi televiziju. Putem televizije 78 posto stanovnika BiH se najčešće informiše o dešavanjima u zemlji i svijetu, dok 66 posto stanovnika BiH koristi televiziju u svrhu zabave.

Informativni sadržaj i vijesti prati 71 posto stanovnika BiH, zabavni 64 posto, a 51 posto stanovnika igrani sadržaj. Domaće televizijske stanice gleda 61 posto građana, dok 26 posto građana prati stanice iz regiona.

Istraživanje „Medijske navike djece i stavovi roditelja“, koje je Agencija provela u saradnji sa UNICEF-om, pokazalo je da sedmero od desetero djece u BiH svakodnevno gleda televiziju.

U BiH registrovano je ukupno 119 televizijskih stanica, i to tri javna servisa – BHRT, RTVFBiH, RTRS, 14 javnih i 24 privatne TV stanice koje emituju putem zemaljske radio-difuzije, šest javnih i 60 privatnih TV stanica koje emituju putem drugih elektronskih komunikacijskih mreža, dok 12 TV stanica pruža audiovizuelne medijske usluge na zahtjev.

Građanima BiH dostupan je i veliki broj televizijskih stanica iz regiona i svijeta čiji se signal distribuiše u BiH putem kablovske televizije, IPTV ili putem satelita.

U proteklih godinu dana, emitovanje programa TV stanica u BiH intenzivirano je u digitalnom formatu, a posebno nakon dodjele dozvole za korištenje radiofrekventnog spektra za pružanje usluga upravljanja elektronskom komunikacijskom mrežom u digitalnoj zemaljskoj radiodifuziji, čime je praktično ubrzan i tranzicioni period prelaska emitovanja sa analognog na digitalni TV signal, navodi se u saopćenju.

Iz RAK-a podsjećaju kako se Svjetski dan televizije od 1996. godine, odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, obilježava globalno, svakog 21. novembra.

Ulazak Republike Hrvatske u šengenski prostor 1. januara sledeće godine sa sobom neće donijeti velike promjene s obzirom na to da Hrvatska već duže vrijeme provodi šengenska pravila na granici.

No, u trenutku kada na snagu stupi odluka o Evropskom sistemu za informacije o putovanjima i odobravanju putovanja (ETIAS), a što bi moglo uslijediti do kraja 2023. godine, državljani BiH moraće prije putovanja u šengenski prostor podnijeti jednostavan zahtjev koji će vrijediti tri godine i čija će cijena iznositi 7 eura, piše Večernji list BiH.

No, ono što je nepoznanica jeste odgovor na pitanje hoće li ovaj obrazac morati popunjavati i državljani Evropske unije, odnosno Republike Hrvatske koji žive u Bosni i Hercegovini.

Za sada konačnog odgovora nema, no, kako saznaju, čeka se smjernica Evropskog vijeća koja bi mogla stići u narednih nekoliko dana i nakon koje bi mnoge stvari u tom kontekstu mogle biti jasnije. Jasno je i kako se Evropska unija sada suočava sa jedinstvenom situacijom s obzirom na to da izvan granice Šengena žive njeni državljani, a koji prebivalište imaju u Bosni i Hercegovini, državi koja nije članica Unije.

I dok je za sve evropske državljane koji imaju prebivalište u zemljama EU situacija kristalno jasna, ovo je trenutak u kojem će se morati dodatno razmišljati kako reagovati. Kada je riječ o samom ETIAS-u, radi se o automatizovanom elektronskom sistemu koji omogućava ulazak i vodi evidenciju o posjetiocima iz zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u zonu Šengena.

Iz Ambasade Evropske unije u BiH za Večernji list su objasnili kako se očekuje da će sistem postati operativan do kraja 2023. godine.

"ETIAS ne uvodi obaveze, poput obaveze posjedovanja vize, i putnici iz zemalja za koje je omogućen bezvizni režim putovanja u EU, uključujući i one iz Bosne i Hercegovine, i dalje će moći putovati bez vize", naglasio je portparol Ambasade Evropske unije i Ureda posebnog predstavnika Evropske unije u Bosni i Hercegovini Ferdinand Koenig.

Istovremeno je objasnio i kako će državljani trećih zemalja kojima nije potrebna viza za putovanje u šengensku zonu trebati prije puta podnijeti zahtjev za odobrenje putovanja jednostavnom procedurom korištenja ETIAS web-stranice ili mobilne aplikacije i za to će morati platiti naknadu u iznosu od 7 eura, a dobijeno ETIAS odobrenje vrijediće tri godine.

"Neke od ETIAS-ovih pogodnosti uključuju učinkovitije i brže procedure kontrole na granicama, manje birokratije, manje kašnjenja i odgađanja za putnike, bolju sigurnost, poboljšanu prevenciju ilegalnih migracija, kao i učinkovitije procedure upravljanja granicama", zaključio je.

Izvor: Radio Sarajevo

Jutros je u Bosni i Hercegovini oblačno vrijeme. U većem dijelu Bosne pada kiša, lokalno i u Hercegovini. Na planinama pada i snijeg.

Danas u Bosni i Hercegovini prije podne oblačno vrijeme sa slabom kišom. Na planinama će padati snijeg. U drugom dijelu dana prestanak padavina i postepeno smanjenje oblačnosti sa zapada prema istoku zemlje. Vjetar slab sjevernog smjera. Od poslijepodnevnih sati vjetar mijenja smjer na jugo. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 3 i 9 stepeni, na jugu do 14 stepeni.

Izvor: Faktor

Užasne vijesti dolaze nam iz Mostara. Fudbaler Zrinjskog Karim Gazzetta (27) počinio je samoubistvo.

Stravična tragedija dogodila se sinoć u Ulici kneza Višeslava (Orka) gdje je inače i živio otkad je došao u mostarski klub prilikom ljetnog transfera. Informaciju o ovom događaju za hercegovina.info potvrdili su iz MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije.

Gazzetta je oduzeo život skokom s osmog sprata stambene zgrade. Na službenim stranicama HŠK Zrinjskog može se vidjeti kako je još jučer sa svojim suigračima proslavljao pobjedu u derbiju kola nad banjalučkim Borcem. Ovo je bila posljednja utakmica Premijer lige za ovu godinu, a slijedila je višemjesečna pauza do februara kad bi se prvenstvo trebalo regularno nastaviti.

Rano jutros na navedenoj lokaciji pripadnici Policijske uprave Mostar vršili su radnje uviđaja.

Gazzetta je među Plemiće službeno došao 14. jula ove godine iz švicarskog Xamaxa, a karijeru je započeo u matičnom Servetteu za koji je nastupao u više navrata.

Trener Sergej Jakirović u više navrata je isticao kvalitete ovog ofanzivnog veznjaka i tvrdio da Zrinjski nema ovakvog igrača u ekipi.

Gazzeta je imao problema sa povredama muku i odmah po dolasku pa se na njegov debi čekalo do sredine oktobra gdje je imao dva zapažena nastupa protiv Leotara i Zvijezde u Kupu, ali tada se opet povrijedio i prema liječničkim prognozama treba je odsustvovati do kraja godine.

Izvor: Faktor

Prošlo je 27 godina od kada je u američkoj bazi Wright-Patterson u Dejtonu parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljeno trenutno administrativno ustrojstvo naše zemlje.

Dejtonski sporazum su nakon više sedmičnih pregovora parafirali predsjednik Republike BiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević. Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warrena Christophera, a osim njega glavni američki posrednici bili su Richard Holbrooke i general Wesley Clark.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

- Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste, i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut - kazao je rahmetli Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Sporazum, poznat i kao Pariško-dejtonski mirovni sporazum, ima ukupno 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilizaciju.

Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav Bosne i Hercegovine.

Izvor: Faktor