Vlada Brčko distrikta Bosne i Hercegovine je na 72. redovnoj sjednici usvojila prijedlog Odjeljenja za poljoprivredni razvoj, sport i kulturu koji se tiče Odluke o odobravanju Programa utroška sredstava donacija za neprofitne organizacije iz oblasti sporta i kulture u Odjeljenju za privredni razvoj, sport i kulturu, po Javnom pozivu.

Usvajanjem ove odluke odobren je ukupan iznos od 456.281,76 KM koji će biti dodijeljen korisnicima za pomoć pokrivanja troškova puta, smještaja, troškova organizacije takmičenja i slično, među kojima se nalazi ukupno sedamnaest sportskih klubova i udruženja građana s područja Distrikta.

Na prijedlog Odjeljenja za obrazovanje, Vlada je usvojila Odluku o odobravanju dodjele donacija pojedincima (studentima generacije) s područja Brčko distrikta BiH i programa utroška sredstava u ukupnom iznosu od 5.000,00 KM. Kandidati mogu ostvariti pravo na novčanu nagradu ispunjavanjem dva kriterija: da studij finansira država, entitet, kanton ili Brčko distrikt BiH, te da posjeduju dokument o proglašenju studenta generacije prvog ciklusa studija u periodu od 1. 10. 2021. do 30. 9. 2022. godine.

Također, na prijedlog Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Vlada je odobrila Smjernice za izradu nacrta pravilnika o utvrđivanju bližih uslova, načina imenovanja i rada komisije kao i postupka za dodjelu naziva primarijus.

JP „Komunalno Brčko“ d.o.o. obavještava javnost da će, na osnovu Odluke o odobravanju programa utroška sredstava donacija za utrošak električne energije aktivnim potrošačima iz kategorije domaćinstava za 2022. godinu, donesenu od strane Vlade Brčko distrikta BiH, tokom septembra izvršiti rasknjižavanje doznačenih sredstava svim građanima koji imaju pravo na donaciju u skladu sa navedenom Odlukom.

Naime, Vlada Brčko distrikta BiH je za ove namjene odobrila sredstva u iznosu od 1,605.000 KM, s ciljem poboljšanja lošijeg socijalnog stanja građana, nastalog uslijed pogoršanja ekonomske situacije. Novčana sredstva će u skladu sa uspostavljenim kriterijima biti dodijeljena građanima kao donacija za utrošenu električnu energiju, u pojedinačnom iznosu od 53,52 KM.

Pravo na ovu vrstu donacije imaju svi aktivni potrošači iz kategorije domaćinstava, pod uslovom da je nosilac električnog brojila imao aktivnu potrošnju u periodu 01.01. – 31.05.2022. godine. Po tom kriteriju pravo na donaciju stiče 29.987 aktivnih potrošača.

Iz ovog prava su izuzete osobe koje imaju status izabranog zvaničnika, nosioca izvršnih funkcija ili savjetnika u institucijama Brčko distrikta BiH, rukovodioca javnog preduzeća ili drugog pravnog lica koje je osnovao Brčko distrikt BiH, te imenovani nosioci pravosudnih institucija.

Navedeni iznos će na analitičkim karticama svih potrošača biti vidljiv kao umanjenje obaveza u vidu uplata, te će biti prikazan na računima za obračunski mjesec septembar 2022. godine.

Umro je Fadil EKMEČIĆ u 87. godini u Parizu.

Tugujemo za sjajnim čovjekom zanimljivog života, humanistom i intelektualcem, dobrim bratom I rođakom, prijateljem, suprugom, ocem troje djece i petero unučadi...

Diplomirao je ekonomiju u Beogradu, radio u struci u Brčkom i Tuzli do 1968. godine kad iz privatnih razloga odlazi u Pariz i sa bratom Osmanom osniva i vodi knjižaru YugoFrance. Knjižara je bila
projekt mladosti, ali slična projektu osnutka prve privatne umjetničke zaklade u Brčkom pod imenom Fondacija Legat Ekmečić, koju sa bratom Mevludinom osniva 2017. godine, kad su obojica bila u
osamdesetim godinama... Bio je vlasnik jedinstvene knjižare YugoFrance koja je u središtu Pariza, u ulici Traversiere 55. u XII arondismanu djelovala od 1968. - 1993. godine. Rad knjižare je u kulturnim krugovima prilično poznat, kao pionirski pothvat jednog čovjeka koji je vođen ljubavlju za knjigom, pasijom, čežnjom i identitetom - samoinicijativno radio na promociji naše kulture i umjetnosti u Francuskoj!

U knjižari su se promovirala mnoga književna djela, te postavljale izložbe naših umjetnika. Bila je neformalno mjesto susreta mnogih istaknutih, pa i kontraverznih umjetnika koji su živjeli ili pohodili
Pariz kao što su Abdulah Sidran, Danilo Kiš, Ahmet Romić (Galerija Mona Liza) Morisette i Midhat Begić (prevoditelji Ive Andrica i Meše Selimovića na francuski jezik) Miroslav Mika Antić, Branko
Radičević, Jasna Šamić, Mirko Galić, Vladimr Veličković, Vuk Vučo, Emir Kusturica, Adil Zulfikarpašić…kao i brojni iseljenici i ekonomska migracija koja je tih godina živjela u Francuskoj.
Mnogi su ga opisali kao čovjeka bez radnog vremena, koji je sjedio za svojim velikim stolom u dnu knjižare u ulici Traversiere 55, okružen knjigama i slikama, neumorno radio i istraživao – i usput
prodavao knjige!

Uvijek je govorio da je sretan čovjek, premda biti knjižar nije unosno zanimanje, ali je jedino ono punilo njegovu dušu. Uz 30 000 naslova raznih izdavača i uvijek postavljenju likovnu izložbicu, te kafe
aparat koji je radio za sve goste - knjižara YugoFrance je odista bilo posebno mjesto susreta u središtu Pariza!

Uz svoj knjižarski rad Fadil Ekmečić je izdao mnogobrojna znanstvena djela o porijeklu jezika, Bosne, o odnosima Jugoslavije i Francuske, te Francuske i Bosne. Živeći u iseljeništvu, oženjen
Francuskinjom, dobro je razumio probleme manjinskih zajednica, razloge iseljavanja i migracija, te potrebu da se ljudi uklope u novu sredinu, ali istovremeno sačuvaju svoj identitet. A identitet se
čuva – vlastitom kulturom. O tome je javno govorio i često istupao kako bi osvijestio i zaštitio prava kulturnih manjina.

Kao autor je upisan u registar National Bibliotheque de France sa čak 7 znanstvenih dijela i priloga.

Najvažnije knjige Fadila Ekmečića su:
1. 100 godina Jugoslavena u Francuskoj / La Presence Yougoslave en France depus 100 ans. Paris
1981. – III toma
2. Prilozi za istoriju Jugoslavena u Francuskoj, Paris, 1988.
3. Bosanac Renne Peletier, Paris, 1985.
4. Pobuna Bošnjaka u Villefrancheu, Paris, 1997.
5. Križari u Bosni, Morsan sur Orge, 2004
6. Bosanski Bogobojažljivi, Morsang sur Orge, 1994.
7. Bosno – Kelti, Morsang sur Orge, 2006
8. Bosna u Francuskoj, Libraire Ekmečić, Paris, 1994.
9. Kratka popularna povijest Bosne / Adil Zulfikarpašić, Bosna i Bošnjaštvo, Libraire Ekmečić, 1994.
10. Povijest ili pripovijest o prastaroj Bosni, Vaux sur Mer, 2005.
11. Kaleidoskop I i Kaleidoskop II, Libraire Ekmečić, 1990.
12. Bosanski slikari u Parizu, Vaux sur Mer, 2008.
13. Fadil Ekmečić knjižar u Parizu, rokovnici i dnevnici od 1990. – 1994.( 5 knjiga)
14. Mnogobrojni feljtoni i izvadci iz navedenih knjiga koji su izlazili u periodu 1998. – 2004. u Oslobodjenju

Napisao je značajne knjige koje populariziraju Francusku i Francuze, npr 'Bosanac Rene Pelletier' koji je bio francuski ambasador i osnivač Institut Francaise u Sarajevu, zaljubljenik u Bosnu koji je kroz svoj publicistički rad puno učinio za njenu popularizaciju. 'Pobuna Bošnjaka u Villfrancheu' iznimno djelo koje su obrađivali mnogi historičari, ali uvidom u francuske arhive jasno je vidljivo da su pitanju bili upravo Bošnjaci. '100 godina Jugoslavena u Francuskoj' - opsežno djelo u 4 toma koje opisuje sve značajne ljude koji su bili u Francuskoj, razloge, povode i odnose bivše države sa Francuskom kroz presjek migracijskih pokreta.

Bio je iznimno aktivan za vrijeme zadnjeg rata u organizaciji mirotvornih i humanitarnih pokreta.
Sudionik na izborima za francuski parlament 1993. godine na tkz. Listi za Sarajevo sa uglednim bosanskim i francuskim intelektualcima, jedan od njih je Bernard Henri Levyije, kako bi skrenuo pozornost na rat u Bosni i mogućnost internacionalizacije i rješenja njenog zamršenog problema.
Knjižara je organizirala prikupljanje i dovoz humanitarne pomoći za Bosnu pod imenom Brod za Bosnu. Tokom rata, iz razumljivih razloga i rata u Jugoslaviji, knjižara mijenja ime i programski sadržaj
u Libraire Ekmečić i nastavlja sa istraživačkim, promotivnim i izdavačkim radom koji je primarno vezan Bosnu i bosansko pitanje u novonastalim ratnim procesima.

Priključuje se agendi Adila Zulfikarpašića, velikog donatora i osnivača Bošnjačkog instututa u Zurciha, a potom u Sarajevu, za kojeg radi na uređenju biblioteke Bošnjačkog instituta koji u važnom trenutku uništenja Bosne i Hercegovine vraća samopouzdanje i vjeru u vlastito postojanje i nacionalnu vrijednost. Brat Mevludin Ekmečić je također bio član Senata Bošnjačkog instituta u Sarajevu,
formirao i uredio bogatu galeriju sa djelima respektabilnih bosanskih umjetnika.

Odlaskom u penziju nastavio je raditi i istraživati. Brčkom je ostavio malu, ali raritetnu biblioteku od 200 francuskih knjiga i autora koji su pisali o Bosni na francuskom jeziku, koja se sada nalazi u
Fondaciji Legatu Ekmečić, kao i njegova ostala istraživanja i knjige. Njegovu privatnu biblioteku obitelj još uvijek, polako prenosi iz Pariza i Royana u Brčko, a u pripremi je i knjigu o knjižari YugoFrance, koju uskoro izdajemo.

Sa bratom Mevludinom je osnovao 2017. prvu privatnu umjetničku zakladu pod imenom Fondacija Legat Ekmečić u Brčkom koju vodi njegova kćer Sela Ekmečić Tecilazić. U Fondaciji se nalazi veliki broj umjetnina i skulptura članova ove darovite obitelji - djela Mevludina Ekmečića Ekmeka, akademskog slikara, Seada Ekmečića, akademskog kipara, Mirze Morić, akademskog kipara koji živi u Parizu, kao i mnogi drugi iz te obitelji koji su se potvrdili u književnosti – Osman Ekmečić, pisac Romansirane hronike Brčkog Most i sudbine, Ešref Ekmečić, vrsni bosansko-hercegovački novinar i također autor nekoliko knjiga.

Više niko od braće i sestara Ekmečić nisu među živima, ali rodnom gradu su ostavili najbolji dio svih, kroz instituciju za koju Brčko još uvijek nema interesa niti razumijevanja...

Neka mu je laka zemlja - bosanska i francuska, dvije zemlje koje je toliko volio...

aposlenici RJ Čistoća su danas, po nalogu Inspektorata Brčko distrikta BiH, očistili prostor u ulici Braće Ćuskić, MZ Grčica, na kojem se nalazila velika količina smeća.

Iako je sa te lokacije, po nalogu nadležne inspekcije u skladu sa Odlukom br. UP-I-22-001590/22, od 23.augusta 2022 godine, uklonjen kontejner, građani su nastavili odlagati smeće na istoj lokaciji.

Gomila smeća nalazila se u gusto naseljenom dijelu grada, te je predstavljala opasnost po zdravlje stanovnika koji žive u neposrednoj blizini.

Takođe, nastojanja naših zaposlenika da Brčko učine ljepšim, čistijim i gradom ugodnim za život, ostaju bez rezultata ukoliko nemamo stvarnu i iskrenu saradnju sa građanima, te stoga još jednom upućujemo apel da se smeće odlaže isključivo u za to predviđene posude (kontejnere).