Centar za fizikalnu terapiju i rehabilitaciju „Medicor“ danas je obilježio prvu godinu postojanja.

Pred maturantima i maturanticama osnovnih i srednjih škola Brčko distrikta BiH je jedna od najvažnijih životnih odluka – odabrati školu, odnosno zanimanje kojim će se baviti u svojoj radnoj karijeri. Raznovrsnost ponude zahtijeva od mladih ljudi da odaberu nešto što ih zanima, ali da to i dalje bude tražen profil na tržištu rada.

U subotu, 29. maja u 19 sati u Domu Islahijeta u Brčkom bit će organizirano predstavljanje knjige dr. Enesa Kujundžića „Biblioteka na početku trećeg milenija“. Organizator događaja je BZK „Preporod“ Brčko, a o nacionalnoj biblioteci Bosne i Hercegovine, njenom historijatu, kulturi knjige i knjizi kao formi čuvanja memorije sa dr. Kujundžićem će razgovarati Dženana Muratović, prof. bosanskoga jezika i književnosti.

Asocijacija mladih Šatorovići u subotu 05.06.2021. godine organizovat će humanitarni turnir za pomoć teško oboljelom Muhamedu Husiću od raka prostate.

Osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić prebačen je u zatvor u Engleskoj, potvrđeno je za portal Radiosarajevo.ba iz više izvora.

Još uvijek nije zvanično poznato gdje se zločinac trenutno nalazi, no doznali smo da je iz Haaga otputovao jučer, te zanimljiv detalj:

"Pored svih zatvora koji su na raspolaganju Mehanizmu, mislim da je ovaj najbrutalniji", kazao je sagovornik portala Radiosarajevo.ba, dobro upućen u Karadžićev put na izdržavanje kazne.

Karadžić će iza rešetaka u Velikoj Britaniji vjerovatno ostati do kraja života - osuđen je, podsjetimo, na doživotni zatvor.

Inače, predsjednik Mehanizma za krivične sudove u Hagu Carmel Agius odbio je 14. maja prigovor Karadžićeve odbrane na odluku o izdržavanju kazne doživotnog zatvora u Velikoj Britaniji.

Naime, Karadžić smatra da će mu u Velikoj Britaniji "život biti ugrožen". Njegov argument: U britanskim zatvorima ima mnogo muslimana, koji bi mogli njegovo ubistvo da shvate kao krunu svoje (zatvorske) egzistencije“.

Karadžić, pisali su njemački mediji, "može da se pozove na slučaj Radislava Krstića". On je bio general i desna ruka još jednog ratnog zločina Ratka Mladića u genocidu u Srebrenici. Krstić je uhapšen 1998., a 2004. je pravosnažno osuđen na 35 godina zatvora za suučesništvo u genocidu i za zločine protiv čovječnosti. Prebačen je na izdržavanje kazne u engleski grad Vejkfild u Zapadnom Jorkširu.

Tamo su u maju 2010. tri islamistička zatvorenika, prema izvještajima britanskih medija - Albanac, Nigerijanac i Britanac koji je prešao na islam, našla način da uđu u njegovu ćeliju i teško su ga povrijedili žiletom pa je samo za dlaku preživio. U sudskom postupku protiv počinioca, koji su u zatvoru već bili doživotno zbog ubistva kada su pokušali da ubiju Krstića, oni su naveli da im je motiv bio njegova uloga u Srebrenici. Krstić je dobio obeštećenje od zatvora u visini od 52.000 funti. Prvo je prebačen u drugi, pa u treći britanski zatvor, a kada mu očigledno ni tamo nisu mogli garantovati bezbjednost prebačen je u zatvor u Poljskoj.

Prema Karadžićevim advokatima, ovaj zločinac je daleko više ozloglašen od Krstića, a u Velikoj Britaniji u međuvremenu ima još više muslimana u zatvoru.

Karadžić (75) je 2016. godine prvostepeno osuđen na 40 godina zatvora, a nakon žalbenog postupka sud u Hagu mu je 2019. godine izrekao kaznu doživotnog zatvora. On se u zatvoru nalazi od 21. jula 2008, kada je uhapšen u Srbiji, gdje se krio 12 godina.

Sudije su Karadžića proglasile krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine, progon i ubistva Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskom vatrom i uzimanje pripadnika međunarodnih mirovnih snaga za taoce.

U ovom trenutku je, pored Ratka Mladića, u Haagu još samo Sreten Lukić.

Keramičari, zidari, moleri, varioci, vodoinstalateri, mesari i vozači, samo su neki od radnika kojih i dalje nedostaje na tržištu rada u BiH.

Razlog nedostatka zanatlija je to što se malo tog kadara školuje i što je veliki broj obučenih zanatlija otišao u inostranstvo u potragu za boljom plaćom.

Lazo Šešić, predsjednik Zanatsko-preduzetničke komore RS, kazao je da se ne usmjeravaju dovoljno djeca na zanate.

- Svi žele da njihova djeca budu direktori, pravnici, dok na zanatska zanimanja rijetko ko upućuje svoje dijete - kazao je Šešić.

Prema njegovim riječima, u današnje vrijeme zanatlija je gospodin čovjek, jer veliki dio posla rade mašine.

- Međutim, treba znati upravljati mašinama, ne možemo vršiti prekvalifikaciju nekog od 50 godina i da on bude dobar keramičar, prvo mora izučiti zanat - kazao je Šešić.

Da smo došli u situacije da se zanatlije poput keramičara, varioca, mesara, traže svijećom, kaže i Jovan Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

- Zanatstvo na našem području nestaje i zbog toga dolazi do poskupljenja, što bi trebalo da bude motivacija djeci da upisuju zanatske djelatnosti, jer je u njima budućnost - kazao je Bratić za Nezavisne.

Kao razlog manjak zanatlija na domaćem tržištu Bratić ističe da radnici odlaze u inostranstvo, gdje su, također, deficitarni, a znatno bolje plaćeni nego u BiH.

- Zidari, vodoinstalateri, moleri i svi drugi zanati su traženi u cijelom svijetu, ne samo kod nas, jer jednostavno zanatlija nema i potražnja za njima je sve veća. Moleri ili zidari danas se ne mogu naći za dnevnicu ispod 100 KM, a ranije je bila 50 KM - ispričao je Bratić.

Naveo je da je teško naći keramičara koji će da radi ispod 15 KM po kvadratu, a ranijih godina je to iznosilo i po osam KM.

Prema njegovim riječima, što se tiče RS, najviše nedostaje varilaca, tesara, zidara, mehaničara, tokara...

- Nama sad fali i kuhara i konobara, jer nam je Hrvatska pokupila sve te sezonske radnike, koji su tamo dobro plaćeni - priča Bratić.

Kako kaže, da bi poslodavci u svim oblastima zadržali radnike morat će da podignu plaće, inače će morati da zatvaraju svoje firme, jer će ostati bez radnog kadra.

Kemal Isanović, sekretar Obrtničke komore Kantona Sarajevo je kazao da FBiH ima problema s nedostakom zanatlija. I ono malo što ih ima, dodaje, teško je doći do njih, jer su veoma traženi i prezauzeti.

- Nije bitno da li se radi o većem ili manjem gradu, zanatlije je veoma teško naći - ističe Isanović i dodaje da fali svih kadrova zanatlija.

Da je evidentno da je problem s nedostatkom radne snage u tim oblastima, potvrdio je i Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

- Razlog manjka zanatlija je to što se malo učenika upisuje na zanate, ali su i dosta manje plaće, te onog trenutaka kada teški rad bude plaćen kao neki drugi - onda će đaci upisivati ta zanimanja - kazao je Trivić i dodao da je evidentno da nedostak radne snage diže cijene rada.

Ističe da će, ukoliko se ne bude školovalo više kadra za zanatlije, u nekom budućem vremenu biti bolje plaćen zidar nego doktor.

Keramičar Asim Sušić iz Sarajeva, koji svoje usluge nudi putem oglasa, kaže da postavljanje keramike po kvadratu košta 15 KM te da ima pune ruke posla.

- Ne mogu ni postići sve poslove za koje me zovu ljudi - kaže ovaj Sarajlija.

Izvor: Faktor