U sve trgovine najvećeg maloprodajnog lanca obuće “Planet obuća” stigla je >> NOVA KOLEKCIJA << JESEN/ZIMA 2022/ 2023, koja će Vas osvojiti na prvi pogled.

Nova kolekcija popularnih brendova “Planet obuće” donosi nove modne trendove koji svojim neodoljivim spojem udobnosti i mode opisuju najnovije modele obuće pogodne za suho vrijeme i kišu, koji će se savršeno uklopiti u svaki jesenski outfit.

Apsolutni hit ove sezone su ženske modne tenisice sa crno-bijelim vodoravnim prugicama na potplatama, comfort cipele sa lak premazom sjajne kroko teksture u crnoj, smeđoj i metalik boji pogodne za suho vrijeme i kišu te nezaobilazne trendy GLEŽNJAČE na vezanje, sa izraženim robusnim potplatama, u popularnoj beige, rosegold i crnoj boji.
Za odvažne muškarce u “Planet obući” pronaći ćete urbane cipele modernog dizajna sa pojačanim potplatama, street style tenisice koje se mogu nositi kao dio urbanog sportskog outfita ili za rekreativnu outdoor aktivnost te atraktivne gležnjače sa otpornim ripnastim potplatama, jakim vezicama, toplom unutrašnjošću i udobnim tabanicama koje su odličan izbor tokom zimskih mjeseci i hladnog vremena.

Za Vaše najmlađe iz najnovije kolekcije “Planet obuće” izdvajamo gumene čizmice simpatičnog dizajna, obložene toplom i mekom podstavom te osigurane uzicom oko gležnja kako ne bi upadala kiša, sjajne gležnjače za djevojčice atraktivnog dizajna sa lakiranim gornjištem i print zvjezdicama i sportske gležnjače za dječake sa čičak trakom u plavoj i žutoj boji.

Sada je idealna prilika da posjetite Vama najbližu trgovinu „Planet obuća“ u Brčkom, na adresi Bulevar mira bb, Sava Centar, jer Vas pored novih modela očekuje i sjajna akcija “POPUST od -20% NA SVE”, koja uključuje i modele iz nove kolekcije JESEN -ZIMA 2022/2023 te posebna akcija -50% popust na izdvojene modele.

I to nije sve!

Sada najdraže modele omiljenih brendova “Planet obuće” možete pronaći, pregledati i kupiti iz udobnosti svog doma i to putem NOVE REDIZAJNIRANE web stranice: www.planet-obuca.ba, kao i Olx shop-a: PlanetObuca - OLX shop - OLX.ba te ostvariti online popust od -20% na sve artikle, uključujući i modele NOVE kolekcije JESEN-ZIMA 2022/2023.

Posjetite nas i uvjerite se u najveći izbor i najniže cijene!

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Ministarstva finansija i trezora o stanju javne zaduženosti Bosne i Hercegovine na dan 30. 6. 2022. godine, u kojoj se navodi da je ukupni javni dug manji za 48,27 miliona KM u odnosu na 31.12.2021. godine.

“Prema Informaciji, javni dug u BiH je 30. 6. 2022. godine iznosio 12 milijardi i 808,81 miliona KM, od čega je spoljni dug 9 milijardi i 741,49 miliona KM, a unutrašnji dug 3 milijarde i 67,32 miliona KM”, saopćeno je u srijedu iz Savjeta ministara BiH.

U ukupnom stanju javne zaduženosti Federacija BiH učestvuje sa 51,81%, Republika Srpska sa 47,32%, Distrikt Brčko sa 0,49% i institucije BiH sa 0,38%.

Učešće javnog duga BiH u bruto društvenom proizvodu (BDP) iznosi 32,35%. U stanju spoljnog duga BiH najveće učešće imaju Svjetska banka – IDA i IBRD sa 28,03%, Evropska investiciona banka sa 21,90%, Međunarodni monetarni fond sa 9,56%, Evroobveznice RS sa 9,40%, Evropska banka za obnovu i razvoj sa 7,82%, Pariški klub sa 5,08%, što predstavlja 81,79% ukupnog stanja spoljnog duga. Servis spoljnog duga BiH u prvoj polovini 2022. godine iznosio je 392,59 miliona KM, od čega se na glavnicu odnosilo 299,73 miliona KM ili 76,35%, a na kamatu 92,86 miliona KM ili 23,65%.

Izvor: Tuzlanski

Police bosanskohercegovačkih marketa u narednom periodu bi se mogle susresti s manjkom pilećeg mesa, a i ono koje budu imali evidentno će biti sa većim cijenama. Ovo prognaziraju uzgajivači tovnih pilića, koji ističu da je trenutno stanje izuzetno kompleksno.

Tuzlanski kanton raspolaže kapacitetima za proizvodnju 12 miliona tovnih pilića godišnje, čime se može zadovoljiti polovina tržišta u Bosni i Hercegovini.

Međutim, proizvodnja je skoro upola manja zbog enormnog poskupljenja sirovina. Uzgajivači poručuju i da je isplativost posla sve manja, zbog čega traže pomoć vlasti.

Naime, nagli skok cijena ulaznih parametara negativno se odražava i na sektor peradarstva u Bosni i Hercegovini, a štete već trpe uzgajivači tovnih pilića u Tuzlanskom kantonu. Sada pozivaju kantonalnu vlast da im sa devet poticaje povećaju na 14 feninga po grlu, kako bi prevazišli nastalu situaciju.

"Mislim da smo zaslužili dobiti i taj poticaj, kao jedna od najrazvijenijih grana stočarske proizvodnje. Dobijanjem ovoga novca mogli bismo izaći iz zime, a u suprotnom manji kooperanti do proljeća neće moći izdržati", kaže nam predsjednik Udruženja peradara TK Mevludin Kahvedžić.

U Tuzlanskom kantonu registrirano je 90 uzgajivača tovnih pilića, od kojih je aktivno njih 50. Također, sa nekadašnje proizvodnje od 12 miliona grla, spali SU na njih šest miliona i 925 hiljada. U novcu, godišnja zarada tuzlanskih uzgajivača iznosi okvirno 42 miliona maraka.

"Peradarski sektor je iz godine u godinu u padu, a ako ne prevaziđemo ovu situaciju, smanjenje proizvodnje u idućoj godini će biti za deset posto. Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona iznosi 2,30 KM uz PDV", navodi Kahvedžić.

Povećanje otkupne cijene peradari su već zatražili od otkupljivača, međutim njihovom zahtjevu još nije udovoljeno.

"Bez obzira što raste cijena proizvoda u marketima, naša otkupna je uglavnom nepromijenjena već 25 godina. Dakle, mi svoju cijenu ne povećavamo, dok to kontinuirano čine otkupljivači. Naši troškovi sada su se povećali i stanje je izuzetno teško. Da u potpunosti iskoristimo svoje kapacitete, mogli bismo prehraniti pola Bosne i Hercegovine", naglašava Kahvedžić.

Bh. peradari navode i da im problem predstavlja prekomjeran uvoz u našu zemlju, posebno pilećeg filea.

"On se danas u tržnim centrima može naći u smrznutom stanju, ali ga oni odmrznu i tako prodaju, stvarajući veliki problem nama proizvođačima", tvrdi Kahvedžić.

Almas Turbić iz Vučkovaca nadomak Gradačca ima farmu pilića kapaciteta od 65 hiljada u jednom tovu. Peradarstvom se bavi već 25 godina, a kako ističe stanje do danas nije bilo kompleksnije.

"Situacija se pogoršala za 80 posto, a s rastom energenata i svih ostalih ulaza ostvarujemo kontinurani pad zarade. Da li će do gašenja farme doći, za sada ne znam, ali je evidentno da će doći do nestašice i poskupljenja piletine na policama marketa. Mi smo ranije imali viškove koji su 'remetili' tržište i obarali cijenu, ali toga sada neće biti", navodi Turbić.

Uzgoj tovnih pilića u Bosni i Hercegovini odvija se u šest turnusa godišnje, a pileća farma mora biti dezinficirana i sterilna. Najvažnije ulazne sirovine su, između ostalog, odgovarajuća voda, hrana i ugalj.

"Životinje moraju doći u potpuno sterilan prostor, a njihovo zdravstveno stanje stalno je pod kontrolom. Ovih dana imamo kontrole na salmonelu, inspektori rade svoj posao i vrši se uzorkovanje hrane. Shodno tome, naš kvalitet i ispravnost proizvoda su zagarantovani", zaključuje Turbić.

Inače, povećanje cijena pilećeg mesa, samo će biti jedno u nizu koje će u narednom periodu, prema najavama poljoprivrednika, pogoditi građane Bosne i Hercegovine. Tu su još i mogući skuplji pekarski proizvodi, ali i mlijeko, o čemu smo ranije pisali.

Izvor: Klix.ba

Ekran se lako pričvršćava za zakrivljene površine poput kože, odjeće, namještaja, automobila i aviona.

Kompanija LG Display predstavila je prvi ekran visoke rezolucije koji se može rastegnuti od 12 do 14 inča i obrnuto, bez ikakvih oštećenja.

“Ovaj rastezljivi ekran prvi je u industriji koji je postigao rastezljivost od 20 posto, rezoluciju od 100 piksela po inču. Uz to, njegova visoka fleksibilnost, izdržljivost i pouzdanost, povećavaju njegov potencijal za komercijalizaciju”, saopćili su iz LG Displaya.

Ovaj tip ekrana se jednog dana može koristiti u materijalima za neravne površine poput odjeće i prijenosnih uređaja te poslužiti za prikazivanje poruka npr. na uniformama spasilačkih timova. Rastezljivi ekrani ili ekrani slobodne forme, mogu se vući, savijati i uvrtati, piše na zvaničnoj stranici kompanije.

Rastezljivi ekrani predstavljaju korak naprijed u odnosu na savitljive ekrane koje koriste mobiteli poput Samsungovog Galaxyja Fold, a koji se ustvari mogu samo preklopiti i saviti, ali ne i rastegnuti.

Novi potencijal ekrana

Kako bi se ekran mogao rastegnuti, LG Display je napravio osnovni materijal od silikona koji se koristi i u proizvodnji kontaktnih sočiva. Također, sadrži micro-LED diode manje od 40 mikrometara kao izvor svjetlosti, što omogućava visoku rezoluciju i izdržljivost. Također, korištena su strujna kola u obliku opruga kako bi se omogućilo savijanje i preklapanje.

“Tehnologija rastezljivih ekrana predstavlja revoluciju te nudi novi nivo svestranosti za različite dnevne scenarije. Lako se pričvršćava za zakrivljene površine poput kože, odjeće, namještaja, automobila i aviona, a ova unikatna inovacija proširuje potencijal ekrana u različitim industrijama uključujući modnu, nosive uređaje, mobilnost i gaming”, navodi se u saopćenju kompanije.

Izvor: tuzlanski.ba

Edin Džeko je ponovo zablisatao u dresu Intera i eurogolom i asistencijom Bologne (6:1) po ko zna koji put je pokazao da nije za "staro gvožđe", što je jasno poručio i nakon utakmice.

Džeko je fenomenalni pogodak postigao s tačno 36 godina i 237 dana te je tako dospio na drugo mjesto na vječnoj listi najstarijih strijelaca Intera ikada u Seriji A.

Zanimljivo da je prestigao vjerovatno najveću Interovu legendu Giuseppea Meazzu koji je posljednji gol za milansku ekipu u Seriji A postigao s 36 godina i 233 dana (četiri dana mlađi nego Džeko).

Rekorder je srbijanski legendarni nogometaš Siniša Mihajlović koji je posljednji gol za Inter u elitnom rangu italijanskog nogometa postigao s 37 godina i 47 dana.

"Rekord Mihajlovića? Ne razmišljam toliko o tome, razmišljam o timu. Što više golova dajem, to je bolje za ekipu. Po mom mišljenju godine se ne računaju, na terenu je da dokazuješ da mozeš ili ne. Ako ne možeš, ispravno je da se povučeš, ali mislim da još mogu igrati", rekao je Dijamant za DAZN.

Džeko je objasnio i kako je postigao jedan od najboljih golova u karijeri.

"Dobio sam loptu i otišao sam pravo u prostor jer sam očekivao centaršut. Putanja lopte je bila takva da sam odlučio da pokušam šutirati i uspio sam pogoditi. To je jedan od najboljih golova u mojoj karijeri", rekao je najbolji bh. igrač koji je poručio da je sretan zbog gola Robina Gosensa koji je zatresao mrežu na njegovu asistenciju.

Podsjetimo, našem napadaču je ovo bio četvrti pogodak u Seriji A ove sezone, a tome je dodao i dvije asistencije. Inter će u posljednjoj utakmici ove godine gostovati Atalanti.

Izvor: klix

Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Stižu najave o novom poskupljenju mlijeka u našoj zemlji. Ipak, mljekari su već dugo nezadovoljni jer povećanje cijena na tržištu ne prati povećanje cijena otkupa mlijeka po litru. Kada se tome dodaju i niski poticaji te svakodnevna poskupljena repromaterijala, mljekare stavlja u dilemu da li se uopšte isplati baviti ovom proizvodnjom.

Na sastanku mljekara iz Srednjobosanskog kantona vidna zabrinutost: šta i kako dalje. Već sada proizvodnja mlijeka manja za oko 30 posto. Traže povećanje poticaja na kantonalnom nivou, jer im je to, kako kažu, trenutno jedina zarada u lancu proizvodnje. Ističu da za proizvodnju litra mlijeka potroše sad trenutno isto ili više nego što dobiju od otkupljivača, piše BHRT.

"Moja cijena je među jačim u kantonu, mene litar mlijeka sa svim sad trenutnim, priprema hrane koja košta, silaže koncentrata koji koristim sve ovo izađe oko 81 fening", kaže Amir Bulut, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Ukoliko naši predstavnici u izvršnoj i zakonodavnim organima insititucija ove zemlje ne misle na BBK, da svi moraju pomoći ovom kantonu. Ukoliko ne bude posticaja pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa SBK, nema ni poljoprivrede, a motorna snaga je proizvodnja", smatra Hamid Suljuić, mljekar iz Travnika.

Dok mljekari prijete zatvaranjem gazdinstava, cijene litre mlijeka na policama u marketima evidentno rastu. Sve ovo djeluje zbunjujuće na percepciju građana, ističu iz udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

"Svima treba da bude jasno, u vrijednosnom lancu proizvodnje nešto ne štima. Oni koji stvaraju novu vrijednost i koji su najodgovorniji za to najmanju korist imaju od toga, a imaju i najveće troškove.

Ako imamo da je dva do tri puta povećana cijena inputa, onda i do dva do tri puta moraju biti veći budžeti za podršku poljoprivedi i potrošačima", rekao je Suad Selimović, iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju pri Gospodarskoj komori TK.

A kako uspjeti ostvariti kakvu-takvu dobit u mljekarstvu pitaju se poljoprivrednici u Posavini. I ovdje slična situacija - poticaji nedostatni, a trenutni porast cijena litra mlijeka na tržištu, ne prati i rast cijena otkupa kao što je prije bio slučaj.

"Kad je bila cijena 50 feninga, u marketima je bilo cijena mlijeka 90 feninga. Nama je sad 80-85 feninga otkupna, a 2,70 KM je u marketima mlijeko. Oni bi da mi proizvodimo, a onda da ne dobijemo ništa", ističe Petar Dragojević, mljekar iz Bijeljine.

Nadležni će morati snažnije podržati proizvodnju koja hrani stanovništvo. To je jedna od poruka sa sastanka mljekara Srednjobosanskog kantona. Kažu da je samo 30 feninga poticaja po litru premalo, jer su nerijetko cijele porodice i domaćinstva uključeni u proizvodnju. Pokušali su slično pitati i resornog minstra ovog kantona, ali on cjelokupnu situaciju nije htio komentarisati.

Izvor: Radio Sarajevo

Zbog planiranih radova na EEO, u petak 11.11.2022 godine, u periodu od 09.00 do 12:00 h, doći će do prekida u isporuci kod kupaca koji se električnom energijom snabdijevaju putem TS 10/0,4 kV Mc Govern.

Za više informacija pozvati 0800 505 07.

Policijski službenici Policije Brčko distrikta BiH su u veoma kratkom vremenu od zaprimanja prijave o počinjenom razbojništvu, efikasnom akcijom pronašli i slobode lišili lice za koje postoji osnov sumnje da je počinilac navedenog krivičnog djela.

O navedenom događaju Policija Brčko distrikta BiH zaprimila je prijavu dana 08.11.2022. godine u 18.24 sati da je u ulici Lejlića u Brčkom u jednom trgovinskom objektu nad radnicom od strane maskiranog muškog lica uz prijetnju pištoljem otuđen dnevni pazar. Odmah nakon prijave policijski službenici su izašli na lice mjesta i prikupljali informacije o navedenom događaju, a pod nadzorom dežurnog tužioca Tužilaštva Brčko distrikta BiH izvršen je uviđaj.

Preduzimanjem operativno taktičkih mjera i radnji kao mogući izvršilac ovog krivičnog djela identifikovan je H.E. rođen 1990. godine u Brčkom, nastanjen u Gornjem Rahiću, zbog čega su preduzete hitne mjere potrage za navedenim licem, koje je istog dana pronađeno i u 22.30 sati lišeno slobode zbog osnova sumnje da je počinio krivično djelo „Razbojništvo“ iz člana 283. stav (1) Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH.

Po okončanju radnji dokazivanja kojima se obezbjeđuju ključni dokazi i potpunom rasvjetljavanju svih činjenica i okolnosti izvršenja navedenog krivičnog djela, Policija Brčko distrikta BiH će Tužilaštvu Brčko distrikta BiH podnijeti Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.