OD maja 2022. na hrvatsko-slovenskoj granici provodit će se posebno stroge kontrole prema građanima trećih zemalja, odnosno onima koji nisu državljani Europske unije.

Njima će se, među ostalim, uzimati i otisci prstiju, a očekuje se kako će sve izazvati velike gužve.

Da bi proces povezivanja informacijskih sustava država Schengena, koji predviđa posebne kontrole za državljane trećih zemalja na vanjskim šengenskim granicama, mogao bi dovesti do zastoja u prometu na granici Slovenije i Hrvatske, rekao je jučer slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
Kazao je to nakon virtualnog sastanka ministara unutarnjih poslova članica Europske unije, a ministri su se na sastanku upoznali s pripremama na uvođenje interoperabilnosti više informacijskih sistema u Schengenu, koji između ostaloga predviđa pojačan nadzor ulaska državljana trećih država. Na sastanku nije prihvaćen prijedlog Slovenije i Hrvatske da se takve kontrole provode na vanjskim granicama Europske unije, pa bi u sadašnjem obliku novi sistem mogao izazvati zastoje na granici dviju članica budući da Hrvatska nije dio šengenskog prostora.
“Sistem interoperabilnosti zahtijeva i uzimanje otisaka prstiju i druge postupke, što će nesumnjivo izazvati velike zastoje na hrvatskoj strani. Spominjala se i mogućnost posebnih redova za prolaz putnika iz trećih država, ali svuda na terenu to neće biti moguće”, kazao je Hojs nakon sastanka, dodavši da je rok za uspostavljanje interoperabilnosti zbog kašnjenja u nekim državama pomaknut na svibanj 2022. godine.
Budući da Hrvatska nije ušla u Schengen, na granici sa Slovenijom provodit će se posebne mjere prema državljanima “trećih zemalja” što bi, potvrdio je to slovenski ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs, moglo izazvati znatno sporiji protok prometa.

Da je to loša vijest za Hrvatsku, potvrđuje i IDS-ov zastupnik u Europskom parlamentu Valter Flego koji kaže da je “blago rečeno da bi novi sistem mogao prouzročiti zastoje”.

“Novi sistem će zasigurno dodatno zagušiti promet na našim već preopterećenim graničnim prijelazima. Pogotovo u tijeku turističke sezone, što će biti dodatni udar na naše gospodarstvo i turizam. Premijer i vlada mogu nastaviti inzistirati da se novi sustav prebaci na vanjske granice, ali otpočetka tvrdim da je jedino cjelovito rješenje ubrzani i zasluženi ulazak Hrvatske u Schengen”, kazao je Flego za Glas Istre.

U javnim kuhinjama u Bosni i Hercegovini od početka pandemije koronavirusa povećao se broj korisnika. 

 U posljednje vrijeme, mladi i radno sposobni ljudi, zbog nedostatka posla, ali i brojnih otkaza koje dobijaju, primorani su se prehraniti na ovaj način.

Priča mladog Prijedorčanina Kristijana Vujičića, koji ima diplomu Visoke škole za ekonomiju i informatiku, a koji je prije nekoliko mjeseci ostao bez posla i hrani se u javnoj kuhinji, privukla je veliku pažnju javnosti. Nažalost, njegov slučaj nije usamljen.

Prema riječima Alena Kajtaza, sekretara Crvenog križa Mostar, sigurno 50 posto korisnika njihove javne kuhinje je radno sposobno.

- Pitanje je ko im može osigurati posao i na koji način? Ja bih najsretniji bio kad bi kod nas bio tako dobar standard da kuhinja nikako ne postoji, pa da se mi na nešto dugo preorijentišemo. Međutim, situacija je takva kakva jeste i bojim se da će potrebe za javnim kuhinjama biti još dugo vremena. Vjerujem da će naročito biti potrebna u sljedećoj godini koja će, po meni, biti teža nego što je ova 2020. – kazao je Kajtaz.

Otkaz "zbog korone"

Na samom početku pandemije broj korisnika mostarske javne kuhinje povećao se za oko 20 posto.

- Sve je bilo zatvarano, bio je lockdown, ali se u jednom trenutku situacija malo stabilizovala. Sada je zimski period i svakodnevno imamo pozive građana da im se pomogne, a naročito od onih korisnika koji žive malo dalje od javne kuhinje i zbog fizičke udaljenosti ne mogu koristiti kuhinju. Traže osnovne artikle, brašno, ulje, šećer, tjesteninu, rižu... - dodao je.

Mladi Prijedorčanin diplomirao s desetkom, sad bez posla, obrok traži u javnoj kuhinji
Kajtaz je objasnio da je u posljednje vrijeme rečenica "ostao sam bez posla zbog korone" postala uobičajena kada se javljaju novi korisnici.

- To su pretežno ljudi koji su radili, ali nisu bili evidentirani nekim ugovorima, već sezonski radnici. Ima i onih koji su radili po restoranima, kafanama i općenito uslužnoj djelatnosti, pa je došlo do toga da je smanjen obim posla i da su ljudima smanjeni prihodi. Samim tim što je neko ostao bez posla, ostao je i bez prihoda. Kod nas na kuhinji imamo ljudi i sa visokom stručnom spremom, magistara. Neko je otišao u penziju ili ljudi koji su radili u firmama koje su posljednjih par godina zatvorene. To su uglavnom ljudi srednjih godina, ali imamo i slučajeva gdje su ljudi pred penziju, nisu im uplaćivani doprinosi i sada su nigdje, ni na nebu ni na zemlji – objasnio je.

Mostarska javna kuhinja trenutno broji 354 korisnika koji svakodnevno dolaze po hranu, a osim njih tu je, kako je kazao Kajtaz, i određeni broj korisnika kojima se prave i dostavljaju mjesečni paketi sa namirnicama.

- Ove godine smo se nekako snalazili. Međutim, od kako je krenula korona, nema više ni donatora. Posljednji donator pojavio se u februaru, a sad je sve na nama i ostalo je na tome da se moraju koristiti lokalni resursi, a svi znamo kakvi su oni – kazao je naš sagovornik.

U javnoj kuhinji Udruženja građana "Optimisti" u Prijedoru, osim Kristijana, nema više fakultetski obrazovanih korisnika. Međutim, i tu je određeni broj mladih ljudi koji se hrane u javnoj kuhinji.

- Mi svaki dan pravimo 273 obroka, gdje su svi članovi porodice. Imamo djece od godinu do ljudi od 80 i kusur godina koji se hrane kod nas – kazao je Zijad Čanić, predsjednik i osnivač ovog udruženja.

Dodao je da je na početku marta, kada je krenula priča s koronom, javnu kuhinju koristilo 228 ljudi, tako da je evidentan broj povećanja korisnika.

- Sigurno je da ima mladih ljudi koji ne rade, nemaju nikakva primanja, a željni su da rade. Nije to samo situacija u Prijedoru, to je u cijeloj BiH. Kristijan je posebna priča za sebe. Nemamo fakultetski obrazovanih ljudi. Međutim, imamo dosta ljude koji imaju završenu srednju školu, imaju neko zanimanje, ali ne mogu da nađu posao – istakao je.

U javnim kuhinjama Merhameta trenutno se hrani oko 8.000 ljudi u cijeloj BiH, a od početka pandemije ljudi su svakodnevno se informisali kako mogu dobiti obrok i tražili bilo kakvu vrstu pomoći.

- Osim ovih osam hiljada korisnika imali smo svakodnevno pozive ljudi koji su ostajali bez posla i došli u nezavidnu situaciju i neizvjesnost. Svima smo izašli u susret, koliko se moglo. Povećanje broja stalnih korisnika morali smo raditi u skladu s našim mogućnostima. Prvih mjeseci pandemije je baš bila panika među građanima jer su ljudi ostajali bez posla. Zahvaljujući našim donatorima i ljudima koji podržavaju rad Merhameta, u mnogome smo uspjeli da svima izađemo u susret – kazao je Ruždija Adžović, glasnogovornik ove Humanitarne organizacije.

Prema njegovim riječima, u kuhinje "Merhameta" dolaze i mladi ljudi.

- To su socijalno ugrožene porodice i pojedinci, ali trenutno nemam precizan podatak koliko ih je. Uglavnom su to ljudi kojima je taj obrok u Merhametu potreban. Merhamet im je jedino utočište, oni žive od toga i trudimo se obroci budu što kvaliteniji i ljudi su uglavnom zadovoljni – zaključio je Adžović.

U Bosni i Hercegovini danas će biti umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto manje oblačnosti i sunčanije očekuje se na jugu i jugozapadu zemlje.

Po kotlinama i uz riječne tokove, u jutarnjim satima sa maglom i niskim oblacima. Vjetar slab promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura od -2 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 11, na jugu do 13 stepeni.

 U četvrtak je u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U ostatku naše zemlje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Nešto sunčanije se očekuje u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 6 do 11, na jugu do 13 stupnjeva.

U petak u Bosni po kotlinama i uz riječne tokove dugotrajna magla i niska oblačnost. U ostatku Bosne jutro oblačno uz postepeno razvedravanje. Nešto sunčanije očekuje se u Hercegovini. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 stepeni.

U subotu se u Bosni očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove sa maglom i niskim oblacima. U Hercegovini sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura od -1 do 4, na jugu do 7, a najviša dnevna od 5 do 10, na jugu do 13 stepeni.

Sjednica Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV) u utorak je nakon višesatne rasprave prekinuta, a njen nastavak zakazan je danas.

Odluku o prolongiranju nastavka zasjedanja saopćila je potpredsjednica VSTV-a BiH Sanela Gorušanović-Butigan, poslije pauze koja je uslijedila radi usaglašavanja stavova o postupanju VSTV-a BiH nakon što je predsjednik tog regulatornog tijela Milan Tegeltija saopćio odluku o podnošenju neopozive ostavke.

Gorušanović-Butigan kazala je kako je jednom sudioniku zasjedanja pozlilo te da je sjednica usljed toga odgođena.

S obzirom na to da je Tegeltijina ostavka otvorila brojna pitanja u tehničkom i formalnom pogledu, članovi VSTV-a su prethodno iznijeli vlastite stavove u vezi s procedurama koje slijede, a koje se tiču izbora novih članova i rukovodstva ovog regulatornog tijela, u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH i Poslovnikom.

Između ostalog, na sjednici su razmatrana pitanja o načinu zakazivanja sjednica, nakon ostavke predsjednika, te o tome ko bi uime VSTV-a mogao biti potpisnik i istupati prema drugim institucijama/trećim osobama.

Mišljenja članova VSTV-a su bila podijeljena, a „u igri“ su ostale varijante da se predsjednik VSTV-a bira na sjednici ili da se ovlasti osoba koja bi bila potpisnik uime Vijeća.
U vezi s tim, a radi definiranja načina postupanja u novonastalim okolnostima, zatraženo je mišljenje Pravnog odjela VSTV-a, te je prethodno data pauza, a nakon koje je saopćeno da se sjednica odgađa, odnosno da će biti nastavljena u srijedu, 16. decembra.

Centralna izborna komisija BiH je na sjednici donijela Odluku o potvrđivanju i objavljivanju rezultata Lokalnih izbora 2020. godine održanih 15.novembra za 64 općinska vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, 55 skupština općina u Republici Srpskoj, 119 načelnika općina u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u Federaciji Bosne i Hercegovine, pet skupština gradova u Republici Srpskoj, 21 gradonačelnika gradova u Bosni i Hercegovini te Skupštinu Brčko distrikta.

Za izborni nivo Zvornik (083B)– za skupštinu grada, rezultati će se potvrditi dopunskom odlukom, nakon pravosnažnosti odluke o utvrđivanju i objavi rezultata za Skupštinu grada Zvornik.
Rezultati izbora u osnovnim izbornim jedinicama Srebrenica (105B – za načelnika Općine Srebrenica i Skupštinu općine Srebrenica) i Doboj (038B za gradonačelnika Grada Doboj i Skupštinu Grada Doboj) će biti potvrđeni dopunskom odlukom o potvrđivanju i objavi rezultata kada se za to steknu zakonski uvjeti.

Odluka kao i potvrđeni rezultati su dostupni javnosti na internet stranici Centralne izborne komisije BiH, www.izbori.ba.