Živim na samom društvenom dnu i ne vidim svjetliju budućnost ukoliko ne nađem neki posao. Zadnjih mjesec dana sam bio primoran da se prijavim na javnu kuhinju i jako mi je bilo teško otići tamo. I ranije sam dolazio u situaciju da nešto nemam, ali nikad nije bilo 11 mjeseci da se dešava taj pakao, kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) dvadesetšestogodišnji Kristijan Vujčić iz Prijedora, grada na zapadu BiH.

Od 1. januara na snagu stupaju sankcije Velike Britanije prema BiH, koje su usvojene na nivou EU, a ostaju na snazi i nakon Brexita i odnose se na poštivanje suvereniteta i integriteta BiH i jačanje stabilnosti države.

Na području BiH još ima 79.000 mina zakopanih u zemlji, što je više od broja mina pronađenih za dvije i po decenije, upozorila je predsjednik Organizacije "Posavina bez mina" Svjetlana Pavlović.

Zbog pandemije koronavirusa aktivnosti brčanskog Crvenog križa su posebno intenzivirane ove godine. Pored redovnih aktivnosti, kao što su dopremanje hrane građanima koji su u izolaciji, dezinfekcije javnih površina te dijeljenje dezinfekcijskih sredstava, kapaciteti su usmjereni na pomoć zdravstvenom sustavu i građanima u cilju suzbijanja pandemije.

Nakon što je Centralna izborna komisija objavila potvrđene rezultate lokalnih izbora održanih u novembru 2020. godine, koji govore da je Stranka za BiH osvojila 2 mandata te da će Stranku za BiH u Skupštini Brčko distrikta BiH predstavljati izabrani zastupnici prim.dr. Zijad Nišić i Mehmedalija Karamujić, potrebno je da javnost zna i sljedeće.
Prije nego je i potvrđen mandat Mehmedaliji Karamujiću javnosti je plasirana informacija o tome kako Mehmedalija Karamujić neće, ukoliko osvoji mandat, slijediti potpisani Sporazum o budućoj skuptinskoj većini kojeg je potpisao predsjednik Vijeća Stranke za BiH dr. Zijad Nišić.
Ovom prilikom upoznajemo javnost da je zastupnik Mehmedalija Karamujić dio tima Stranke za BiH i da će slijediti politiku koju Stranka utvrdi kroz unutarstranački demokratski dijalog.
Mehmedalija Karamujić je javnosti poznat kao osoba čija riječ ima ogromnu težinu i zbog toga nema potrebe da se bilo ko služi nagađanjima ili pretpostavkama koje mu idu na ruku u pokušaju destabiliziranja stranke i dogovorene većine.

Po prvi put, u našem gradu se održava Radijski Festival u organizaciji Online Radio stanice Radio IN Brčko. Festival će se održati na proljeće od 14.05.2021. do 16.05.2021.
Svi zainteresirani za učešće na festivalu (pjevači, DJ-evi, grupe...) mogu se prijaviti putem e-mail adrese: Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..
Pozivamo sve da se odazovu pozivu na Radijski festival, za koji se nadamo da će trajati još dugo godina.
Također molimo sve Vas da putem društvenih mreža pozovete sve vaše prijatelje i pratioce, kako bi ovaj projekat bio ispraćen na pravi način.
Nadamo se velikom odazivu svih Vas, kako umjetnika tako i slušalaca.

Krizni štab Ministarstva zdravstva Federacije BiH, kako saznajemo, poduzima intenzivne aktivnosti uoči novogodišnjih praznika, a sutra i prekosutra će biti održani sastanci s nadležnim organima.
Prekosutra bi trebao zasjedati Krizni štab uz prisustvo predstavnika Zavoda za javno zdravstvo FBiH i svih kantonalnih zavoda kako bi razgovarali o aktuelnoj epidemiološkoj situaciji, trenutnim mjerama te razmotrili pojačane nove mjere za period praznika.
Tema razgovora će biti i program imunizacije, odnosno vakcinacije stanovništva.
Trenutne mjere će, kako sada stoje stvari, biti produžene i za naredni period, a to će značiti da svi ugostiteljski objekti, pa i oni u hotelima, mogu služiti goste do 23:00 sata, a maksimalan broj gostiju ostaje 30, što u govori da dočeka i proslave Nove 2021. godine neće biti u ugostiteljskim i drugim objektima.
Krizni štab će zatražiti pojačane aktivnosti policijskih organa i inspekcija na području Federacije BiH, a u stalnom kontaktu su i s kolegama u Republici Srpskoj.
Ski-centri bi trebali dobiti dodatne upute o mjerama koje će morati provoditi na skijalištima i ugostiteljskim objektima na planinama kako se ne bi ugrozilo zdravlje ljudi.
S obzirom na pad broja novozaraženih u cijeloj zemlji i stabilizaciju epidemiološke slike, a posebno u Federaciji BiH, takvu situaciju je potrebno održati i u narednom periodu.
No pitanje koje se postavlja jeste da li će državni nivo preuzeti ikakvu odgovornost i uvesti mjere kako bi se spriječio uvoz virusa iz susjedstva gdje je epidemiološka situacija znatno lošija. Podsjećamo da državljani Hrvatske, Srbije i Crne Gore ne trebaju negativan PCR test pri ulasku u našu zemlju, što predstavlja rizik da će veliki broj turista iz ovih zemalja krenuti ka BiH.
Kako saznajemo Vijeće ministara BiH nikada nije odgovorilo na zahtjev Federalnog ministarstva zdravstva da se uvede obavezan negativan PCR test na ulasku u BiH i za naše susjede.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH okončalo je postupak protiv Suana Halilovića (41) po optužnici koja ga tereti za neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga iz oktobra prošle godine. Halilović, kome se sa još trojicom optuženih sudi za otmicu i ubistvo Edina Zejćirovića izvršeno dvije sedmice kasnije, nepravosnažno je osuđen na godinu i šest mjeseci zatvora zbog držanja radi prodaje opojnih droga.

Podsjetimo, Halilović je optužen da je 31. oktobra prošle godine, kada je nad njim izvršen pretres, kod sebe radi prodaje držao opojne droge marihuanu i amfetamin. Takođe mu je stavljeno na teret da je zabranjene supstance skrivao i u stanu u brčanskom naselju Ilićka, gdje mu je dan kasnije pronađena marihuana, sjeme za njen uzgoj i 48 dijelova najlonskih vrećica s tragovima ove opojne droge.
Vodeći istovremeno postupak za otmicu i ubistvo Edina Zejćirovića, Tužilaštvo je protiv Suana Halilovića, Nihada Hukića i Suvada Djedovića najprije okončalo istrage zbog neovlaštenog prometa opojnih droga s čime su od ranije dovođeni u vezu. Tokom boravka u pritvoru u okviru istrage za otmicu i ubistvo Zejćirovića za šta su, uz Samida Šabanovića, nakon šest mjeseci i optuženi, Tužilaštvo Distrikta procesuiralo ih je i za krivična djela iz oblasti narkokriminala. Tužilaštvo je tako u odvojenim postupcima protiv njih trojice najprije podiglo optužnice za krivična djela neovlaštene poizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga (iz člana 232 stav (1) Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH) dostavivši ih sudu na daljnje procesuiranje. Zastupajući optužbu pred Osnovnim sudom Distrikta, Tužilaštvo je potom dokazalo krivicu Halilovića i Djedovića, dok se optuženom Hukiću pred ovim sudom i dalje sudi. Ocijenivši dokazanim optužbe za neovlaštenu poizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga, sud je Halilovića oglasio krivim osudivši ga, kao što je ranije i Djedovića, na zatvorsku kaznu od jedne godine i šest mjeseci. Presuda Haliloviću nije pravosnažna, budući da je njegov branilac izjavio žalbu Apelacionom sudu Distrikta na koju je Tužilaštvo već dalo odgovor.

S druge strane, po optužnici za otmicu i ubistvo Edina Zejćirovića izvršeno 17. novembra prošle godine, Tužilaštvo nastavlja postupak pred sudom protiv četvorice optuženih. U dosadašnjem dijelu suđenja Tužilaštvo je izvelo dokaze na kojima je zasnovalo optužnicu, a glavni pretres u ovom slučaju nastavljen je izvođenjem dokaza odbrane.

Demokratska fornta predstavila je prijedlog seta zakona kojim se vrši potpuna reforma Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, a na konferenciji za medije govorio je i njen lider i član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Evropska komisija je prošle godine objavila 14 prioriteta koji su neophodni da BiH krene ka Evropskoj uniji, a prema mojoj ocjeni, riječ je o historijskom dokumentu u kojem je pobrojano sve što treba našoj zemlji", kazao je Komšić.

Svi su zdušno podržali to mišljenje, dodao je, a meni se činilo da mnogi nisu ni pročitali šta u njemu piše.

"Milorad Dodik je u jednoj izjavi za vrijeme posjete ministra Lavorova osporio mogućnost da njegova stranka i on učestvuju u realizaciji tih zadataka. U tom mišljenju oni vide opasnost za svoje karijere i pozicije koje imaju", izjavio je on.
On kaže kako je DF, vodeći se mišljenjima EU, predložio cijeli set zakona, tu je Ustav BiH, Zakon o javnim nabavkama te set zakona koji regulira rad VSTV-a.

"Javne nabavke su izvor velike korupcije, a naš zakon je posve usklađen s zahtjevima EU. Nikom ne treba naglašavati u kakvom stanju je naš pravosudni sistem", izjavio je Komšić.

Generalni sekretar DF-a Dženan Đonlagić kazao je kako je cilj tri zakona o VSTV-u spriječiti slučajeve kao što je ovaj s Tegeltijom te popraviti poziciju BiH na euroatlantskom putu.

"Cilj je da narede godine dobijemo kandidatski status", izjavio je on.

Komšić je odgovarajući na novinarska pitanja kazao kako je odluku da se ne sastane s ministrom vanjskih poslova Rusije Sergejem Lavrovim donio sam, a ne po nečijem nalogu.

"Konsultovao sam se sa članovima svog kabineta dan prije i jedino sam van toga razgovarao s gospodinom Džaferovićem. Svjedoci su članovi mog kabineta da sam im prije sastanka rekao da ne idem i obavijestio sam Džaferovića, on se složio sa mnom", rekao je.

Premda je Evropska agencija za lijekove (EMA) najavila da bi odobrenje za upotrebu „Pfizerove“ i „BioNTechove“ vakcine protiv koronavirusa moglo stići do 29. decembra, njemački „Bild“ javlja da bi se to moglo dogoditi već 23. decembra.

Nijemci, pak, kažu da bi u tom slučaju vakcinacija u toj zemlji mogla početi dan nakon Božića, točnije, 26. decembra.

S obzirom na to da je Evropska komisija u planu vakcinisanja najavila da će sve zemlje EU, nakon što EMA kaže posljednju riječ, vakcine dobiti u isto vrijeme, to bi značilo da bi Hrvatska s prvim vakcinacijama mogla početi već 26. ili, pak, 28. decembra, javlja „Jutarnji list“.

Naime, iz „BioNTecha“ su izvijestili da isporuka vakcina iz tvornice i primarnog distributivnog evropskog centra u belgijskom Puursu može početi čim stigne zeleno svjetlo EMA-e i EK.

Datum do kojeg bi EMA mogla dati zeleno svjetlo na konferenciji za medije indirektno je potvrdio i njemački ministar zdravstva Jens Špan (Spahn). Rekao je kako su medijski napisi, prema kojima bi EMA trebala odobriti vakcinu 23. decembra, točni, te dodao kako će se to dogoditi redovnim, a ne hitnim postupkom.

- Imamo informaciju da će „Pfizerova“ vakcina stići u Hrvatsku 4. januara. No, ranije su iz firme rekli da, čim stigne odobrenje EMA-e, već u ovoj bi se godini mogle isporučiti simbolične količine vakcine istovremeno za sve zemlje EU, kao što je i dogovoreno, a ostatak bi trebao stići nakon Nove godine - kaže direktor HZJZ-a dr. Krunoslav Capak.

Uvjeren je da će u slučaju da EMA 23. odobri vakcinu, i Hrvatska prve količine dobiti istovremeno kao i Njemačka, odnosno kao i druge zemlje EU.

U BiH se dolazak vakcina najavljuje tek u martu, podsjeća "Avaz".