Poštovane sugrađanke i sugrađani,

protekla 2020. godina bila je jako teška. Pogođen pandemijom koronavirusa Brčko distrikt BiH pretrpio je nemjerljive štete u svim oblastima djelovanja.

Ipak s optimizmom dočekujemo Novu godinu u nadi da će nam praznična atmosfera donijeti dobro raspoloženje jer je ovo prigoda da budemo s najbližima. Iskreno vjerujemo da će nam svima u 2021. godini biti bolje, da ćemo skupa prebroditi krizu i imati puno više razloga za zadovoljstvo.

Želimo vama i vašim obiteljima mnogo zdravlja, sreće i uspjeha.

Sretna Nova, 2021. godina!

Dogradonačelnik                                       Gradonačelnik
Dr. Anto Domić                                          Esed Kadrić

Prema službenim podacima, u 2020. godini 741 osoba na području Federacije BiH ostvarila je prihode iz inostranstva te je na osnovu prijava uplaćeno ukupno 1.840.933,44 KM poreza na dohodak, potvrdili su za Klix.ba iz Porezne uprave Federacije BiH.
Kako su naveli iz Porezne uprave, podneseno je 3.908 prijava AMS-1035 (Akontacija poreza po odbitku na druge samostalne djelatnosti na prihod iz inostranstva) od 741 poreznog obveznika, na osnovu čega je i prikupljan porez.
"Prikupljeno je ukupno 1.840.933,44 KM poreza na dohodak, dok su za iznos od 13.364,71 KM poreza na dohodak nadležne organizacione jedinice Porezne uprave Federacije BiH – porezne ispostave izdale nalog za plaćanje", rekli su iz Porezne uprave.
Iako je pandemija koronavirusa znatno poremetila tržište, pa samim tim i freelancere koji su iskazali i svoje nezadovoljstvo "korona zakonom" Federacije Bosne i Hercegovine, iz Porezne uprave ističu da, kada su u pitanju freelanceri, nisu dogovarani sporazumi o odgođenom plaćanju.
"Porezna uprava Federacije BiH nije 'dogovarala' bilo kakvo odgađanje naplate poreznih obaveza poreznih obveznika koji ostvaruju prihode iz inostranstva - freelancera, niti su s navedenim poreznim obveznicima zaključivani sporazumi o odgođenom plaćanju", rekli su.

Kada je riječ o prinudnim naplatama poreznih obaveza, koje traju još od 2015. godine, iz Porezne uprave ističu kako je proces naplate i dalje u toku, ali da je i veliki broj freelancera izvršio prijave poreza retroaktivno.
"Porezna uprava Federacije BiH u skladu sa Zakonom o Poreznoj upravi i Zakonom o porezu na dohodak poduzima mjere i radnje u cilju naplate dužnih poreznih obaveza za period od 2015. godine u skladu s prikupljenim podacima od banaka. Nadležne porezne ispostave su upućivale upite bankama o prometima na računima koja fizičke osobe – rezidenti ostvaruju iz inostranstva. Veliki broj freelancera je u navedenom periodu podnio AMS-1035 obrasce i GPD prijave retroaktivno te izvršio plaćanje obaveza. U pojedinačnim slučajevima gdje porezni obveznici nisu izvršili plaćanje obaveza po osnovu javnih prihoda pokretani su postupci prinudne naplate", naveli su iz Porezne uprave.
Također, kod nekih osoba gdje je prijavljen veći iznos prihoda, vršen je inspekcijski nadzor.
"Naglašavamo da je u slučajeva kada se radilo o većim prihodima, kod navedenih poreznih obveznika vršen inspekcijski nadzor i proveden je upravni postupak kao i u svim drugim inspekcijskim nadzorima. Ukoliko obveznik ne plati utvrđene obaveze nakon provedenog upravnog postupka, podnose se izvještaji prema nadležnim tužilaštvima. U periodu nakon toga porezni obveznici freelanceri su uglavnom dobrovoljno podnosili porezne prijave", rekli su.
Kada je riječ o proceduri, ukoliko osobe koje se bave freelance aktivnostima ne izvrše svoje porezne obaveze, iz Porezne uprave su naglasili kako se u tom slučaju pokreće postupak prinudne naplate.
"U slučaju neprijavljivanja prihoda Porezna uprava Federacije BiH upućuje poziv poreznom obvezniku da prijavi ostvareni prihod, a ukoliko porezni obveznici ne postupe po obavijesti, porezna ispostava podnosi obrazac AMS-1035 u ime poreznog obveznika. Ako obveznik ne plati obaveze po prijavi, nadležne porezne ispostave izdaju nalog za plaćanje. Za neplaćene obaveze po nalogu za plaćanje u zakonskom roku, Porezna uprava Federacije BiH pokreće postupak prinudne naplate", zaključili su za Klix.ba iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

Noćas od jedan sat zabilježena su još najmanje četiri zemljotresa. Najjači je bio u 4.36 sati magnitude 3,8 stepeni po Richteru, zatim u 5.30 bilo je 3,1 stepeni po Richteru te u 6.25 sati također 3,1 stepeni po Richteru.

Za razliku od jučer ujutro, ovo su nešto slabiji potresi. Podsjetimo jučer ujutro Hrvatsku je zatresao potres 4,8 stepeni po Richteru. Slična situacija očekuje se i u narednim danima pa i sedmicama, upozoravaju seizmolozi.

Jučer u popodnevnim satima objavljeno je kako se u zadnjih 58 sati u centralnoj Hrvatskoj osjetilo 66 potresa. Dio stanovnika zemljotresom pogođenog područja i drugu je noć provelo vani, piše Index.
- Povremeno smo palili aute, sa mnom su sin unuk i jedna komšinica koja je sama pa je s nama. Ostali smo i čekamo kontejnere. Kuća je srušena. Nadamo se pomoći dobrih ljudi. Jedan je skinuo vlastitu bundu i dao mom unuku, čovjek je bio iz Samobora, svi su priskočili... - rekla je gotovo u suzama jedna gospođa za HRT jutros.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Bosni i Hercegovini danas će biti oblačno vrijeme. U nizinama će padati kiša ili susnježica, a u višim područjima snijeg. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Temperatura zraka većinom između 2 i 8°C, a na jugu zemlje do 11°C.

Prvog dana Nove 2021. godine, odnosno u petak, 1. januara, u Bosni i Hercegovini se prognozira umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 2°C, a na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje do 12°C.

Ni u subotu, 2. januara ne očekuju se ozbiljnije promjene, u Bosni i Hercegovini se prognozira pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje na području Hercegovine, zapada i jugozapada Bosne. Vjetar umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Povremeno jaki udari juga su mogući na području Hercegovine, centralnim, zapadnim i jugozapadnim područjima Bosne. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -1 i 3°C, a na jugu zemlje do 6°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 14°C, saopćeno je iz FHMZBiH.

Odbrojavamo trenutke do kraja 2020. godine. Pandemija koronavirusa, kulminacija migrantske krize, požari, zemljotresi, brojne afere te mnogi drugi događaji koji su je obilježili značajno su utjecali na mentalno zdravlje svih nas. Federalna TV pitala je građane da daju svoj osvrt na ovu izuzetno tešku godinu, ali i struku da nam kaže kakve posljedice ćemo osjećati i na koji način se možemo boriti.

Građani Tuzlanskog kantona u 2021. godinu ulaze u nadi da će dešavanja iz 2020. ostati iza nas. Neki od njih su u ovoj godini izgubili svoje najmilije, mnogi su ostali bez posla ili čak krova nad glavom. Oni koji su, na sreću prošli bez gubitaka, kažu da su svejedno živjeli u strahu:

“Stalno smo strahovali, pogotovo mi koji smo rizičniji, izgubili smo neke prijatelje, neke rođake tako da nemam šta drugo da kažem osim da je grozno bilo.

“Nije bilo nikako jednostavno. I korona, pa ovaj jučer zemljotres, saosjećam sa svima koji su pogođeni.”

“Loše, stvarno loše. Ova godina je stvarno bila katastrofa u svakom pogledu”.

“Dao Bog da se ne ponovi”.

Upravo ovakva godina, prema riječima stručnjaka, kod pojedinaca može izazvati strah, tjeskobu, nesanicu i brojne druge psihosomatske tegobe. Međutim, bitno je svoje emocije dijeliti s drugima i na taj način pronaći način kako da sačuvamo svoje mentalno zdravlje.

„Dobar način je između ostalog da se osvrnemo na neka ranija slična iskustva iz kojih smo nešto naučili i da to generaliziramo. Da imamo u vidu da smo prolazili u životu kroz brojne krize i da smo u pravilu iz njih izlazili jači, odnosno nastavljali dalje“, kaže doc. dr. Gabriel Pinkas, pedagog – psiholog.

Na psihičko zdravlje građana veliki utjecaj imaju i oni mediji koji svojim objavama doprinose širenju panike. Takve objave su prvenstveno prepoznatljive po senzacionalističkim naslovima, a kako struka objašnjava, mnogo je načina preko kojih bilo koji građanin može saznati vjerodostojnost informacije i kredibilitet autora.

„Možemo provjeriti da li ima izvora informacija u tom tekstu ili se samo navode neki anonimni izvori, izvori bliski mediju što vrlo često ukazuje na lažnu informaciju. Na to također može ukazivati i loš stil pisanja, veliki broj gramatičkih grešaka, lažne fotografije, što možemo provjeriti na nekim od alata za provjeru lažnih fotografija“, objašnjava Amela Delić, doktorica komunikoloških nauka.

Struka kaže da su upravo ovakva teška vremena ispit profesionalnosti za novinare, ali i pokazatelj koliko nam je kao društvu potrebna medijska pismenost jer osim ionako teške stvarnosti, moramo se znati odbraniti i od lažnih informacija koje ostavljaju posljedice na naše zdravlje.